SLUČAJ OTROVANOG ŠPIJUNA

JUTARNJI DOZNAJE IZ UREDA PREDSJEDNICE Bez obzira na protjerivanje ruskog diplomata, poziv Putinu da dođe u posjet Hrvatskoj ostaje

 
Kolinda Grabar-Kitarović, Vladimir Putin, Andrej Plenković
 Profimedia, CROPIX

Nakon što je hrvatski premijer Andrej Plenković u ponedjeljak najavio da će Hrvatska uskratiti gostoprimstvo jednom akreditiranom ruskom diplomatu u Zagrebu, što je reakcija solidarnosti s Britanijom koja Rusiju optužuje za napad nervnim otrovom na dvostrukog špijuna Sergeja Skripalja i njegovu kćer u Salisburyju, Jutarnji list u večernjim satima je iz Ureda predsjednice doznao da poziv Kolinde Grabar-Kitarović ruskom kolegi Vladimiru Putinu da posjeti Hrvatsku ostaje na snazi.

Predsjednica je Putina, kao što je poznato, u službeni posjet pozvala tijekom nedavnog telefonskog razgovora prilikom kojeg mu je čestitala na izbornoj pobjedi, a Plenković je taj njezin potez ocijenio kao nastavak predsjedničina dijalog s Putinom, koji je započeo njezinim posjetom Rusiji prije nekoliko mjeseci. Premijer je na pitanje je li se Hrvatska zbog toga našla u nezgodnoj poziciji prije nekoliko dana rekao da ne vidi problem jer su to 'dva potpuno različita konteksta'.

Hrvatske vlasti u ponedjeljak nisu objavile ime diplomata iz veleposlanstva u Zagrebu kojega će proglasiti personom non grata, a ruska strana je o tome obaviještena tijekom poslijepodnevnih sati, odmah nakon što je premijer dao izjavu u Banskim dvorima.

Nije prvi slučaj

To, inače, nije prvi slučaj da je jedan strani diplomat u Zagrebu proglašen ‘personom non grata’, jer je Hrvatska prije dvije godine također protjerala jednog ruskog diplomata, prvog tajnika konzulata u Zagrebu, kojeg je hrvatska strana optužila za špijuniranje, nakon čega su Rusi protjerali hrvatsku diplomatkinju iz Moskve.

Odluka je donesena na sastanku državnog vrha u Banskim dvorima, a u donošenju odluke su sudjelovali Kolinda Grabar-Kitarović, Andrej Plenković, Gordan Jandroković, Damir Krstičević, Martina Dalić, Davor Božinović i državna tajnica u MVP-u Andreja Metelko, te šef SOA-e Daniel Markić i predstavnik vojne sigurnosno-obavještajne službe.

Jedinstvo u vrhu

“Disonantnih tonova i prijedloga nije bilo, sve je zajednički dogovoreno i usuglašeno”, rečeno nam je iz izvora bliskog Banskim dvorima, dok je odlukom zadovoljan i Pantovčak. “Iskazano je potpuno jedinstvo državnog vrha”, rekao je Jutarnjem bliski suradnik Grabar-Kitarović. Na sastanku državnog vrha razgovaralo se i o odluci da Kinezi grade Pelješki most i nabavci izraelskih borbenih zrakoplova.

Sastanak u Banskim dvorima počeo je u 9 sati i trajao je nešto više od sat vremena, ali je odluka priopćena tek šest sati poslije. I nakon sastanka državnog vrha nastavile su se konzultacije između predsjednice i premijera, pa je čak Daniel Markić hitno otišao u Karlovac na dodatne razgovore s Grabar-Kitarović čiji je ured tamo preseljen. “Ova odluka je donesena krajnje profesionalno i korektno i u ovom je trenutku najoptimalnija”, rekao nam je bliski suradnik predsjednice.

Protumjere

“Pokazali smo tom odlukom da slijedimo politiku Europske unije, ali treba imati na umu da je nepoželjnim proglašen jedan diplomat, a ne i veleposlanik”. Obrazlažući odluku premijer Plenković je u Banskim dvorima kazao da je donesena zajednički, kako bi se Hrvatska solidarizirala s Ujedinjenim Kraljevstvom. “Hrvatska je jedna od četrnaest država koja je proglasila jednog akreditiranog diplomata ‘personom non grata’. Time pokazujemo da dijelimo ocjene Europskog vijeća”, rekao je premijer.

Plenković nije želio govoriti o kojem je diplomatu riječ, jer je to u djelokrugu rada MVP-a, a nije diplomatski običaj da se iznose imena diplomata koji će biti protjeran. “MVP će poduzeti te mjere, a riječ je o političkoj poruci solidarnosti s obzirom na karakter napada koji se odvio u Ujedinjenom Kraljevstvu.”

Premijer nije želio spekulirati o mogućim protumjerama, a pojasnio je da je hrvatska strana imala cijelo vrijeme niz kontakata s Londonom. “Broj informacija koje smo dobili bio je popriličan, a gotovo se tri sata i u Bruxellesu razgovaralo o tom slučaju”, rekao je premijer uz napomenu da će dokazi koje su Britanci predočili ostati između Londona i Zagreba.

