JUTARNJI SAZNAJE Sporazum ključnih kreditora Agrokora bi trebao biti potpisan tijekom vikenda

Prema saznanjima Jutarnjeg lista tzv. Standstill Agreement, odnosno sporazum ključnih kreditora Agrokora, trebao bi biti potpisan tijekom vikenda odnosno prije početka radnog tjedna; prije početka rada burze i novog gomilanja blokada na računima koncernovih sastavnica.

U osnovi taj Standstill Agreement zamrznut će naplatu starih dugova te osigurati plaćanje novih roba i usluga kako bi se kotači sustava Agrokor nastavili vrtjeti. Ako bi došlo do daljnjeg zaustavljanja proizvodnje u Agrokorovim tvrtkama ili pražnjenja polica Konzuma, Hrvatska bi mogla računati s najozbiljnijom sistemskom krizom ekonomije u svojoj povijesti. Agrokor nije samo Agrokor. On je isto tako mreža 5-6 tisuća tvrtki koje posluju direktno s koncernom, a na njih su pak vezani deseci tisuća drugih poduzeća koja ne posluju direktno s kompanijama Ivice Todorića.

Šok u tom sustavu uzrokovan nekontroliranim kolapsom Agrokora sasvim sigurno bi ostavio vrlo teške posljedice u realnom sektoru hrvatske ekonomije te, bez obzira na uvjeravanja centralne banke kako će sve biti uredu s financijskim sektorom, dugoročno bi ozbiljno stradale bilance hrvatskih banaka i mnogih tvrtki. Izvjesni bi bili i socijalni nemiri. Hoće li biti dovoljno umijeća i dobre volje da se zaustavi panika dobavljača koja je već lagano krenula gomilanjem oko 660 milijuna kuna potraživanja tijekom petka na Agrokorovim računima?

Dogovor

Dobra je vijest kako su hrvatske i ruske banke sve bliže dogovoru te da, navodno, prolaze još samo neke tehničke detalje. Iako je Vlada spremna lansirati tzv. lex Agrokor već tijekom sljedećeg tjedna, ipak bi bilo najbolje izbjeći svaki novi dan neizvjesnosti te tako riskirati opasno urušavanje dosta dobrih perspektiva Hrvatske u 2017. godini. Nakon dugo godina procjene gospodarskog rasta su poprilično ružičaste, samo turizam može računati sa stopom rasta od 10 posto, a mi svi skupa još smo u riziku da zbog šuma u komunikaciji, osobnog inaćenja i odugovlačenja Ivice Todorića ili pak neodlučnosti i kukavičluka pojedinih dionika cijele priče Hrvatsku možemo gurnuti u ponor trajnog nepovjerenja svjetske financijske i investicijske zajednice. Iako su dugovi Agrokora ogromni, problem zapravo uopće nije toliko financijski dramatičan, kao što se to čini nakon površne analize ili samog spominjanja velikih brojki, recimo ukupnog duga od 5 milijardi eura.

Hladnokrvni analitičari bliski Vladi, kao i pojedini nezavisni ekonomisti, došli su do procjene da se plamteća kriza Agrokora doista može ugasiti s 200-tinjak milijuna eura, a što bi značilo da sve skupa banke moraju financirati po 20-30 milijuna.

Kako je to moguće ako se govori o tome da ukupni dugovi prema dobavljačima iznose 16 milijardi kuna, a zna se da upravo preplašene dobavljače treba poplaćati kako bi koncern nastavio s radom te kako bi se izbjeglo nekontrolirano urušavanje sustava?

Raščlamba

Već vrlo jednostavna raščlamba tih 16 milijardi kuna govori da se čak 7-8 milijardi kuna odnosi na kratkoročne kredite odnosno ‘financijske’ mjenice i zadužnice. Samo se 5 do 6 milijardi kuna odnosi na stvarne robe i usluge raznih dobavljača, a od toga je trenutačno dospjelo na naplatu 1,5 milijarda kuna ili spomenutih 200 milijuna eura. Bankari, valjda, relativno jednostavno kod svojih banaka majki mogu izgurati teze o nužnosti osiguravanja po 20-30 milijuna eura, dok se može pretpostaviti kako bi Rusi već u prvoj tranši mogli izaći sa stotinjak milijuna eura, a što je više nego dovoljno za plaćanje svih dospjelih obveza prema dobavljačima te potpuno izbjegavanje grotesknog gomilanja blokada u Fini te otklizavanja pojma stabilnosti iz Republike Hrvatske.

Naravno, u drugom koraku bankari i veliki dobavljači trebali bi naći kompromisno rješenje u tretmanu ostalog dijela potraživanja, ali je potpuno jasno kako se ne bi smjelo dopustiti da dobavljači s realnim robama i uslugama postanu žrtve tzv. Agrokorovog shadow bankinga (bankarstva u sjeni). Uostalom, zar zadužnice i mjenice koje nisu pokrivene stvarnim robama i uslugama nisu pravno upitne? I zar je zaista moguće da riskiramo sistemsku krizu zbog toga što Uprava Agrokora ne želi odstupiti?
Preriskantno je čekati možebitno aktiviranje lex Agrokora, iako bi ga u Agrokoru teoretski ipak mogla aktivirati i neka druga odgovorna osoba umjesto Ivice Todorića, a kako bi izbjegla aktiviranje vlastite pravne odgovornosti za prouzročenu štetu.