PUT U SCHENGEN

KADA BI HRVATSKA MOGLA I FORMALNO UĆI U EUROPU BEZ GRANICA Države članice o tome bi mogle odlučiti već nagodinu

 
 Ronald Goršić / CROPIX

Europska komisija nakon nekoliko odgoda u utorak je potvrdila da je Hrvatska ispunila potrebne uvjete za ulazak u zonu Schengena i pozvala države članice u Vijeću da razmotre ovo pitanje s ciljem integracije Hrvatske u Schengenu.

Predsjednik Europske komisije Jean-Claude Juncker čestitao je Hrvatskoj na odrađenom poslu u ispunjavanju uvjeta.

- Samo kada smo ujedinjeni možemo osigurati snažan schengenski sustav. Dijeljenje schengenskih postignuća mora biti naš zajednički cilj. Zato vjerujem da će države članice poduzeti pravi korak da Hrvatska postane punopravni član Schengena što prije - rekao je Juncker.

Odluku Komisije o davanju zelenog svjetla Hrvatskoj za Schengen objasnio je povjerenik za migracije i unutarnje poslove Dimitris Avramopoulos. Rekao je da je Komisija nakon dubinske analize od gotovo četiri godine danas priznala i čestitala Hrvatskoj na odrađenom poslu. - Sada je na Vijeću da jednoglasno odluči primiti Hrvatsku. Pozvao je Hrvatsku da nastavi ispunjavati ove uvjete, da ojača nadzor vanjske granice EU, pogotovo onoj prema BiH - rekao je on.

Odgovarao je i na pitanja vezana uz zahtjev slovenskih zastupnika u Europskom parlamentu koji su poslali i pismo Komisiji tražeći odgodu za buduću Komisiju. Rekao je da ovo pitanje nema veze sa sporom između Hrvatske i Slovenije.

- Primili smo pismo. Razumijem da postoji zabrinutost. Ali naša analiza je jasna. Ona je utemeljena na dugom i dubinskom monitoringu situacije. Tehnički kriteriji su isti za sve - rekao je Avramopoulos.

Njemačko predsjedanje

Ovim je izvještajem dio posla Europske komisije završen i sada se pitanje hrvatskog članstva u Schengenu prebacuje na Vijeće. Ovo pitanje neće niti biti pokrenuto vjerojatno do jeseni sljedeće godine. Kako Hrvatska za dva i pol mjeseca preuzima predsjedavanje EU, ona sama neće to staviti na dnevni red. Vjerojatno će to doći na dnevni red tijekom njemačkog predsjedanja Unijom.

Do tada je nezahvalno procijeniti koja bi država mogla biti protiv, a koja za Hrvatsku. To će ovisiti o brojnim faktorima, i političkim i tehničkim, pa i o samoj budućnosti Schengena. Još uvijek su neke države suspendirale primjenu Schengena i zato je i u utorak povjerenik Avramopoulos zatražio da se vrati na staro schengenski sustav, bez kontrola unutar Schengena koje su neke države uvele nakon migrantske krize.

Što se tiče političke potpore, Hrvatska bez sumnje iza sebe ima veliku većinu država članica, kao i Europskog parlamenta, što je vrlo važno, ali to ne jamči uspjeh, kao što se vidi iz primjera Bugarske i Rumunjske koje niz godina čekaju ulazak u Schengen, iako je Komisija davno potvrdila da su ispunile uvjete. Hrvatska je u boljoj situaciji jer kada je ušla u EU, nije imala posebne mjere monitoringa, kao što su uvedene za Bugarsku i Rumunjsku, a to je na snazi do danas.

Individualne ocjene

Postojanje tih mehanizama neke su države iskoristile kako bi odgodile prijem tih dviju država u Schengen, bez obzira na to što je Komisija potvrdila ispunjavanje tehničkih uvjeta. Europska komisija je tek u utorak ocijenila da je Bugarska ispunila uvjete za okončanje tih mehanizama, ali ne i za Rumunjsku.

Na neki način izdvajanje Bugarske od Rumunjske dokazuje da Komisija doista individualno ocjenjuje svaku državu pa se zato može reći da je i hrvatski slučaj individualan. Ali diplomati u Bruxellesu kažu da bi bilo teško primiti Hrvatsku u članstvo u Schengen prije Bugarske i Rumunjske.

Komisija je u utorak pozvala Hrvatsku da još jače vrši nadzor nad vanjskom granicom Europske unije, pogotovo onom prema BiH. Osim nadzora vanjskih granica, od Hrvatske se očekuje nastavak provedbe mjera oko zaštite podataka, policijskoj suradnji, zajedničkoj viznoj politici, pravosudnoj suradnji, kao i opća načela o vladavini prava i poštivanju temeljnih sloboda. U ovom trenutku, smatra Komisija, Hrvatska nastavlja ispunjavati sve te uvjete.

