Jutarnji otkriva tri modela kako su potkupljivali hrvatske liječnike u aferi Pfizer, DORH preuzeo slučaj

NOVO 15:46 - Primjeri na koje načine doktori primaju mito:

1. Ako je doktor šef povjerenstva za lijekove

• farmaceutska tvrtka mu pristupa i traži se dogovore da na listu besplatnih lijekova (koje kupuju sve bolnice i pacijenti na recept) stavi njihov. Znaju da je riječ o uglednom liječniku koji ima dovoljno jaki liječnički, ali i politički status koji jamči da će se ono što predloži da se stavi na listu i prihvatiti. Zauzvrat mu nude novac

• doktor ima dovoljno znanja da uz pomoć proizvođača uvjeri ostatak povjerenstva da je neki lijek toliko važan da pacijenti bez njega ne mogu. Kada lijek dođe na listu posao je odrađen

• mito se isplaćuje kao honorar za neki manje bitan posao poput savjetovanja, predavanja ili edukacije liječnika o određenom lijeku odnosno ‘novostima u liječenju’

• mito se isplaćuje kroz skupa putovanja na kongrese u Švicarsku, Afriku, Ameriku i druge zemlje

• mito se isplaćuje na tajne račune doktora u Austriji, Švicarskoj, Njemačkoj... I to najmanje tisuću dolara mjesečno

2. Ako je doktor šef odjela u bolnici

• farmaceutska tvrtka pristupa doktoru i nudi mu da vodi studiju o nekom lijeku. To se plaća po pacijentu koji je uključen u studiju pa je doktoru u interesu skupiti što više pacijenata

• do prije nekoliko godina studije su se u Hrvatskoj radile u bolnicama na način da je liječnik dobivao novac, a HZZO je plaćao sve pretrage i dodatna liječenja pacijenta koja su bila uključena u studiji. Sad pak farmaceutska tvrtka plaća cijeli iznos bolnici koja potom isplaćuje liječnike koji rade na studiji

• mito se isplaćuje kroz druge forme kao što je na primjer ‘dodatak za trud’

• mito se isplaćuje i ako je liječnik uspio povećati broj pacijenata na određenom lijeku: nakon što bolnica ispostavi račun HZZO-u zna se koliko je liječnik ‘zaradio’, a onda mu farmaceutska tvrtka plaća ‘bonus’ ovisno o dogovorenom postotku od cijene lijeka

3. Ako doktor radi u primarnoj zdravstvenoj zaštiti

• doktor koji izdaje lijekove na recepte u primarnoj zdravstvenoj zaštiti radi tzv. postmarketinškim studijama kojima se tobože prati učinkovitost nekog lijeka i nuspojave

• u stvarnsti to je način kojim se pokušava dobiti što više pacijenta tako da liječnik propisuje što više recepata određenog lijeka određene tvrtke

• svaki novi pacijent donese poneki bod, a na kraju to se honorira nekim simpozijem, kongresom ili poklonom

------------------------------------------------------------------------------------

13:55 Bivši ministar zdravstva Andrija Hebrang kaže da ne zna ni za jednog hrvatskog liječnika koji je primao novac od neke farmaceutske industrije.

- Ako doktor Gabrić zna tko su ti ljudi , neka pomogne u istrazi - poziva ga Hebrang. Poznato mu je da mnogi liječnici odlaze na putovanja koja financira farmaceutska industrija, ali ukoliko je riječ o stručnim usavršavanjima njih smatra korisnim.

Tvrdi da su se i ranije plasirale afere slične ovoj, ali da nikad, kaže, ništa konkretno nije otkriveno.

- Taj problem isti je u cijelom svijetu - primjećuje Hebrang koji se ovih dana odmara ploveći Jadranom.

- Na usavršavanja se treba slati liječnike koji na međunarodnim skupovima drže predavanja - sugerira. I takva putovanja ne drži lošim, ali ukoliko netko prima novac od farmaceutske tvrtke kako bi propisivao njihove lijekove, onda je to svakako, kaže, kazneno djelo.

