Hrvatski premijer Andrej Plenković održao je sastanak s predsjednikom Europske komisije Jean-Claudeom Junckerom i kolegijom povjerenika s kojima je razgovarao o nizu pitanja relevantnih za Hrvatsku i budućnost EU.
Na radnom ručku s povjerenicima uvodno obraćanje imao je Juncker koji je naglasio da je 'slab' na Hrvatsku i da prije dosta godina nije mogao ni sanjati da će Lijepa naša biti dio Europske unije.
- Hrvatska je za mene zemlja prema kojoj nisam neutralan. Pratio sam Hrvatsku mnoge godine i sve teške korake kroz koje je morala proći. Tko bi zamislio da će se Hrvatska pridružiti EU. Doista je primjer korektnog ponašanja otkad je ušla u EU i svojim postignućima je pokazala da ozbiljno uzima svoje obveze prema EU. Moramo spomenuti i unutarnja postignuća što se tiče proračuna, ekonomije... Danas je uzor za mnoge druge zemlje i to pozdravljam - rekao je Juncker dodavši:
- Sastali smo se s Komisijom i razgovarali o temama sljedećeg EV-a. Počinjeno pripremati predsjedništvo Hrvatske od 2020. i za to su potrebne duge pripreme. Hrvatska vlada je počela s pripremama - rekao je nakon sastanka Juncker.
Predsjednik EK rekao je da Komisija ne kaže tko je u pravu u hrvatsko-slovenskom graničnom sporu, a premijer Andrej Plenković je poručio da nije realno očekivati provedbu arbitražnog sporazuma
- Mi ne kažemo Slovenija je u pravu ili Hrvatska je u pravu, Komisija je tu da pomogne. Želimo pomoći u rješavanju toga i mislim da ćemo i moći to učiniti.
Juncker je dodao da je u Europskom parlamentu prošli tjedan spomenuo da se granična pitanja na Balkanu moraju riješiti prije ulaska novih članica u EU.
- To je vrlo komplicirano pitanje, koje u zapadnoj Europi ne razumiju niti su ikada pokušali razumjeti tu regiju, a čak ni oni koji žive tamo to ne razumiju - rekao je Juncker.
Premijer Andrej Plenković je podsjetio da je Hrvatska iz dobro poznatih razloga izišla iz arbitražnog procesa 2015. godine jednoglasnom odlukom Sabora.
- S te strane računati na opciju kojom bismo mi sada tek tako mogli prihvatiti arbitražnu presudu nije realno. Ono što je realno jest da postignemo dogovor koji bi bio međusobno prihvatljiv i Hrvatskoj i Sloveniji - rekao je Plenković.
Istaknuo je da je hrvatska strana predstavila Sloveniji određene ideje i da je hrvatski prijedlog odličan temelj za dogovor.
- Istodobno, smatramo da nije dobro poduzimati jednostrane korake, a najgori scenarij je kada se problem koji postoji između država prenosi na naše sugrađane. Zbog toga mi je iskreno žao i smatram da se to nije trebalo dogoditi, a ovdje se referiram na kazne koje se upućuju ribarima. Mi smo to napravili jer štitimo naše nacionalne interese, ali ne osjećamo se ugodno da se nalazimo u takvoj situaciji. Mi, obrnuto, pozivamo i ovaj put uz potporu predsjednika Junckera kolegu (slovenskog premijera Miru) Cerara da sjednemo za stol s našim timovima i da pokušamo naći rješenje koje će biti dobro za Hrvatsku i Sloveniju. Mislim da i jedna i druga zemlja imaju važnih tema, a na europskoj agendi ima puno relevantnih i značajnijih točaka na kojima imamo zajednički i jedinstven stav - rekao je Plenković nakon čega se okrenuo ljepšim temama:
- Imali smo prigodu iskazati inicijalne hrvatske stavove i raspraviti novi prijedlog strategije proširenja na istok i dotaknuti se tema koje su relevantne za Hrvatsku. To je naša ambicija da se pridružimo Schengenu i eurozoni, to su dva velika projekta i pokušat ćemo ostvariti naše strateške ciljeve da Hrvatska bude dio unutarnjeg kruga država članica. To je naša jasna ambicija i imamo potporu EK. Glavni projekt nam ostaje Pelješki most i dobro je da ga je prošlog tjedna spomenuo i Juncker - rekao je Plenković, prenosi N1.
