I. GODIŠNJICA ČLANSTVA

JOSIPOVIĆ ODLIKOVAO BAJIĆA, PICULU I STIERA Priznanje za doprinose pristupanju EU

Zagreb, 300614.Predsjednik Republike Ivo Josipovic povodom obiljezavanja prve obljetnice clanstva u Europskoj uniji urucio je odlikovanja zasluznima.Na fotografiji: Davor Ivo Stier, Ivo Josipovic, Tonino Picula.Foto: Dragan Matic / CROPIX
 Dragan Matić / CROPIX

ZAGREB - Hrvatski predsjednik Ivo Josipović odlikovao je danas, u prigodi prve obljetnice članstva Hrvatske u Europskoj uniji: Mladena Bajića, Tonina Piculu, Davora Ivu Stiera, fra Bonu Zvonimira Šagija te splitski veslački klub "Gusar" i poručio kako ih povezuje doprinos koji su dali europejstvu u Hrvatskoj i vjera u europsku Hrvatsku.

Na svečanosti u Uredu predsjednika Josipović je istaknuo kako odlikovani simboliziraju poštenje, ekumenizam, suradnju i uspjeh.

"Oni su simbol vrijednosti za koje, vjerujem, ne samo ja, nego i cijela Hrvatska, želimo da su što više na sceni", kazao je predsjednik čestitajući odlikovanima.

Bivši glavni državni odvjetnik Mladen Bajić odlikovan je Redom kneza Branimira s ogrlicom za osobite višegodišnje zasluge stečene promicanjem međunarodnog položaja i ugleda Hrvatske u području pravosuđa i borbe protiv korupcije, a Josipović kaže kako je Bajić "odigrao jednu od presudnih uloga u vrijeme kada se odlučivalo hoće li Hrvatska postati članicom EU".

"Svojim je radom potvrdio da je Hrvatska zemlja koja se definitivno opredijelila za borbu protiv korupcije i zato taj njegov doprinos nakon završenog mandata moramo valorizirati i zahvaliti mu na onome što je učinio", rekao je predsjednik.

SDP-ov eurozastupnik Tonino Picula te HDZ-ov eurozastupnik Davor Ivor Stier su Redom kneza Branimira s ogrlicom odlikovani za osobite zasluge stečene promicanjem međunarodnog položaja i ugleda Hrvatske kao izabrani članovi Europskog parlamenta te pokrenute zajedničke političke inicijative na osnovi političkog dijaloga i konsenzusa.

Josipović ističe kako je riječ o "ljutim političkim oponentima" koji su se često sukobljavali kao zastupnici u Saboru, ali odličje danas dobivaju za brigu o hrvatskim interesima koju su iskazali kao europarlamentarci.

"Pokazali su i jednu vrlinu koju bih što češće volio vidjeti ovdje u Hrvatskoj, a to je zajedništvo u različitosti. Iako oprečnih političkih opcija, imali su snage u EP-u zajedno artikulirati pozicije kada je riječ o hrvatskom interesu i kada je riječ o politici prema BiH. I zato mislim da su svijetli primjer na našoj političkoj sceni", kazao je Josipović.

Veslački klub "Gusar" slavi 100 godina postojanja, a odlikovan je Poveljem Republike Hrvatske za izniman doprinos u promociji veslačkog sporta u Hrvatskoj i svijetu.

Josipović naglašava kako je klub Hrvatsku stavio na važno mjesto u europskoj i svjetskoj mapi sporta, ne samo po sportskim uspjesima, već i time što je promicao zajedništvo, europejstvo, otvorenost i pozitivnu komunikaciju putem sporta.

Fra Bono Zvonimir Šagi odlikovan je Redom Danice hrvatske s likom Ruđera Boškovića za osobite zasluge za znanost i njeno promicanje u Hrvatskoj i svijetu, a Josipović naglašava kako je riječ o čovjeku koji kroz svoje brojne knjige i djelovanje zagovara univerzalnu etiku, koji se bori za ostvarenje socijalnog nauka crkve i ističe dobrohotnost, razumijevanje i ekumenizam kao načelo djelovanja.

"Zasigurno je obilježio našu teološku misao, ali sasvim sigurno dao i doprinos europskim vrijednostima koje zagovaramo", kazao je.

Fra Šagi je zahvalio u ime odlikovanih te kazao kako Hrvati u EU moraju sačuvati svoj identitet i unijeti one vrijednosti koje su sačuvane u tradiciji hrvatskog naroda, a istovremeno do izražaja mora doći i multikulturalnost Europe.

"A za to je potrebna mudrost dijaloga", ističe fra Šagi dodajući da to znači da se, unatoč svim razlikama europskih naroda, mora naći ono što je dobro za sve.

U tome su važne i kršćanske vrijednosti i korijeni, dodaje, te citirajući riječi svetog Ivana XXIII. ističe da je riječ o vrijednostima istine, pravednosti, ljubavi i slobode.

Bez njih ne može biti pravog suradništva, a ključ za njihovo promicanje je dijalog - da znamo naći u pravo vrijeme pravu riječ i način kako da se međusobno razumijemo, poručuje fra Šagi.

