JUTARNJI U SUDNICI ZA OVRHE Razvela sam se, ostala sama s djecom i kreditom, čovjek od kojeg sam kupila stan me prevario, ostala sam bez doma i posla

- Što se dogodilo i kako ste došli u ovu situaciju? - pitala je sutkinja Iva Žutelija Krešić 59-godišnju gospođu koja je doživjela potpuni financijski slom i radi osobnog bankrota se našla u njenoj sudnici.

- Prekretnica je bila 2002. godina, kada sam se razvela. Ostala sam sama s troje male djece i odlučila kupiti stan - odgovorila je u pola glasa gospođa zgurena u neudobnoj stolici male sudnice na petom katu Općinskog građanskog suda u Zagrebu.

- Čovjek od kojeg sam kupila stan me prevario - nastavila je govoriti i pojasnila da je prevaru shvatila kada se željela upisati kao vlasnica u zemljišnim knjigama. Tada je otkrila da je kao vlasnik upisana treća osoba. Pokrenula je sudski postupak koji je trajao punih 13 godina. Svojim primanjima nije mogla pokrivati sve troškove.

Morala je uzdržavati troje djece, plaćati kredit i preskupe odvjetnike. Počela je kasniti s plaćanjem računa i ubrzo se zaplela u začarani krug iz kojeg više nije bilo izlaza. Na kraju je izgubila spor i iseljena je iz stana. Uz to, 2015. godine je ostala bez posla. Od tada do danas radila je samo tri dana kao čistačica.

Prodaja duga

Sutkinja Žutelija Krešić unijela je sve to u zapisnik. Pitala je ženu od čega živi. - Od 800 kuna socijalne pomoći u unajmljenom stanu veličine 35 kvadrata. Od toga 500 kuna ode na stanarinu, a ostalo na režije - rekla je gospođa i napomenula da je dobila godišnji vaučer za struju od 200 kuna. Preživljava uz pomoć djece koja su sada odrasla i samostalna.

U omotu njenog spisa o stečaju potrošača navedena je lista vjerovnika od kojih je najveći otkupitelj 176.000 kuna njenog duga banci. Tu je Porezna uprava i čitav niz drugih vjerovnika. Daljnje stranice spisa odnose se na podatke o imovini gospođe koja već godinama živi u blokadi i pod prijetnjom ovrha. Rubrike na njima zjape prazne. Gospođa nema nikakvu imovinu. Ne posjeduje nekretnine, a od pokretnina ima samo stvari za osobnu upotrebu koje se ne mogu ovršiti.

- Otvaram i zaključujem stečajni postupak. Ako netko živi od socijalne pomoći, nema posao, nema nikakve imovine, ne može ništa ni vraćati. Kontaktirat će vas stečajni povjerenik. On će otvoriti račun za vas i upravljati njime za vrijeme provjere. Pet godina ćete biti pod provjerom ponašanja, a sud će o tome dobivati izvještaje. Ako u međuvremenu steknete neku imovinu, iz nje će se namirivati vaši dugovi - rekla je sutkinja Žutelija Krešić i zaključila slučaj.

Po kratkom postupku

Bio je to u četvrtak prvi slučaj sutkinje Žutelija Krešić koja nam je otvorila vrata svoje sudnice i omogućila neposredni uvid u ovršne postupke.

- Vidjet ćemo kako će proći ova odluka. Prema stavu nekih županijskih sudova, stopostotni otpis duga ne bi predstavljao stečajni plan. No, ja ni ljudski ni profesionalno ne vidim kako netko tko nema imovine, tko živi od socijalne pomoći i u životnoj je dobi kada će teško dobiti posao može rješavati dugove - rekla je sutkinja u kratkoj pauzi do idućeg ročišta.

Na rasporedu su joj bili stečajevi potrošača. Radi se o primjeni Zakona o stečaju potrošača koji postoji od 2016. godine. Cilj zakona je, kako stoji u njegovu uvodnom slovu, poštenog potrošača osloboditi obaveza koje preostanu nakon unovčenja njegove imovine i raspodjele sredstava vjerovnicima. Poštenje potrošača utvrđuje sud, i to tako da promatra njegovo ponašanje prije nego što otvori stečaj, te ponašanje tijekom sudskog postupka i kasnije u razdoblju provjere.

Stečaj potrošača pokreće se na njegov zahtjev, a preduvjet je da najmanje 90 dana ne može ispuniti jednu ili više dospjelih novčanih obaveza te da mu je dug veći od 30.000 kuna. Sve počinje tako da se potrošač obrati Fini gdje se provodi izvansudski postupak i pokušava postići dogovor između potrošača i vjerovnika kojima se ne mogu naplatiti. Ne postigne li se u 30 dana dogovor u izvansudskom postupku (a u pravilu on ne uspije), stvar ide na sud koji onda provodi stečaj potrošača.

