KOLEKCIJA UMJETNINA

Jutarnji saznaje: Sanader u kolekciji ima Meštrovićevu Ružu vrijednu 150.000 eura?

Uz pet slika Vlahe Bukovca vrijednih 230.000 eura, te 15 slika čije atribucije za sada ne znamo, a koje je Ivo Sanader pohranio kod Stjepana Fiolića, u umjetničkoj je zbirci bivšeg premijera pronađeno još 278 umjetnina
 Arhiva CROPIX

ZAGREB - Uz pet slika Vlahe Bukovca vrijednih 230.000 eura, te 15 slika čije atribucije za sada ne znamo, a koje je Ivo Sanader pohranio kod Stjepana Fiolića, u umjetničkoj je zbirci bivšeg premijera pronađeno još 278 umjetnina. One su sada u depoima MSU, a vrijednost kolekcije procijenjena je na oko milijun eura.

Najvrjednija je skulptura Ruža Ivana Meštrovića, portret Ruže Klein, po mnogim biografima umjetnikove najveće ljubavi.

Razni odljevi

Slična skulptura, ali koja je samo Ružina bista (kod Sanadera je puna figura), prodana je na aukciji u londonskom Sotheby’su prije četiri godine za oko 148.000 eura. Bukovac i Meštrović jedini su naši umjetnici čija djela postižu tako visoke cijene.

Obje su skulpture nastale 1915., u ranom Meštrovićevu razdoblju, koje često postiže najviše cijene. Gipsana verzija po kojoj se vjerojatno radio brončani odljev skulpture u Sanaderovu vlasništvu može se vidjeti na Meštrovićevoj izložbi u Gliptoteci HAZU.

Ovisno o tome je li odljev rađen za umjetnikova života (kao onaj u Sotheby’su) ili ne, skulptura ne može koštati manje od nekoliko desetaka tisuća eura. U slučaju da je odljev rađen za umjetnikova života, i mnogo više.

Strastveni erotoman

Sudeći prema ostalim umjetninama, riječ je o građanskom ukusu (naravno, građanina s podebljim novčanikom) koji preferira određene motive, ponajprije pejzaže. U zbirci je i morski pejzaž Emanuela Vidovića, za koji je plaćeno par tisuća eura. Isto tako i nekoliko morskih pejzaža Mencija Clementa Crnčića, umjetnika koji po cijeni može donekle pratiti Bukovca i Meštrovića (njihove niže cijene). Prizor uzburkanog mora iz zbirke, a koji datira na sam početak 20. stoljeća, košta oko 12.000 eura. Riječ je o razdoblju u kojemu Crnčić “proučava talasanje mora, zrcalo vječno soljene vode”.

Slika “Na starom savskom rukavcu” Ferde Kovačevića iz 1912. bila je izložena u Klovićevim dvorima na izložbi “Hrvatsko moderno slikarstvo u privatnim zbirkama”, gdje je autor Igor Zidić odabrao najvažnija djela iz privatnih zbirki, pa i ovu iz Sanaderova posjeda (tada se spekuliralo o Sanaderovim umjetninama na izložbi).

Djela Krste Hegedušića nema mnogo na tržištu, pa njegov Seoski pejzaž iz 1944. godine može koštati do 15.000 eura. U zbirci je i Stradun dubrovačkog umjetnika Ive Dulčića (do 10.000 eura). Vrijedan je i prizor seoskog pejzaža Vladimira Becića te djela Milivoja Uzelca i Vilka Gecana.

A upravo se na odabranim djelima potonje dvojice može vidjeti ono što je simptomatično za cijelu zbirku: Uzelca znamo kao strastvenog erotomana, no u zbirci je njegov prizor s temom stare crkve u selu, dok Gecana poznajemo kao mahnitog cinika, a u zbirci je zastupljen temom mrtve prirode s voćem. Ima, doduše, jedan manji Gecanov Ženski akt, no izbor tih djela govori puno o profilu cijele zbirke: aktova je tek nekoliko, portreta još manje (izuzev Bukovčevih), naglasak je na mrtvim prirodama i pejzažima, kojih je najviše. Sanadera očito više interesiraju i privlače meditativne, smirene, misaone slike, manje slike koje govore o jakoj strasti, buntu, otporu, koje nose ekspresivnije izražene emocije. Možda novopronađene slike promijene taj omjer. U zbirci je i verzija varaždinskog dječaka Miljenka Stančića (slika može koštati i do 7000 eura), kao i mrtva priroda Ljube Babića.

Preduge ruke

Ima i nekoliko kolekcionarskih poslastica koje cijeni struka, kao što je akvarel Saint Raphael iz 1983. Lea Juneka (na početku je umjetnikove monografije).

Zatim Ljubo Ivančić čiji su aktovi, zapravo izmučena ljudska tijela, simboli egzistencijalističke krize, a djela mu nisu preplavila tržište i cijene ga upućeni. Sanader je ipak odabrao pejzaž iz Dalmacije. Umjetnički su vrlo vrijedni radovi Josipa Vanište i Antuna Motike.

Od Ede Murtića u zbirci su dva pejzaža (vrjedniji je iz 1945.) i jedna mrtva priroda, apstrakcija nema. Ima i nekoliko pejzaža Tihomira Lončara, slikara koji nije dobar kao Murtić, ali zato je portretirao Sanadera (ovaj ga je naposljetku odbio jer mu se činilo da mu je naslikao preduge ruke).

Od četiri slike Gabrijela Jurkića u zbirci sve su istaknute u monografiji. Krajolik sa selom, prikaz seljanke kako hoda uz rijeku iz 1905. iz njegove je najranije faze.

Kratki životi

Mnoge su slike vjerojatno poklon: ili ne vrijede puno ili se ne uklapaju u kolekcionarski ukus, sklon umjetnicima moderne. Ima i naivne umjetnosti, Ivana Lackovića Croate, i mladenki Dragice Cvek Jordan kojih ima posvuda. U zbirci je i bista Franje Tuđmana, koju je oblikovao patetični kipar Kruno Bošnjak. Ima i umjetnika za koje nikad nisam čula.

Možemo nagađati što je na ostalih 15 slika koje je Sanader dao sakriti, moguće da se nađu imena koja su poslastica za kolekcionare koji sakupljaju majstore moderne umjetnosti: u depoima MSU za sada nema slika Miroslava Kraljevića (izuzetak je jedan akvarel), Medovića, Joba. Također, ni Josipa Račića i Milana Steinera, umjetnika koji su živjeli kratko, a iza sebe ostavili remek-djela.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
28. studeni 2024 18:39