JOVANOVIĆ UČITELJIMA REŽE PLAĆE Svi koji ne odrade punu satnicu dobivat će manje

ZAGREB - Iako im se zadržava ista tjedna norma rada od 22 do 24 nastavna sata, učiteljima u osnovnim školama od jeseni se sprema ukidanje beneficija garantirnih dosadašnjim kolektivnim ugovorima.

Neslužbeno doznajemo da je riječ o desetak beneficija uz pomoć kojih učitelji ostvaruju pravo na puno radno vrijeme i punu plaću, iako u praksi ne ostvaruju normu.

Učitelji u Hrvatskoj ostvaruju pravo na smanjenje norme do 6 sati ako, primjerice, vode učeničku zadrugu ili su sindikalni povjerenici, a za estetsko uređenje škole norma im se umanjuje za četiri sata. Vode li sportsko društvo ili klub rade dva sata manje, dok im se za, primjerice, vođenje troglasnog učeničkog pjevačkog zbora i orkestra tjedna norma umanjuje za tri sata tjedno.

Ako škola ima više od 75 zaposlenika po dosadašnjem kolektivnom ugovoru ima pravo na čak tri sindikalna vijećnika čije je zajedničko umanjenje čak 18 sati.

U tijeku je izrada novog pravilnika o normi kojemu je cilj ukloniti nepravilnosti u načinu raspodjele nastavničkih zaduženja. Po dosadašnjem kolektivnom ugovoru u koji je uvrštena tjedna norma, da bi učitelj ostvario pravo na punu tjednu normu i plaću u punom 40 satnom radnom vremenu, učitelj hrvatskog, matematike i odgojnih predmeta (glazbeni, likovni, tehnički) mora izvoditi minimalno 16 sunčanih sati nastave, učitelj stranoga jezika 17, učitelji povijesti, prirode, biologije, kemije, fizike, geografije, informatike i vjeronauka 18 sati.

Međutim, učitelj može ostvariti pravo na umanjenje te minimalne norme u nastavi od 2 do 6 sati. Umanjenja su im garantirana ukoliko se bave dodatnim poslovima, pa primjerice za razredništvo učitelji dobivaju 2 sata, a ako su zaduženi na poslovima voditelja smjene i satničara umanjenje im je do 8 sati.

“Iz toga proizlazi da su učitelji mogli primati plaću za puno radno vrijeme i ako nisu zadovoljili mimimalno propisanu normu, jer su koristili neko od prava na umanjenje norme”, kaže naš izvor uključen u izradu novoga pravilnika o normi.

U praksi se tako događa da učitelj hrvatskog jezika izvodeći samo 10 sati u redovnoj nastavi prima punu plaću jer ima zaduženje od 6 sati sindikalnog vijećnika. Ili da učitelj likovne kulture koji radi u dvije škole (u svakoj je zadužen samo s četiri sata redovne nastave), uz pomoć četiri sata za estetsko uređenje obiju škola prima punu plaću!

Treći je primjer učitelj kemije. Da bi ostvario punu plaću može raditi samo 13 sati u nastavi, a ostatak puni s dva sata razredništva i jednim satom za vođenje učeničke zadruge.

Za istu plaću njegov kolega u drugoj školi mora pak raditi ukupno 22 sata tjedno u 11 razreda s po 28 učenika.

Još su veće razlike ukoliko se nastavna norma u javnoj školi usporedi s onima u privatnoj.

Ravnatelj Privatne klasične gimazije Zlatko Šešelj kaže da svih njegovih 78 nastavnika ima obvezu tjedno u školi fizički provesti 26 sati.

“Osim nastavnih, naši profesori imaju čitav niz obveza u školi, od satova učenja i konzultacija, do niza drugih obveza”, kaže Šešelj. Jedna od obveza nastavnika su trosatne konzultacije sa svakim razredom tjedno, dok dva puta godišnje po pet dana odlaze na tzv. nastavu na putu, gdje nastavnici provode 24 sata s djecom.

- Ne želim reći ništa protiv kolega u javnome sektoru i mislim da ih većina radi po savjesti. Međutim, činjenica je da se zbog svih privilegija i bonusa za koje su se izborili norma zapravo ne izvršava. Zbog raznih umanjenja satnice ona je realno manja od utvrđene, kaže Šešelj.

Cilj novoga pravilnika o normi, koji će biti izdvojen iz kolektivnog ugovora, jest - osim uvođenja reda u sustav - postizanje ušteda, što dakako prosvjetare podiže na noge.

Školski sindikati već su počeli mobilizirati svoje članstvo i najavili mogućnost štrajka.

“Ovo je promjena će uzdrmati osnovno školstvo do temelja jer se niz učitelja izgubiti punu normu”, komentira predsjednik Sindikata Preporod Željko Stipić. Koliko njih točno, zasad nema podataka.

Zanimljivo je da su se u školskim sindikatima zalagali za smanjenje norme nastavnika, no taj prijedlog nije usvojen pod izlikom potrebe mijenjanja zakona. - Nema razloga da isti posao koji obavljaju učitelj u osnovnima i nastavnici u srednjima različito tretira. Moja je ideja zato bila izjednačavanje norme u srednjim školama s normom u predmetnoj nastavi osnovne škole, kaže član povjerenstva za izradu novog pravilnika, sindikalac Željko Stipić.