Ovršni i izvanparnični odjel Općinskoga građanskog suda u Zagrebu prve godine primjene Zakona o stečaju potrošača zaprimio je 88 takvih predmeta, prošle 2017. godine njih 154, a do konca kolovoza ove godine samo 56.

- Ima svega. Svakakvih situacija i priča. Kroz sudnicu prođu ljudi koji bi željeli nogom otvarati vrata, bahati su, odjeveni u odjeću vrijednosti cijele moje plaće, a ne žele podmirivati svoje obaveze i vraćati dugove. A ima i ljudi koji žive pošteno i odgovorno, ali su se našli u spletu nesretnih životnih okolnosti i nisu mogli pronaći izlaz - kaže sutkinja.

Kad provodi stečaj potrošača, ona mora provjeriti je li pred njom odgovorna osoba. Prije nego što joj stranka uđe u sudnicu, već je proučila apsolutno sve podatke o osobi koja će joj doći na vrata. Od toga kada je i gdje rođena, gdje je sve radila, kolika su joj bila primanja, ima li imovinu, od nekretnina do automobila, dionica, umjetnina, dragocjenosti i drugih pokretnina. Tu su i podaci o eventualno otuđenoj imovini, bilo da je prodana ili poklonjena, te svim izdacima. Također ima pregled i nad svim dugovima, o tome koliki su, kada su nastali i da li ih je potrošač pokušavao rješavati. Potrošač, dakle, u startu nema šanse smuljati sud.

Česte suze

Odgovori koje dobije na postavljena pitanja sutkinji samo dodaju kolor na već postojeću sliku i pokazuju odnos potrošača prema njegovim obavezama. Sutkinja Žutelija Krešić do sada je riješila 30-ak ovakvih spisa. Neki su je se osobito dojmili.

- Neki dan mi je u sudnici bio muškarac koji se rasplakao. ‘Kakav sam ja to otac?’ izjavio je i rekao da su njegovi problemi počeli kada mu se rodilo treće dijete. Financijska situacija je postala takva da nije bilo pitanje hoće li platiti mlijeko i režije, nego hoće li platiti režije ili će kupiti mlijeko - prepričala je sutkinja svježi slučaj.

Kaže i da se susreće s posljedicama ekonomske krize iz 2008. godine. Takav je slučaj obitelji koja je 2009. godine doživjela krah. Kroz stečajni postupak joj prolazi bračni par koji s djetetom živi od 2000 kuna mjesečno. Suprug radi 10 sati tjedno, a od toga što dobije polovica odlazi na alimentaciju djetetu iz prvog braka. Supruga ima plaću od oko 3000 kuna mjesečno, od koje plaćaju najam i režije.

Životni preokret

Do 2009. godine njihov je život bio nešto sasvim drugo. Suprug je radio u financijskom sektoru s mjesečnim primanjima između 18 i 25.000 kuna, i to bez bonusa. Još je koristio službeni automobil. I supruga je dobro zarađivala. Rodilo im se dijete, a onda su oboje podigli kredite u švicarcima. Ubrzo se sve počelo urušavati. Rata jednog kredita je s 4000 kuna narasla na 8000, a druga s 4500 na 9000 kuna. Uz sve je plaća supruga pala na 6500 kuna. Dogodilo se da je supruzi plaća kasnila tri mjeseca, a nakupio se porezni dug.

Jednoga dana te 2009. godine porezna uprava im je blokirala račune. Tada više nisu mogli podmirivati ni druge obaveze i gruda se počela kotrljati nizbrdo. Imali su neko zemljište koje su prodali već iste godine. S kupcem su dogovorili da im plaća u ratama i od toga su živjeli. U stečajnom postupku, koji vodi sutkinja Žutelija Krešić, obitelj bi trebala skinuti s vrata dug koji se popeo na više od 1,2 milijuna kuna.

- Kad vodim postupke, bitno je da ljudi osjete kako ih ne osuđujem. Nikoga ne kritiziram. Nastojim što brže i sa što manjim troškovima provesti postupke - kaže sutkinja.

Iz njenog stava vidi se da voli posao koji radi. Zadovoljna je jer su rezultati i više nego vidljivi. Od više od milijun neriješenih ovršnih spisa iz 2005. godine, danas se došlo do manje od 17.000 neriješenih predmeta.