JUTARNJI OTKRIVA Najlošija televizija u Hrvatskoj, a plaćamo je najviše u Europi

HRT je 2012. godinu završio s gubitkom od 28,9 milijuna kuna. Imaju previše zaposlenih. Trenutno ih je 3358.

U posljednjih nekoliko godina, pada im je gledanost. Uzmimo na primjer središnji Dnevnik. Nekadašnjih 40-ak posto danas je zamijenjeno sa mizernih devet posto gledanosti. Da im je središnja informativna emisija debelo iza konkurencije, bespotrebno je naglašavati.

U posljednje četiri godine smanjeni su im prihodi od oglašavanja za 215 milijuna kuna.

Problema ima još. Porezni dug iz razdoblja od 2004. do 2008. iznosi 300-tinjak milijuna kuna, kreditna zaduženja su oko 387 milijuna kuna...

Ipak, HRT ima se čime pohvaliti. Naša nacionalna televizijska kuća u europskom je vrhu po visini RTV pristojbe!

Pristojbu od 80 kuna mjesečno odnosno 960 kuna godišnje plaćaju svi građani Hrvatske i time, kako i na samom HRT-u priznaju, omogućuju da ta, kako je se naziva, javna televizija uopće postoji. Logično, budući da godišnje od te stavke uberu više od 80 posto ukupnih prihoda. Prevedeno, lani su im prihodi iznosili 1,42 milijarde kuna, dok su od građana dobili 1,181 milijarde kuna.

Ako uzmemo u obzir hrvatski BDP po glavi stanovnika i visinu pristojbe koju plaćamo HRT-u i usporedimo ih sa visinom pristojbe koju plaćaju građani drugih europskih zemlja te BDP-om tih zemalja, ispada da se HRT nalazi na fantastičnom četvrtom mjestu.

Ispred HRT-a, su samo državne televizije Danske, Austrije i Švicarske. Uzmemo li u obzir zemlje bivše države, ispada da samo u Bosni i Hercegovini plaćaju višu cijenu pristojbe.

Zahvaljujući našem BDP-u i 960 kuna koliko svake godine izdvojimo za financiranje i preživljavanje HRT-a, ispada da za gledanje te televizije plaćamo više od Norvežana, Šveđana, Britanaca, Iraca, Francuza, Talijana, Čeha, Izraelaca i Poljaka.

Manje od nas plaćaju i Slovenci, Makedonci i Srbi. Kao i mi plaćaju tek Crnogorci.

Kada bi uzeli u obzir samo visinu pretplate, HRT-ovih 960 kuna veći su od pretplate u Italiji, Češkoj, Izraelu i Poljskoj.

Zahvaljujući građanima Hrvatske HRT je lani oborio rekorde po prihodima od RTV pristojbe.

Lani su u toj stavci imali prihode od 1,181 milijardu kuna, 2011. imali 1,16 milijardi kuna, dok su 2010. uprihodili 1,18 milijardi kuna.

Da je kojim slučajem prošao prijedlog HRT-a da se pretplata poveća za dvije kune budući da po zakonu iznos za HRT-ovu pristojbu iznosi 1,5 posto prosječne plaće, ti prihodi bili bi i veći.

A što smo mi dobili od tog novca?

Od HRT-a gotovo ništa.

Od 1,181 milijardi kuna koliko su im građani dali, na javnoj televiziji su 18,9 milijuna kuna dali za Hrvatski audiovizualni centar za domaće filmove i dramske serije. Iz pristojbe se 32,5 milijuna kuna izdvaja za Fond za poticanje pluralizma, iz čega se pak u 2012. godini financirao rad 19 televizijskih i čak 112 radijskih postaja u Hrvatskoj. Hrvatskom društvu skladatelja HRT je prosljedio 26,7 milijuna kuna.

Novcem od pristojbe financira se rad 15 televizijskih i radijskih kanala, tri orkestra i zbora. Izravno pomažu i hrvatsko filmsko i glazbeno stvaralaštvo, kažu na HRT-u.

- Javna televizija će proizvoditi informativni, dječji, obrazovni, znanstveni, dokumentarni, dramski i kulturni program, makar unaprijed zna da na njemu neće zarađivati. Preciznije, prenosit će najznačajnije političke događaje, vjerske proslave (većinskih, ali i manjinskih vjerskih skupina koje djeluju na njezinom području), proizvoditi program za iseljeništvo, emitirati politički uravnotežene dnevne informativne emisije i voditi javne rasprave o ključnim pitanjima u državi, prenositi popularne sportske događaje, ali promovirati i manje zanimljive nacionalne sportove, snimati dramske serije i filmove, promicati kulturnu baštinu, govoriti o ekologiji i tako dalje - piše na stranicama HRT-a.

No, ako već na sadržajima od javnog interesima poput emisija za manjine, vjerskih sadržaja, dječjih emisija, po tezi HTV-a, ne želi zarađivati, to ne znači da te emisije ne moraju biti gledane. Dječji, obrazovni, dokumentarni, kulturni program gotovo da i ne postoji budući da na listi emisija čija je gledanost veća od 4,5 posto takvih emisija jednostavno nema.

No kako će takvi sadržaji biti gledani, kad ni perjanice javne televizije ne prelaze deset posto sharea.

Nekad ugledni Dnevnik danas ima gledanost od 9,4 posto. Dnevnik Nove TV je na 17,2 posto, RTL danas na 11,6 posto. Hrvatska Uživo recimo ima gledanost od oko 5,2 posto, pola posto manje od emisije Mir i Dobro.

Razvikani Nedjeljom u 2 ima gledanost tek 9,2 posto.

Kada bi kojim slučajem HRT-u uzeli kvalifikacijske utakmice za sljedeće Europsko prvenstvo u nogometu, javnu televiziju praktički nitko ne bi gledao. Eventualno, Plodove zemlje, najgledaniju emisiju iz domaće produkcije HTV-a.

Za razliku od prihoda od pristojbe, prihodi od marketinga na HRT-u iz godine u godinu padaju.

Taku su 2010. imali oko 203 milijuna kuna, 2011. 157 milijuna kuna, a lani mizernih 130 milijuna kuna.