INTERVJU

JOSIPOVIĆ ZA JUTARNJI 'Pravda je poražena, Ustavni sud abolirao je kriminal pretvorbe'

 Neja Markičević/CROPIX

Najaktualnije teme u Hrvatskoj vezane su uz izravni angažman bivšeg predsjednika države Ive Josipovića. Riječ je o (ne)zastarijevanju ratnog profiterstva i pretvorbenog kriminala, te propasti arbitraže sa Slovenijom kojoj se žestoko protivio od prvog dana. Osim tih tema, s Josipovićem smo razgovarali o zatopljenju odnosa sa zagrebačkim gradonačelnikom Milanom Bandićem i političkom angažmanu s vlastitom strankom.

Zabrana retroaktivnosti

Inicijator ste ustavnih promjena o nezastarijevanju ratnog profiterstva i pretvorbenog kriminala. Osjećate li se poraženo nakon odluke u predmetu Ive Sanadera po kojoj se ne može suditi ni za što što je do 2010., kada je stupio na snagu izmijenjeni Ustav, palo u zastaru?

- Poražena je pravda. Odluka Ustavnog suda na svojevrstan je način abolicija pretvorbenog i profiterskog kriminala. Sud je zauzeo konzervativno shvaćanje retroaktivnosti i zastare. Rekao bih, odlučio je protiv slova Ustava, protiv pravde, ali i propustio, što je znao do sada činiti, svrhovitim tumačenjem ustavne norme pridonijeti pravdi. Ovdje ne govorim o konkretnom predmetu Sanader, o tome će ponovo redovni sudovi. Govorim o pravnom shvaćanju koje je moglo biti drukčije, koje bi moglo naći uporište i u dosadašnjoj praksi Europskog suda za ljudska prava. Zabrana retroaktivnosti u kaznenom pravu, i po hrvatskom Ustavu, i po Europskoj konvenciji, odnosi se na opis kaznenog djela i zaprijećenu kaznu, ne i na druge elemente kaznenog djela ili kaznenog progona. Zastara, koja je primarno procesni mehanizam, stav je države kako neka kaznena djela nakon proteka vremena nisu više toliko društveno važna da bi bila kazneno gonjena te da počinitelju nakon proteka određenog broja godina treba omogućiti “normalan“ život, bez straha od progona. Međutim, zločini u pretvorbi i privatizaciji te oni vezani uz ratno profiterstvo u pravilu su državno organiziran zločin. Komplot politike i “gospodarstvenika” kreirao je propise, donosio odluke prema tim propisima i godinama sprječavao ne samo kazneni progon nego i pravu reviziju pretvorbe i privatizacije. Na kraju, za vrijeme Sanaderove Vlade, ukinut je Zakon o reviziji pretvorbe i privatizacije i to je bila jasna namjera da se u praksi provede ono poznato načelo “Tko je jamio, jamio”. Promjena Ustava i uvođenje nezastarijevanja dalo je nadu da je pravda ipak moguća, pokrenuto je sedamdesetak kaznenih postupaka, vode se i neke istrage u vrlo velikim i važnim predmetima pretvorbe i privatizacije. Sada bi puno toga moglo pasti u vodu, nepravda bi trajno i konačno mogla pobijediti.

Ustavotvorac, dakle saborski zastupnici koji su izglasali spomenute promjene kažu da je intencija bila drukčija. Da se željela dokinuti zastara, makar to značilo i retroaktivnu primjenu propisa. Ima li Ustavni sud mandat rušiti volju zakonodavca?

- Točno. Dikcija norme je jasna: ne zastarijevaju kaznena djela pretvorbe i privatizacije i ratnog profiterstva. Bez ograde, bez iznimaka. Ustavni sud, sve da je i u pravu u svojoj interpretaciji zastare, nije ovlašten preispitivati ustavnopravnu normu koja je tako jasna. Da, srušio je volju, ne zakonodavca, već ustavotvorca.

Promjene Ustava

U kampanji za predsjedničke izbore predlagali ste kompletnu promjenu Ustava. Kako biste izmijenili ulogu Ustavnog suda?

- Promjene koje sam predlagao nemaju veze ni s jednom konkretnom odlukom Ustavnog suda. Smatrao sam da treba promijeniti način izbora sudaca tako da odlučivanje o sucima prestane biti neprincipijelna politička trgovina te da se spriječi da politički kapric onemogući izbor sudaca. Nadalje, smatrao sam da bi bilo dobro da se predvidi i nadležnost Ustavnog suda za međunarodne ugovore te da se uvede prethodno mišljenje o ustavnosti nekog zakonskog projekta na traženje Vlade Republike Hrvatske.

Još kao saborski zastupnik bili ste žestoki protivnik Sporazuma o arbitraži sa Slovenijom i glasali ste protiv njega. Zašto?

- Smatrao sam da spor treba riješiti, ili arbitražom ili pred Međunarodnim sudom pravde. Ali nikako temeljem sporazuma koji zbog pritiska Slovenije vezanog uz EU sadrži gotovo uputu arbitraži da odluku donese u korist Slovenije. Bila je to ucjena za koju nisam želio glasovati. Smatrao sam da ima još prostora za to da zajedno s našim prijateljima u međunarodnoj zajednici primoramo Sloveniju na pravedan kompromis o načinu rješavanja graničnog spora sukladno međunarodnom pravu.