Pogoršanje

Premijer tvrdi da protjerivanje ruskog diplomata neće imati utjecaja na daljnje događaje oko Agrokora i uključivanja Sberbanka u taj proces. “To nema nikakve veze jedno s drugim. A što se tiče dijaloga koji predsjednica vodi s ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom, ponovit ću da je riječ o nastavku dijaloga i ponovljenom pozivu.”

Nekoliko diplomata akreditiranih u Zagrebu s kojima smo razgovarali kažu kako ne očekuju da će se bitnije pogoršati rusko-hrvatski odnosi. “To znači da nije isključen ni skori dolazak predsjednika Putina, kojeg je predsjednica Grabar-Kitarović pozvala. Naravno, na ruskoj je strani da ocijeni kada je pravi trenutak za to, ali poziv očito ostaje otvoren”, rekao nam je jedan strani diplomat.

Slijedi kazna

U Banskim dvorima viđen je i britanski veleposlanik u Hrvatskoj Andrew Dalgleish, a kada su mediji javili da je došao na sastanak s državnim vrhom, uslijedio je demanti. “Veleposlanik Dalgleish doista je jutros bio u zgradi Vlade, no na odvojenom sastanku, kako bi s Hrvatskom, bliskom EU i NATO saveznicom, podijelio informacije, pozadinu i dosad prikupljene dokaze koje britanska vlada ima u vezi s napadom u Salisburyju.” Britansko veleposlanstvo demantiralo je da se Dalgleish sastao s premijerom i predsjednicom.

Rusko ministarstvo vanjskih poslova u ponedjeljak je objavilo da će odgovoriti na odluku SAD-a, Kanade, Ukrajine i 16 zemalja EU-a da protjeraju ruske diplomate, a njihove vlade je optužila da slijepo slijede svoje britanske saveznike u sukobu s Moskvom. Rusko ministarstvo je priopćilo da su protjerivanja diplomata neprijateljski čin i provokativna gesta. “Ne treba se ni spominjati da neprijateljski čin ovih skupina država neće proći bez odgovora i mi ćemo na njega reagirati”, zaključuje se u priopćenju.

“Izražavamo duboko žaljenje što je hrvatska strana, slijedeći u kolosijeku blokovske solidarnosti pojedinačne zemlje EU-a i NATO-a, donijela žurnu i loše smišljenu odluku, čije će posljedice negativno odjeknuti za daljnji razvoj naših bilateralnih odnosa, uključujući njihov trgovinsko-gospodarski dio”, priopćilo je rusko veleposlanstvo.

Navode da je to “pogotovo žalosno jer se događa u trenutku kada razvoj naše višesmjerne bilateralne suradnje zaprima progresivan karakter”. “Mi smatramo ovaj korak kao neprijateljski”, dodaje se. U priopćenju također stoji da Rusija, naravno, neće ostati bez odgovora te će protumjere biti poduzete u najkraćem roku.

Diplomati: Putin neće odbiti poziv

Diplomatski izvori u Zagrebu procjenjuju da odluka o protjerivanju jednog ruskog diplomata neće bitno pokvariti hrvatsko-ruske odnose da bi predsjednik Vladimir Putin odbio poziv za dolazak u Zagreb.

Predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović već ga je dva puta pozvala da prvi put službeno posjeti Hrvatsku, što je ruska strana prihvatila, s time da datum nije određen. Predsjednica Grabar-Kitarović je nakon posjeta Rusiji najavila da bi Putin mogao doći već ove godine. Nakon što je Hrvatska poslala novog veleposlanika u Moskvu odnosi između dvije zemlje su u stalnom usponu, a očekuje se i daljnje jačanje gospodarskih odnosa. Predsjednica je bila i među prvim državnicima koji su Putinu čestitali na pobjedi na predsjedničkim izborima.

MVEP uručio notu o protjerivanju ruskog diplomata

Ministarstvo vanjskih i europskih poslova uručilo je u ponedjeljak ruskom diplomatskom predstavništvu u Zagrebu notu o protjerivanju jednog od ruskih diplomata iz Hrvatske.

Hrvatska je jedna od 16 zemalja Europske unije koja se odlučila na protjerivanje ruskog diplomatskog osoblja kao odgovor na trovanje bivšeg ruskog dvostrukog agenta Sergeja Skripala i njegove kćeri u Velikoj Britaniji te tako stala uz bok EU-a i SAD-a.

MVEP je u ponedjeljak objavio kako u skladu s Bečkom konvencijom o diplomatskim odnosima, članak 9., država primateljica može u svakom trenutku, bez obrazloženja, obavijestiti državu pošiljateljicu da je određeni član diplomatskog osoblja postao persona non grata.

Razlozi za to mogu biti raznovrsni i država primateljica nije obvezna obrazlagati postupanje.

Po proeceduri, obično se u ministarstvo vanjskih poslova pozove šef strane diplomatske misije te mu se uruči nota kojom se član Misije proglašava nepoželjnim.

Ujedno u noti se određuje i rok u kojem je osoba dužna napustiti zemlju primateljicu.

"MVEP je i u današnjem slučaju tako postupio i jedan od diplomatskih djelatnika Veleposlanstva Ruske Federacije u Zagrebu proglašen je nepoželjnim".

Ime ruskog diplomata koji će napustiti Hrvatsku MVEP nije objavio, kao niti u kojem roku će to morati napraviti. (Hina)

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
23. studeni 2024 23:36