- Ali ne vjerujem da će Pfizer otkriti ta imena. Zato pozivam Gabrića da kaže tko su ti ljudi, ako ih zna?! - ponavlja uvjeren da imena liječnika neće biti otkrivena.

Je li vama netko nekad nudio novac da bi propisivali njihove lijekove? - pitam ga.

- Ne, nikad nitko. Drugo su troškovi istraživanja koje također podmiruju farmaceutske tvrke te honorar koji se isplaćuje za istraživanje - kaže Hebrang.

NOVO 12:05 Nakon što je američki farmaceutski div Pfizer pristao na nagodbu i plaćanje 60 milijuna dolara kazne zbog plaćanja mita liječnicima u nekoliko zemalja među kojima je i Hrvatska, Državno odvjetništvo danas je preuzelo cijeli slučaj, saznajemo od ministra zdravlja prof.dr. Rajka Ostojića.

"S obzirom na nove okolnosti ovog slučaja koji je počeo još 2004. godine moraju se poduzeti svi potrebni koraci sukladno hrvatskim propisima da se on riješi. Osobno ću podržati raščišćavanje svaka korupcijske afere pa i ovu o kojoj se ponovo govori”, kaže Ostojić.

Bivša ministrica zdravstva prof.dr. Ana Stavljenić Rukavina koja je otišla se te pozicije prije nego li je 2004. buknula afera Pfizer u Hrvatskoj kaže kako je korupcija u distribuciji lijekova značajno pala tek kad je prije četiri godine Europska komisija inzistirala na donošenju pravilnika o etičkom oglašavanju lijekova, a što su prihvatitli i strani proizvođači u Hrvatskoj.

“Danas više nema dva zrakoplova liječnika koji primjerice putuju na kongres u Kinu niti s njima mogu ići članovi obitelji kao što je to bilo nekad. Nažalost, sve dok se ovaj problem nije počeo rješavati na globalnoj razini pojedine države to nisu mogle riješiti. Znalo se što se radi, ali nije bilo sustavno riješeno da se tome stane na kraja, kaže prof. dr. Stavljenić.

----------------------------------------------------------

10:35 Vlasnik Klinike Svjetlost Nikica Gabrić komentirao je za Jutarnji slučaj američkog farmaceutskog diva Pfizera koji se nagodio za plaćanje kazne u visini od 60 milijuna dolara zbog optužbi za podmićivanje hrvatskih liječnika koji su bili visoko pozicionirani u državnim tijelima za registraciju lijekova te za njihovo stavljanje na listu Hrvatskoga zavoda za zdravstveno osiguranje.

• Američki farmaceutski div Pfizer nagodio se za plaćanje kazne u visini od 60 milijuna dolara zbog optužbi za podmićivanje hrvatskih liječnika koji su bili visoko pozicionirani tijelima za registraciju lijekova i u državnom bioetičkom povjerenstvu koje je odlučivalo o kliničkim studijama za ispitivanje lijekova. Kako to komentirate?

- Kad se govori o korupciji prosječni čovjek uvijek misli da je riječ o relaciji pacijent liječnik. No, to je najmekši oblik korupcije. Apsolutna je istina da su oduvijek liječnici podmićivane od strane apsolutno svih farmaceutskih kuća. Ja sam 2002. godine, dok sam bio u HZZO-u smijenio dvije komiskije za lijekove jer se nisu ponašali u skladu sa propisima već su pogodovali farmaceutskoj tvrtki Rosh, rekao je za Jutarnji Nikica Gabrić, vlasnik Klinike Svjetlost.

• Govori se o podmićivanju koje datira od prije desetak godina. Je li priča sa podmićivanjem završena?

