Kad su Hrvati izlazili na ulice: Deseci tisuća prosvjedovali su zbog obrazovanja, nasilja u obitelji...

S više ili manje uspjeha, svi su dosadašnji prosvjedi mijenjali društvo ili političku praksu. Jedan od najvećih, "Hrvatska može bolje", održan je 1. lipnja 2016. godine u Zagrebu i još 12 drugih hrvatskih gradova, ali i u nekoliko gradova u inozemstvu. Održan je za vrijeme kratkog mandata Vlade bivšeg predsjednika HDZ-a Tomislava Karamarka. Na prosvjedu se tražio nastavak kurikularne reforme, a samo je u Zagrebu okupio oko 40.000 ljudi.

Neposredni povod bio je pokušaj postavljanja deset novih članova, uz postojećih sedam, u radno tijelo koje je godinu i pol radilo na projektu cjelovite obrazovne reforme. Novi članovi radnog tijela imali su izrazito konzervativni ideološki predznak. Tadašnji ministar obrazovanja Predrag Šustar za svog je kratkog mandata izvršio brojne kadrovske izmjene u institucijama obrazovnog sustava u koje je regrutirao kadar iz redova HRAST-a, konzervativnog koalicijskog partnera HDZ-a, te desnog krila HDZ-a.

Započeta kurikularna reforma nije provedena, ali je zaustavljeno uvođenje ideologije u obrazovni sustav. Ministar Šustar otišao je s padom Karamarkove vlade, ali ni njegov nasljednik Pavao Barišić iz projekta reforme školstva nije udaljio Karamarkov kadar. Zbog toga, ali i drugih problema, bilo je još prosvjeda.

U mandatu Karamarkove vlade održan je bio i prosvjed "Za satiru spremni". Mnoštvo Zagrepčana okupilo se 1. travnja 2016. godine na Zrinjevcu kako bi dali potporu ekipi iz News bara kojoj je HTV otkazao prikazivanje serijala "Montirani proces". Povod nije bila samo cenzura serijala, nego i smjena Vijeća za elektroničke medije i ukidanje novca za neprofitne medije.

Prosvjedom nije postignuto vraćanje serijala, ni konkretne promjene, ali je nakon nekoliko godina Ustavni sud donio više odluka u postupcima koji su se vodili protiv novinara i medijskih kuća za klevetu i napravio bitni pomak u zaštiti slobode govora.

Dana 16. ožujka 2019. godine održan je prosvjed inicijative "Spasi me". Okidač za stvaranje ove inicijative bio je stravični slučaj iz veljače te godine kada je na Pagu otac s balkona visokog pet metara na betonsko dvorište bacio četvero svoje maloljetne djece.

Glumica Jelena Veljača bila je jedna od inicijatora inicijative za nultu stopu tolerancije na nasilje koja je vrlo brzo narasla na više od 40.000 pristaša te rezultirala prosvjedom koji je podržao i premijer Andrej Plenković.

Suština zahtjeva inicijative bila je prevencija i suzbijanje obiteljskog nasilja. Tražile su se zakonodavne izmjene, promjene u praksi, mjere edukacije i prevencije te osnaživanje institucija. Nakon toga pokrenute su izmjene zakona, nasilje u obitelji uvedeno je u Kazneni zakon, a centri za socijalnu skrb počeli su izdvajati daleko više djece iz obitelji. Otvoreno je bilo i pitanje odgovornosti Centra za socijalnu skrb u Zadru koji je bio nadležan za Pag.

U listopadu 2019. održan je prosvjed "Pravda za djevojčice", a povod je bio slučaj iz okolice Zadra. Više mladića dulje se vrijeme seksualno iživljavalo nad maloljetnicom. Kada je slučaj prijavljen, a počinitelji privedeni, sudac istrage ih je pustio na slobodu, što je izazvalo revolt javnosti.

Nakon prosvjeda mladići su vraćeni u pritvor, a 1. siječnja 2020. na snagu su stupile izmjene Kaznenog zakona. Izbrisano je djelo spolnog odnosa bez pristanka i usvojen novi koncept po kojem kazneno silovanja podrazumijeva svaki spolni odnos bez pristanka. Protiv suca, koji je mladiće pustio na slobodu, nije pokrenut postupak, već on tuži medije i traži golemu odštetu.