Je li, po vašem mišljenju, Vlada ispravno postupila nakon saznanja da je slovenski sudac Jernej Sekolec kompromitirao cijeli postupak?

- Moja stranka, Naprijed Hrvatska! - progresivni savez prva je zatražila da se sazove Sabor i napusti arbitraža kao pravno, politički i moralno devastirana institucija. Da, Vlada je dobro postupila, govor premijera Milanovića u Saboru bio je državnički, a i govori većine zastupnika. I ja smatram da iz arbitraže izlazimo, ne zbog nezadovoljstva samim sporazumom, jer on je potpisan i obvezivao je, već zbog toga jer je Slovenija prekršila taj sporazum i sve norme koje jamče nepristranost rada arbitraže.

Gdje je konačni izlaz?

- Mora biti jasno da nam je Slovenija susjed, da nas vezuje puno toga i da valja očuvati prijateljske odnose, bez obzira na nekorektnost izraženu u ovom slučaju. Zato treba pregovarati i predmet nastojati dovesti pred Međunarodni sud pravde. Da, moguće je da nastupi vrijeme određenih tenzija, ali obje države imaju odgovorna vodstva koja moraju naći način za izlazak iz graničnog spora.

Sukob Kolinde i Leke

Predsjednica Kolinda Grabar Kitarović, premda s Vladom dijeli ovlasti u kreiranju vanjske politike, nije se aktivno uključila u rasplet neugodne situacije u kojoj smo se našli u odnosu na Arbitražni sud. Biste li i vi tako postupili?

- Vidjeli ste, iako nisam više dužnosnik, sam sam se, putem stranke i našeg zastupnika Kregara, uključio u priču. Ne znam je li gospođa predsjednica sudjelovala u kakvim dogovorima s Vladom, pa ne mogu ocjenjivati njenu ulogu. Koordinacija Vlade i predsjednice ne mora uvijek biti vidljiva. Ona prepiska gospođe predsjednice s predsjednikom Sabora nešto je što nije dobro za našu političku scenu i suradnju najviših državnih tijela i nadam se da će se njihovi odnosi izgladiti.

Gradonačelnik Zagreba Milan Bandić vrlo je povoljno vašoj stranci iznajmio gradski prostor - 200 metara četvornih za 1000 kuna mjesečno. Znači li to da ste poboljšali odnose s Bandićem?

- Prostor smo dobili po jednakim uvjetima kao i sve druge stranke. Mislim da je Jutarnji list ili neki drugi dnevni list prije nekoliko dana donio usporedbu prema kojoj je vidljivo da plaćamo potpuno istu cijenu kao i druge stranke na istoj ili sličnoj lokaciji. Načelno, to nema nikakve veze s osobnim ili političkim odnosima g. Bandića i mene, a ni s odnosima naših stranaka. Inače, nemam nikakve loše odnose s g. Bandićem koje bi trebalo popravljati ili kvariti, uostalom kao ni s drugim liderima političkih stranaka. Komuniciramo i surađujemo odavno kao ljudi različitih političkih opcija i nastojimo da razlike tome ne budu prepreka.

Pregovarate li s IDS-om o predizbornoj koaliciji i koliko je ona izvjesna?

- S IDS-om sam uvijek dobro surađivao, i kao zastupnik i kao predsjednik. Da, razgovarali smo o svemu, pa i o mogućoj predizbornoj suradnji. Posebno, veže nas ideja regionalizma. Vidjet ćemo što će IDS odlučiti. To što su bili i što jesu pouzdan koalicijski partner u vladajućoj koaliciji ne znači da možda ne mogu naći i drugi put za ostvarivanje onih političkih ciljeva, posebno regionalizma, koji se u sadašnjoj konstelaciji nisu ostvarili a i neće.

ODNOS S BIVŠOM STRANKOM 'Suradnja sa SDP-om? Kad dođe vrijeme...'

Sa SDP-om se niste razišli s najljepšim riječima. Je li ipak moguća postizborna suradnja?

- Ne bih rekao da je bilo posebno teških riječi. Zahvalan sam SDP-u na podršci u izborima. Međutim, ulazeći u novu fazu svog političkog djelovanja, zaključio sam, jasno je to i iz izjava premijera, da različito gledamo na budućnost Hrvatske. Vezuju nas zajedničke opće političke vrijednosti, one lijeve, iako je SDP u praksi od njih prilično skrenuo prema liberalizmu. Ali različito mislimo o važnim političkim i gospodarskim pitanjima, o socijalnoj, zdravstvenoj politici… Zato, prirodno je da kroz stranku Naprijed Hrvatska tražim politički put koji smatram boljim od onoga što danas čini i zagovara SDP. A o postizbornoj suradnji, kad za to dođe vrijeme…

Je li točno da smijenjena šefica istarskog SDP-a Maja Šarić prelazi u vašu stranku?

- Interesa s obje strane ima, ali ne mogu odgovarati u njezino ime.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
16. studeni 2024 17:53