- Ni slučajno. Toga je bilo prije, ali to još uvijek traje. Točno se zna koji liječnici su uključeni. Gotovo da nema niti jednog šefa Klinika koji nisu upoznati sa svime što se događa. Dio i sam u tome sudjeluje. Činjenica je da uvijek isti liječnici odlaze na putovanja. Neki čak vode i žene umjesto da povedu asistente. Odlazak na edukativna putovanja ne bi bio sporan da ti ljudi uistinu odlaze tamo s razlogom, ali odgovorno tvrdim jer i sam putujem, naravno o vlastitom trošku, da 80 posto njih odlazi na turistička putovanja.

• Želite reći da bi takva putovanja trebalo ukinuti zbog korupcije?

- Ne. U svim zemljama u svijetu je to normalno i poželjno, ali treba se točno znati gdje tko i zašto ide. Jasno je da naš sustav nema novca za edukaciju liječnika i tu uskaču farmaceutske kuće. Ali produkt ne smije biti uvrštavanje na listu lijekova neki lijek koji tamo nepripada i to po višestruko većim cijenama.

• Možete to pojasniti na koji način se to događa?

- Bilo bi logično da se uvrste lijekovi koji zaslužuju biti uvršteni na listu, a ne da se tamo nađu jer je netko bio u Africi 10 dana sa ženom. Osim toga lijekovi koji se stavljaju na listu ponekad za farmaceute znače i po 300 posto zarade. Najnoviji primjer je i objedinjena nabava.

• Imate informacije koje govore da se i tu vara?

- Prema informacijama kojima raspolažem nabavljaju se preskupe leće. Po jeftinijoj cijeni ih nabavlja Svjetlost nego država. Objedinjena nabava bi mogla njihovu cijenu snizit za 30 posto. Kupuju se leže za 120 eura, a mogli bi jednako dobre za 50 eura. To je pogodovanje određenim tvrtkama. I zato se već sada zna tko ide na kongres u Ameriku.

• Zašto se o tome malo javno zna? Zašto nitko nije odgovarao za taj kriminal?

- Ta plaćanja ne idu iz Hrvatske. Plaća se preko Švicarske, Austrije i Njemačke kako bi se zameo trag. Dovoljno je pogledati vozne parkove pojedinih liječnika pa će biti jasno kako imaju automobile koje svojim plaćama ne mogu priuštiti.

• Na koji način bi se mogla korupcija iskorjeniti?

- Nedopustivo je da liječnik sam pregovara sa farmaceutskim kućama. Potrebno je da postoji posrednik. Primjerice netko u u Ministarstvu zdravlja tko će znati gdje, kada i zašto netko od liječnika odlazi i što radi na seminarima i kongresima.

-------------------------------------------

ZAGREB - Američki farmaceutski div Pfizer nagodio se za plaćanje kazne u visini od 60 milijuna dolara zbog optužbi za podmićivanje hrvatskih liječnika koji su bili visoko pozicionirani u državnim tijelima za registraciju lijekova te za njihovo stavljanje na listu Hrvatskoga zavoda za zdravstveno osiguranje ili, pak, u državnom bioetičkom povjerenstvu koje je odlučivalo o kliničkim studijama za ispitivanje lijekova.

Kako u svojem najnovijem izvješću navodi Bloomberg, optužba za podmićivanje odnosi se na razdoblje od 1997. do 2001., i to ne samo hrvatskih, već i liječnika u Bugarskoj, Kini, Češkoj, Kazahstanu, Rusiji i Srbiji, a sve kako bi propisivali njihove lijekove. Tužba je podnesena Okružnom sudu District of Columbia, a u njoj stoji da je Pfizer svoje zaposlenike u uredima u tim državama ovlastio za gotovinske isplate podmićivanja i poticanje propisivanja svojih lijekova. Kako bi izbjegao suđenje, farmaceutski je div pristao na nagodbu, kao što je to već činio i ranije. Primjerice, prije tri godine Pfizer je platio za neistinito reklamiranje svojih lijekova čak 2,3 milijarde dolara.

