Josip Tica: Švicarski franak naglo će pasti. Sada uzmite kredit u toj valuti!

ZAGREB - Tečaj švicarskog franka toliko raste da su se u rješavanje agonije kreditno zaduženih u toj valuti uključile i države. Mađari su donijeli program spasa svih koji otplaćuju kredite uz valutnu klauzulu u jenima, švicarskim francima i eurima.

No, treba li i nama takav model i hoće li on spasiti one sa stambenim kreditima uz klauzulu u švicarcima, razgovarali smo s docentom dr. Josipom Ticom sa zagrebačkog Ekonomskog fakulteta.

Imate li stambeni kredit?

- Imam.

U švicarcima?

- Ne, nego u eurima. Kad su lansirani krediti u francima, nije bilo šanse da uzmem takav jer bih do danas puno izgubio. Međutim, da danas uzimam kredit s valutnom klauzulom, uzeo bih ga u švicarcima. Iz njega bih izašao kada bih procijenio da je franak dosegnuo dno.

Zašto? Mađari su upravo zamrznuli tečaj za obračun rata takvih kredita, a i Hrvatska razmišlja o tom modelu!

- Vjerujem da će u sljedećih pet godina franak slabjeti, a kad krene padati, padat će naglo. Mala je vjerojatnost da ostane na sadašnjoj razini jer je precijenjen. To bi se dogodilo ako se eurozona raspadne ili krene hiperinflacija u SAD-u pa franak ostane ovako jak.

Dobro, da imate kredit s valutnom klauzulom u švicarcima i da vam ponude izbor - otplaćivati ga do 2015. po fiksnom tečaju ili riskirati i dalje, što biste izabrali?

- Ako bih ikako mogao podnijeti ratu, riskirao bih i dalje s tečajem franka te ga ne bih konvertirao za kredit u eurima.

Zašto je franak danas toliko precijenjen?

- Kad se dogodila globalna kriza, SAD je spustio kamatu praktički na nulu, pa ulaganje u američke vrijednosnice nije donosilo profit. Dolar je počeo slabjeti u odnosu na euro. Tada se dogodila dužnička kriza u Europi pa su se svi, koji su iz dolara bježali u euro, prepali jer im je euro bio nesiguran.

Mogli su ulagati u britansku funtu, no Britanija ima velik dug i deficit. Ostao je švicarski franak. Iza njega stoji zdrava švicarska ekonomija jer imaju proizvode visoke dodane vrijednosti koje ljudi kupuju bez obzira na promjenu cijene.

Zašto HNB čuva samo tečaj kune prema euru?

- HNB mora štititi tečaj eura kako bi stabilizirao cijene jer samo promjena eura utječe na cijene u Hrvatskoj. Možda je sada, nakon ovog rasta švicarskog franka, vrijeme da HNB preispita svoju ulogu pa počne štititi i tečaj prema švicarskom franku

Zašto se jednostavno ne ukine valutna klauzula na kredite?

- Da se ukine devizna klauzula, ukinula bi se i devizna štednja, a tada bi svi povukli novac iz hrvatskih banaka i odnijeli ga u Sloveniju ili Austriju.

Zašto su odnosi među svjetskim valutama toliko osjetljivi i promjenjivi?

- Čak se 90 posto trgovine devizama odvija kako biste zaštitili vrijednost svog portfelja, a samo deset posto zbog potreba uvoznika i izvoznika. Zato Nijemci i ulažu toliko puno u spas eura.

U toj velikoj globalnoj igri s tečajevima, u čemu se običnim ljudima najviše isplati štedjeti?

- Cilj svake štednje jest da se poništi utjecaj inflacije. Kod nas se dosad štedjelo u nekretninama, ali to se pokazalo rizičnim. Pa ipak, nekretnine i švicarski franak već su dugo najsigurnije ulaganje. Moj je savjet da tečajni rizik ne preuzimate ako niste profesionalac. Ako ste dužni u eurima, štedite u eurima.