OBILAZAK STRATIŠTA

Josipovićeva misija: Uklanja traume, ali nema šanse da zatvori povijest

Josipović je obišao 11 stratišta u četiri mjeseca na koja je vodio sve suprotstavljene strane
Jadovno, 260610.Predsjednik Republike sudjelovao je na komemoraciji i otkrivanju Spomen ploce zrtvama ustaskog logora Jadovno kod Saranove jame na Velebitu. Foto: Ranko Suvar / CROPIX
 Ranko Šuvar / CROPIX

ZAGREB - U prva četiri i pol mjeseca predsjedničkog mandata Ivo Josipović poklonio se i zapalio svijeće na čak jedanaest stratišta iz Drugog svjetskog rata i iz ratova devedesetih. Obišao je masovne grobnice u Hrvatskoj, Bosni i Hercegovini i Sloveniji, kao i Bleiburg.

Simboličke geste

Utrošio je popriličan broj radnih dana i vikenda kako bi građanima koji su ga izabrali, ali i onima iz susjedstva pokazao da je za njega svaka žrtva bez obzira od čije ruke ubijena sveta i vrijedna štovanja: kako ona ubijena od ustaške ruke u jasenovačkom logoru ili velebitskim jamama, tako i ona ubijena iz patizanske puške, ili ona od četničke ruke u Ovčari ili na svim trima stranama u BiH.

Na neka je stratišta išao zajedno s ostalim predstavnicima državnog vrha, ali većinu je inicirao sam. Na ove posljednje uvijek je pozivao i druge, prije svih one koji su pripadali suprotnim stranama.

Klanjanjem bošnjačkim i srpskim žrtvama u BiH, te odlaskom u Tezno i Bleiburg napravio je presedanske geste u ime hrvatske države. Vodeći na tim putevima pripadnike u ratu suprotstavljenih strana, nastojao je zbližiti i pomaknuti simbolične granice.

Nakon prvih mjeseci Josipovićeva mandata ima i onih koji se pitaju nije li neumornim obilaskom kosturnica pretjerao? Ima i onih koji predbacuju da je odlazak na Bleiburg bio nepotreban i na tragu Tuđmanove famozne pomirbe hrvatskog nacionalnog korpusa iz devedesetih. Kako god bilo, posve je jasno da je početak svog mandata treći predsjednik Hrvatske odlučio posvetiti obilasku stratišta - simboličkim gestama za koje vjeruje da će relaksirati Hrvatsku od traumatične prošlosti i podvući crtu pod političke rasprave o Drugom svjetskom ratu.

Rasprava o povijesti

Josipovićevi prethodnici Tuđman i Mesić odlazili su na stratišta znatno rjeđe. Zvuči gotovo nejvjerojatno, ali Tuđman je od svih stratišta u desetljeću svog mandata obišao samo Jasenovac 1996. godine. Iste te godine u jednom intervjuu objavio je šokantnu ideju o Jasenovcu kao zajedničkoj kosturnici svih žrtava s prostora Hrvatske, bez obzira od čije ruke su stradali. Bio je to najbizarnijia ideja u njegovom osebujnom konceptu oktroirane pomirbe “podijeljenog hrvatskog nacionalnog bića”.

Mesić je u politici zaokreta u odnosu na Tuđmanovo doba posjećivao velika stratišta iz doba NDH Jasenovac i Jadovno stavljajući te posjete u funkciju reafirmacije vrijednosti antifašizma potisnutih na marginu tijekom 90-ih. Mesićev posjet Srebrenici na desetu obljetnicu toga srpskog zločina 2005. godine bio je u službi njegove jasne osude hrvatske i srpske ratne politike na prostoru BiH.

“Josipovićevi obilasci mjesta masovnih ubojstava imaju značajnu političku težinu, jer po prvi put jedan političar ide na sva stratišta i šalje poruku da svaku žrtvu treba dostojno komemorirati. To je na putu rasterećivanja od trauma prošlosti nezaobilazna početna točka, ali samo to nije dvoljno”, tvrdi dr. Nebojša Blanuša, stručnjac za političku psihologiju sa zagrebačkog Fakulteta političkih znanosti, i dodaje: “Njegov posjet stratištima neće biti podvlačenje crte pod političke rasprave o Drugom svjetskom ratu.

Kraj političke rasprave o toj temi nije ni poželjan, nju tek u Hrvatskoj tek treba provesti, ali ne na dosadašnji način da narodski rečeno ‘svatko dere svoju kozu’, tj. svatko ostaje na svojim pozicijama. Hrvatska treba kvalitetnu političku raspravu o temi Drugog svjetskog rata. Ta se tema ne može se ostaviti samo povjesničarima jer i povjesničari djeluju iz svojih ideoloških pozicija”, tvrdi Blanuša.

Predsjednik i pravnik

- Josipović ima različit odnos prema masovnim stratištima od svojih prethodnika, prije svega jer dužnost predsjednika obnaša u drugačijem vremenu nego oni. Neke stvari se prije petnaest ili osam godina nisu vidjele na isti način kao danas - tvrdi povjesničar Tvrtko Jakovina.

- Za Josipovićevo shvaćanje funkcije šefa države bitno je to što dolazi iz pravne struke. On osuđuje sve što se u prošlosti događalo mimo prava i običaja onog svijeta kojem želimo pripadati. Želi jasno poručiti da je neprihvatljivo ubijanja nevinih i bez suda. Ne vjerujem, međutim, da će tim potezima uspjeti ukloniti iz političke arene rasprave o Drugom svjetskom ratu - kaže Jakovina.

Ivo Josipović, 2010.-

- 14. travnja -Mojsijev kip na Mirogoju, počast žrtvama holokausta

- 15. travnja - Ahmići, stratište 116 bošnjačkih civila Križančevo Selo, stratište 74 pripadnika HVO-a i hrvatskih civila

- 18. travnja - Jasenovac, između 80.000 i 100.000 žrtava, najviše Srba, Židova i Roma

- 2. svibnja i 25. lipnja - Ovčara, Vukovar, mjesto likvidacije zatočenih vukovarskih branitelja i civila, između 200 i 264 žrtava

- 30. svibnja - Sijekovci, stratište srpskih civila u BiH

- Briševo kraj Prijedora, stratište hrvatskih civila u BiH - Kozarac kraj Prijedora - stratište bošnjačkih civila u BiH

- 20. lipnja - Tezno kod Maribora, masovna grobnica u kojoj su pokopani pripadnici kvislinških vojski i civila

- 20. lipnja - Bleiburg, mjesto predaje kvislinških vojski britanskim snagama

- 26. lipnja - Jadovno, ustaški logor iz 1941., oko 40.000 žrtava: Srba, Židova, Roma i Hrvata antifašista

Stjepan Mesić, 2000.- 2010.

- Jasenovac, između 80.000 i 100.000 žrtava, najviše Srba, Židova i Roma

- Jadovno, ustaški logor iz 1941., oko 40.000 žrtava: Srba, Židova, Roma i Hrvata antifašista

- Srebrenica, ubijeno 7000 Muslimana

- Ovčara, mjesto likvidacije zatočenih vukovarskih branitelja i civila, između 200 i 264 žrtava

Franjo Tuđman, 1992.-1999.

- 1996. godine - Spomen-područje Jasenovac, između 80.000 i 100.000 žrtava

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
24. studeni 2024 13:35