Plenković o Srbiji: Sve smo teme stavili na stol, a rješenje problema jedino je moguće - istinom
Hrvatski premijer Andrej Plenković izjavio je u srijedu u Bruxellesu da između Hrvatske i Srbije postoje dvije razine odnosa, s jedne strane aktualni i budući, a s druge oni vezani uz prošlost koju treba razriješiti istinom kako bi se moglo ići prema pomirbi, suradnji i zajedničkom suživotu u okviru EU-a.
"Kada je riječ o Srbiji opće je poznato da postoje dvije razine odnosa, jedni su aktualni i budući, a drugi su vezani uz prošlost", rekao je Plenković na konferenciji za novinare nakon sastanka s predsjednikom Europske komisije Jean-Claudeom Junckerom i povjerenicima Komisije.
Odgovarajući na upit da komentiraju posjet srbijanskog predsjednika Aleksandra Vučića Zagrebu, Plenković je rekao da načelno želi rješavanje svih pitanja, pomoći svim susjedima na putu prema EU-u i graditi dobrosusjedske odnose.
Juncker je sa svoje strane rekao da je to "bio zanimljiv posjet", najavivši da će ovaj mjesec posjetiti šest zemalja jugoistočne Europe, koje aspiraraju prema članstvu u EU-u i da će tada o tome malo više razgovorati. "Općenito govoreći, drago mi je kada zemlje u regiji jačaju međusobne odnose", rekao je Juncker.
Plenković je rekao da su u odnosima sa Srbijom "sve teme stavljene na stol". "Našli smo metodologiju kako o njima razgovarati, uključujući procesuiranje ratnih zločina, pitanje zaštite manjina, pitanje nestalih, granice i pitanje ratne odštete", rekao je.
Istaknuo je da to nema veza sa strategijom Europske komisije za zapadni Balkan. "To nije bitno, to je nešto što Hrvatska rješava jer smatra da se ta pitanja trebaju riješti. Samo istinom i razrješenjem tih procesa koji su još uvijek s nama jer nisu do kraja riješeni u proteklih 20 i nešto godina, možemo ići prema pomirbi, prema suranji i zajedničkom suživotu u okviru EU-a", rekao je Plenković.
Upitan za komentar Vučićevoj izjavi o moratoriju na negativne izjave o Hrvatskoj, Plenković je rekao da je nije čuo. "Vi koji pratite mogli ste primijetiti da ja kao predsjednik HDZ-a i predsjednik vlade ni u kampanji ni u jednom trenutku, ni u redovitom poslu nikada nisam krenuo putem dizanja tenzija ili davanja bilo kakvih neprimjerenih izjava. Obrnuto, naša je politika, neovisno o bilateralnim odnosima, da se sve manjine, a osobito srpska, dobro osjećaju u Hrvatskoj, da budu dobro integrirani u društvo. Oni su i dio parlamentarne većine u Hrvatskoj", rekao je Plenković, dodajući da isti položaj želi i za hrvatsku manjinu u Srbiji.
Na pitanje ima li pitanja zbog kojih bi Hrvatska mogla blokirati Srbiju u pristupnim pregovorima, Plenković je rekao da Hrvatska želi rješavati sva otvorena pitanja sa susjedima bez obzira jesu li oni u EU-u ili izvan EU-a".
"Što se pregovora tiče, želimo da svaka država ispuni sve kriterije koji su pred nju postavljeni, a koji su propisani pravnom stečevinom EU-a", rekao je Plenković.
Dodao je da postoje razni mehanizmi za rješavanje otvorenih rezidualnnih pitanja iz vremena bivše Jugoslavije - od bilateralnih razgovora, međunarodnih pravosudnih tijela do arbitraže.
Juncker je rekao zemlje zapadnog Balkana trebaju riješiti međusobne probleme prije nego što uđu u EU-u.
"Bolje je riješiti te probleme prije članstva, nego kada postanu članice. U Europi treba uvijek imati strpljenja. Mi smo između Njemačke i Luksemburga posljedice rata, financijske i ostale osjećali 45 godina i to nakon što su bile članice EU-a. To je bolan i uvijek težak proces. Volio bih da se sve države ponašaju tako da ne stvaraju probleme Europskoj uniji kada postanu članicama, da svoje probleme riješe prije, a mi možemo pomoći ako treba", rekao je Juncker.
