JUTARNJI ISTRAŽUJE Država potrošila 10 godina i 2,26 milijuna kuna na branu za odavno presušeni potok

Ponekad se najčudnije stvari ispriječe na putu uspješnoj poslovnoj priči. U riječkom je naselju Škurinje tako razvoj poslovne zone, koja je davno trebala postati gradska Silicijska dolina, punih devet godina kočio jedan obični presušeni potok.

Brana zapošljavanju ljudi ovog puta nije bila administracijska nego stvarna, betonska.

Riječ je o poslovnoj zoni Bodulovo u koju su tek u lipnju ove godine zabijene prve lopate, iako je ideja o približno devet hektara gradskog zemljišta ispunjenog malim privatnim kompanijama i o poduzetničkom inkubatoru vrijedna 35 milijuna kuna prvi put spomenuta još 2004. godine.

U dolini Škurinjskog potoka, gdje će se Bodulovo uskoro razvijati, već je sagrađen Getro, a zbog opasnosti od poplava Hrvatske vode su na sjevernom rubu zone morale sagraditi branu. Prema podacima iznesenim u glasilu Hrvatske vodoprivrede s kraja 2011. godine, još je 2002. godine izrađen idejni projekt za regulaciju ovog desetljećima presahnulog potoka.

Idejni projekt

Sustav brana stajao je 2,26 milijuna kuna, a za radove je još tada predviđeno točno 139 radnih dana, dakle ukupno nešto manje od pet mjeseci kad se uračunaju vikendi i neradni dani.

No brana koja danas štiti buduću poslovnu zonu od suhog korita u kojem rastu trava i drveće, dovršena je tek lani, dakle punih 10 godina od donošenja idejnog projekta. Kako doznajemo, problem je bio u novcu koji nije na vrijeme odobren.

A evo kako je službeno po podacima Hrvatskih voda tekla gradnja brane duge 97 metara: idejni projekt donesen je 2002. godine. Glavni i izvedbeni projekt donesen je punih šest godina kasnije, tek 2008. godine.

Zelena kotlina

Za lokacijsku dozvolu trebalo je pričekati siječanj 2009. godine, pa se onda za potvrdu glavnog projekta čekalo do 28. listopada 2010. godine. Tek u travnju 2011. sklopljen je ugovor o gradnji, a uporabna dozvola izdana je u ožujku iduće godine.

I to sve za branu u koritu presušenog potoka koja u dubinu ide nekih devet metara, a na površini s južne strane u jednom dijelu izgleda kao obični suhozid.

Stoga je godinama kasnio i projekt Bodulovo, a otezanje s gradnjom brane primijetio je i riječki gradonačelnik Vojko Obersnel koji je rekao da će se sada konačno ubrzati stvari.

Sa sjeverne je strane brane danas zelena kotlina sa šumom, a s druge velika šljunčana ravnina i tek jedan bager na mjestu gdje bi se do 2015. godine trebale pojaviti manje privatne kompanije. Obersnel kaže da ima više od 20 zainteresiranih poduzetnika koji bi mogli zapošljavati više od tisuću ljudi, ali o imenima zasad nije želio javno.

- Bodulovo nije najveća gradska poslovna zona poput Kukuljanova ili nove zone na Matuljima, ali nam je itekako bitna.

Bit će to sjajna prilika za manje poduzetnike jer će se prostori nuditi po povoljnim cijenama. Zbog gradnje brane zasad se, osim radova koje mi kao Grad izvodimo, tamo ne događa ništa.

Voljeli bismo kad bi ovo u budućnosti bio inkubator za nove tehnologije, proizvodnju i ostale usluge - rekao nam je gradonačelnik Obersnel i dodao kako je jako dugo trajalo projektiranje i gradnja nesretne brane.

Smanjena površina

- S obzirom na tek započete radove, planiramo da bi se sve pokrenulo 2015. godine - zaključuje.

Dosad je na projektnu dokumentaciju utrošeno oko 4,2 milijuna kuna, a ukupna površina koja se trebala prostirati na 94 tisuće četvornih metara smanjena je na 54 tisuće...

Detaljni je plan uređenja donesen još 2004. godine. Grad će uložiti oko 35 milijuna kuna, a zanimljivo, Hrvatske vode tamo moraju sagraditi još jedan tunel.

Ponovi li se priča s branom, poduzetnici bi svoje prostore na Bodulovu mogli dočekati - kad biznis izađe iz mode.