Istraga trajala 8 godina

Ovaj Pfizerov skandal u Hrvatskoj buknuo je još prije osam godina, otkada traje istraga, a tada je također Bloomberg izvijestio o podmićivanju visoko pozicioniranih liječnika u Hrvatskoj. Tada je glavni direktor hrvatskoga zastupstva Pfizera dobio izvanredni otkaz, a u javnost su procurila neka imena za koje se tvrdilo da su plaćani mjesečnim iznosima u Austriji.

U optužnici američkoga suda, pod točkom 30., stoji da je najmanje od 1997. do kraja 2004. Pfizer Hrvatska, odnosno Pharmacia Hrvatska, koju je kupio Pfizer, plaćao liječnike koji su radili za institucije hrvatske Vlade. Novac je, kažu, bio namijenjen za to da se utječe na propisivanje Pfizerovih i Pharmacijinih lijekova te da se osigura da regulatorna tijela daju odobrenje za stavljanje na listu njihovih lijekova.

U tužbi se navodi da je od veljače 1997. do svibnja 2003. Pharmacia Hrvatska mjesečno plaćala 1200 dolara na bankovni račun liječnika u Austriji, koji je kao član nekoliko hrvatskih državnih odbora nadgledao registraciju farmaceutskih proizvoda. Čak štoviše, navodi se da je direktor hrvatskoga zastupništva rekao kako će Pharmacijini lijekovi imati njegovu pomoć u proceduri, a on je osoba od utjecaja na području lijekova u Hrvatskoj, njegovo se mišljenje poštuje i to je razlog da je tako važan za nas, rekao je tada hrvatski menadžer Pharmacije, odnosno Pfizera.

Plaćanja su obavljana sve do spajanja Pharmacije i Pfizera početkom 2003. godine, u kojoj su bile još tri isplate i to u travnju, svibnji i srpnju, a u tom razdoblju povjerenstva u kojima je radio navedeni liječnik odobrila su tri Pfizerova proizvoda. Nakon srpnja, plaćanja su prestala.

Prašina se brzo slegla

U optužnici stoji da je Pharmacia također imala u Hrvatskoj tzv. bonus program prema kojem je liječnicima koji su bili visoko pozicionirani u hrvatskim bolnicama plaćala postotak od Pharmacijinih lijekova koji su se koristili na odjelima tih liječnika. Dio je plaćan u novcu, dio putovanjima ili donacijama nekih proizvoda.

Iako je Pfizer Hrvatska završila s većinom isplata prema bonus programu nakon što je 2003. došlo do spajanja tvrtki, ipak je dopušteno da se program djelomično nastavi zbog jednog Pharmacijnog proizvoda do 2005. Također je iz optužnice vidljivo kako je postojala preporuka da se zbog povećanja prodaje jednog Pharmacijinog lijeka uđe u bonus program s liječnikom, i to nepisanim dogovorom, prema kojem se isplaćivao 12-postotni iznos od prodaje lijeka. Osim toga, njemu i njegovim kolegama plaćali su se troškovi smještaja i hotela za sudjelovanje na kongresu u Lisabonu, a kupljen mu je i televizor koji se trebao koristiti u liječničkoj ordinaciji.

Utvrđeno je da su zaposlenici Pfizera u Hrvatskoj učinili sve da prikriju pravu prirodu tih transakcija, lažno ih prikazujući kao konvencije, darove, stručne službe... i drugim opisima.

U Hrvatskoj se prije osam godina bila podigla velika galama oko ovih istih optužbi, a prema nekim informacijama, sve je bilo stiglo i do Državnog odvjetništva, ali se jednako tako prašina ubrzo slegla i nikakvih sudskih procesa nije bilo.

Nažalost, svaki put kad neka farmaceutska tvrtka plati ceh zbog sramnog marketinga i lažnog predstavljanja učinkovitosti svojih lijekova, stižu ista obećanja koja vrijede do prve prilike.