Dok se pitanje hrvatskog ulaska u Schengen ne postavi na Vijeću, neće se znati koje su države za, a koje protiv toga. U ovom trenutku, na osnovi neslužbenih informacija i prema analizi dosadašnjeg ponašanja, može se pretpostaviti da bi protiv mogle biti Slovenija, Francuska i Nizozemska, a pitanje je da li je Njemačka potpora za Hrvatsku takva da želi da što prije uđe u Schengen. Francuska i Nizozemska su se dosad protivile prijemu Rumunjske i Bugarske i EU. Te dvije države već su nekoliko godina često protiv bilo čega što ima veze s bilo kakvim proširenjem, bilo proširenjem EU, bilo Schengena.

Slovenija je s druge strane svjesna da je u njezinu interesu da Hrvatska što prije uđe u Schengen, jer bi se time vanjska granica Schengena sa Slovenijom prebacila na Hrvatsku, a time i velika odgovornost. To bi rasteretilo Sloveniju. Ali politički Slovenija želi iskoristiti i proširenje Schengena kako bi vršila pritisak na Hrvatsku zbog odbijanja prihvaćanja arbitražne odluke. Slovenija smatra da je odbijanjem te arbitražne odluke Hrvatska prekršila i zakone EU pa i schengenska pravila, što je navela i u tužbi protiv Hrvatske pred Sudom Europske unije. Ako se riješi to pitanje, Slovenija vjerojatno neće biti protiv, ali to će se vidjeti tek kasnije u daljnjem postupku.

Važan dan

- Ovo je važan dan i još jedan europski uspjeh Hrvatske - rekao je premijer Andrej Plenković komentirajući na konferenciji za novinare zeleno svjetlo Europske komisije, koja je rekla da je Hrvatska spremna za ulazak u schengenski prostor.

Premijer je zahvalio svojim ministrima unutarnjih poslova i pravosuđa, Davoru Božinoviću i Draženu Bošnjakoviću, na radu u ispunjenju kriterija za ulazak u Schengen te je dodao kako nakon “financijskih, administrativnih, zakonodavnih i diplomatskih aktivnosti sada slijede aktivnosti prema državama članicama”.

Plenković je rekao da Vlada radi na dvije piste, jedna je Schengen, a druga je europodručje. Govoreći o Schengenu, premijer je istaknuo da je to područje u kojem se može slobodno kretati 400 milijuna ljudi, a kojem od svih država članica ne pripadaju samo Ujedinjeno Kraljevstvo, Irska, Cipar, Bugarska, Rumunjska i Hrvatska.

- Ono što slijedi bit će aktivnosti na razini kontakta prema državama članicama. Najprije će komunikacija prolaziti kroz schengenski odbor. U redu prije nas su Bugarska i Rumunjska - rekao je premijer.

Na konkretna pitanja o tome kako će se postaviti prema Sloveniji koja je već najavila blokadu ulaska Hrvatske, Plenković je odgovorio da se sa Slovenijom razgovara te spomenuo nedavne kontakte na razini ministara vanjskih poslova i premijera. O otvorenom graničnom pitanju sa Slovenijom rekao je da je to pitanje raspada bivše SFRJ s kojim živimo, a imamo i način kako ga riješiti. - Traje proces pred sudom u Luxembourgu, no smatram da sud nije nadležan i predlažemo da to pitanje riješimo bilateralno - rekao je Plenković. Premijer nije želio spekulirati oko datuma kada bi Hrvatska mogla ući u Schengen.

Ispunjeni kriteriji

Da bi ispunila sve tehničke uvjete, Hrvatska je morala proći schengensku evaluaciju u sljedećih osam područja:

1. Upravljanje vanjskim granicama

2. Povrat i ponovni prihvat

3. Schengenski informacijski sustav II

4. Zajednička vizna politika

5. Policijska suradnja, zaštita podataka

6. Pravosudna suradnja

7. Propisi o vatrenom oružju

8. Rad nadležnih tijela koja primjenjuju schengensku pravnu stečevinu

Schengen u brojkama

160 milijuna eura iz fondova EU za graničnu policiju kupljeno je:

415 novih osobnih, terenskih i gospodarskih vozila

22 multifunkcionalna vozila tzv. schengenski autobusi

2 helikoptera AW 139

94 broda za nadzor rijeka i mora

100 dnevno-noćnih kamera

104 ručne termovizijske kamere

18 dodatnih dresiranih pasa

780.000 eura za nabavu ručnih termovizijskih uređaja

4,7 milijuna eura za stacionarne sustave nadzora državne granice s BiH

240 dodatnih ručnih svjetiljki

240 dodatnih čeonih lampi

60 dodatnih laptopa

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
15. studeni 2024 12:15