Stier: 'Da 2013. nismo ušli u EU, sada bi bili u puno goroj situaciji'

Europarlamentarci Tonino Picula (SDP) i Davor Ivo Stier (HDZ), koje je predsjednik Ivo Josipović danas odlikovao u prigodi prve godine članstva Hrvatske u Europskoj uniji, istaknuli su da je ulazak u Uniju koristio Hrvatskoj, ali i da ga se moglo bolje iskoristiti.

"Doista se radilo o posljednjoj prigodi da jedna mala zemlja samostalno, izvan nekog paketa, uđe u u EU u kojoj se o proširenju sada više gotovo ni ne govori", izjavio je Picula novinarima u Uredu predsjednika. Naglasio je da time proteklih godinu dana članstva "dodatno dobiva na značaju" te zahvalio svima koji su Hrvatskoj omogućili ulazak u EU.

Stier smatra kako bi Hrvatska, da nije završila pregovore 2011. i ušla u Uniju lani 1. srpnja, danas bila "u goroj situaciji". "Bili bismo sigurno u čekaonici, u tzv. zapadnom Balkanu. To je bila jedna prilika da prijeđemo iz te balkanske u srednjoeuropsku ligu", kazao je. Ulazak u EU, smatra Stier, Hrvatska nije u potpunosti iskoristila već je bilo i promašaja. "Mislim na slučajeve Perković i Mustač, na nedostatak gospodarskih reformi. Dobro je da je ta prilika i dalje otvorena i na nama je da je iskoristimo", ustvrdio je. I pitanje Perkovića i Mustača je uspješno riješeno zahvaljujući tome što smo članica EU, smatra Stier i dodaje kako prije ulaska u EU očito nije bilo snage ni volje da se to učini.

I Picula se slaže da se članstvo moglo i bolje iskoristiti, ali ga on ponajprije vidi kao mogućnost pritiska na sustave u Hrvatskoj da se adaptiraju na stečevinu EU. Za mene je članstvo u ovoj fazi u stvari trajan pritisak na domaće sustave da se i dalje reformiraju i da se jedna vrsta želje da se adaptiramo na najpozitivniju stečevinu EU i taj pritisak, nastave i dalje, rekao je Picula.

I Stier naglašava da Hrvatska i dalje treba nastaviti s reformama, a ponajprije izdvaja vraćanje proizvodnje u Hrvatsku. "To je ključno ako želimo otvoriti perspektivu mladim ljudima, otvoriti nova radna mjesta - moramo vratiti proizvodnju", ističe Stier.

Članstvo u EU treba iskoristiti za gospodarske refome i vraćanje proizvodnje u Hrvatsku jer bez toga nećemo moći izaći iz krize. "A članstvo u Uniji će nam pomoći. Vidimo primjere Poljske, Češke, Slovačke, koje su sve profitirale ulaskom. Na nama je da iskoristimo tu šansu", zaključuje Stier.

Obojica se slažu da je Hrvatska imala jedan od najtežih puteva ulaska u Uniju.

Picula kaže da nitko zapravo nije imao "tako rigorozan stres-test kao Hrvatska prije ulaska". "Čini mi se da je to bio susret dviju kriza - hrvatske koja traje već pet-šest godina, ali i krize u EU. I mislim da ni jedna država članica nije zatekla Uniju u takvom stanju i pod takvim pritiskom da se preispita i reformira kao Hrvatska", ustvrdio je.

U budućnosti našeg članstva u EU, smatra, nije pitanje kako ćemo živjeti u EU, nego kako ćemo živjeti u Hrvatskoj kao članici EU. To je, dodaje Picula, naprosto puno više na nama, nego do Europe, "koja je pokretna meta bila i ostala".

"Ulazak u EU nije kraj nacionalne povijesti, mislim da neke probleme koje smo imali do ulaska u EU naši građani osjećaju i danas i osjećat će ih još neko vrijeme, ali smo u području u kojem postoje instrumentariji da se s vremenom ti problemi i otklanjaju", zaključuje Picula.

Picula, složivši se s ocjenom da su pregovori o Poglavlju 23 bili najteži, ističe važnost hrvatskog stava da se neće na taj način ponašati kada će o članstvu pregovarati nama susjedne zemlje.

"Dobro da je Hrvatska iz toga izvukla određene pouke i mislim da je dobar posao napravljen od strane parlamenta, Vlade i predsjednika Republike s inicijativom da se Hrvatska tako neće ponašati kada o punopravnom članstvu bude pregovaralo naše neposredno susjedstvo", rekao je.

Bivši glavni državni odvjetnik Mladen Baić, kojeg je Josipović danas također odlikovao, naglasio je kako je Hrvatska zasluženo "dobila prolaz" nakon detaljnih analiza Poglavlja 23 "Hrvatsko pravosuđe je doseglo dovoljnu razinu da može na sebe preuzeti odgovornost koje su joj Ustav i zakoni namijenili", rekao je. Najteže je, kazao je, bilo uvjeriti europske partnere da mislimo ozbiljno i da to radimo zbog sebe, a ne zbog njih.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
16. studeni 2024 10:53