KAKO BUJAJU MINISTARSTVA Imaju zabranu zapošljavanja, a broj ljudi su povećali za 600

Iako je na snazi zabrana novog zapošljavanja u državnoj upravi, a tek kad dvoje ljudi ode u mirovinu može se nadomjestiti jednim novim radnikom, u 19 hrvatskih ministarstava danas radi oko 600 ljudi više nego što ih je bilo kad je aktualna Vlada preuzela vlast.

Prema podacima koje su nam dostavili, 1. lipnja ove godine u ministarstvima je bilo zaposleno 8902 ljudi, a njih još 372 radilo je bez zasnivanja radnog odnosa (tzv. Mrsićevi volonteri, koji rade isti posao za 1600 kuna).

Upitnik u MUP-u

Krajem prosinca 2011. godine bilo ih je 8673. U ovu računicu nije uključen MUP, kod kojeg nismo mogli razlučiti koliko je policajaca i službenika zaposleno po policijskim postajama, a koliko u “užem” Ministarstvu.

- Od 2000. godine naovamo državna se uprava navodno kontinuirano smanjuje, samo je MORH smanjen za oko 8000 ljudi, a broj službenika i namještenika stalno je isti - oko 63.000 ljudi. Nama to nikako nije jasno niti ćemo razumjeti što se događa sve dok Vlada ne počne transparentno objavljivati podatke, na mjesečnoj osnovi, za svaku jedinicu državne uprave, kao što to, primjerice, čini Slovenija - kaže Siniša Kuhar, glavni tajnik Sindikata državnih i lokalnih službenika i namještenika.

Prema podacima koje nam je dostavilo svako pojedino ministarstvo - a podaci nisu do kraja precizni jer su neki u broj zaposlenih ubrajali dužnosnike, a neki nisu - najveći rast broja osoba koje svakodnevno rade imalo je Ministarstvo rada i mirovinskog sustava: započeli su sa 90 zaposlenih, a došli do njih 389. Međutim, za to je zaslužno rasformiranje Državnog inspektorata.

Bez ijednog vježbenika

- Naše ministarstvo preuzelo je 277 državnih službenika iz te ustanove te je to razlog povećanja zaposlenih - objašnjavaju u Ministarstvu. Ipak, kad se broj inspektora pribroji broju službenika na početku mandata ministra Miranda Mrsića, sadašnji je broj zaposlenika još uvijek za 22 osobe veći. Zanimljivo, ministarstvo Miranda Mrsića jedno je od rijetkih koje nema zaposlenog ni jednog volontera za 1600 kuna po “Mrsićevu modelu”, no ističu da je u tijeku natječaj za tu vrstu stručnog osposobljavanja.

Sličnim razlogom - ukidanjem Državnog inspektorata ili Financijske policije - povećanje broja ljudi koji kod njih rade objašnjavaju i u Ministarstvu turizma (koje se udvostručilo, tvrde, zbog preuzetih 69 inspektora), Ministarstvu gospodarstva (koje je preuzelo 156 inspektora) te Ministarstvu financija. Ministarstvo financija preuzelo je ukupno 115 službenika iz Državnog inspektorata i Financijske policije. No ukupno se povećalo za 150 osoba.

Dramatičan rast

Najveći rast broja ljudi koji se ne može objasniti ni ublažiti preuzimanjem službenika iz ukinutih institucija bez premca je imalo Ministarstvo socijalne politike i mladih. Radi se o ministarstvu koje je ustrojeno nakon stupanja na vlast Kukuriku koalicije, a sastavljeno je od “socijale” iz nekadašnjeg Ministarstva zdravstva i socijalne skrbi te uprave za obitelj iz ranijeg Ministarstva obitelji, branitelja i međugeneracijske solidarnosti. U novo je ministarstvo, kažu, stiglo 189 službenika te su, zajedno s pet dužnosnika, imali 194 zaposlenih. Danas imaju 247 zaposlenih i još 59 osoba na stručnom zapošljavanju bez zasnivanja radnog odnosa. Drugim riječima, ukupno su povećali ljudstvo za 58 posto, a “volontera” imaju više nego ijedno drugo ministarstvo.

- Kao novoformirano ministarstvo od početka smo bili kadrovski potkapacitirani, a s poduzimanjem sveobuhvatne reforme sustava socijalne skrbi rasla je potreba za stručnim kadrom - kažu u Ministarstvu socijalne politike. Ističu kako je Uredbom o unutarnjem ustroju predviđeno 311 radnih mjesta. Oni imaju zaposlenih njih 247, no pribroje li im se volonteri, gotovo da su došli do predviđenog broja ljudi.

Rijetko koje ministarstvo ima doista zaposleno onoliko ljudi koliko im po uredbi pripada: Ministarstvo zaštite okoliša, primjerice, trebalo bi, prema uredbi, imati 353 zaposlenika, a ima ih - 278.

Novozaposleni u Ministarstvu socijalne politike, ističu, u velikoj su većini premješteni iz drugih državnih i javnih službi, uglavnom iz ustanova socijalne skrbi. Zakonsku mogućnost da se u ministarstva zapošljavaju “ljudi s terena” i obrnuto, da se službenici premještaju na teren, uvela je aktualna vlast, a najviše ju je koristila upravo ministrica socijalne politike Milanka Opačić. U početku mandata dovela je niz ljudi iz domova i centara za socijalnu skrb. Međutim, već u prvoj godini velik je dio tih ljudi, na vlastitu inicijativu, tražio povratak - navodno se radi o više desetaka ljudi.

Otkazi u MORH-u

O narušenim međuljudskim odnosima u Ministarstvu (ali i na terenu) te upitnim zapošljavanjima i kadroviranjima mediji su već više puta izvještavali, a ministricu su, na ne baš ugodan način, u prve dvije godine mandata napustila i dva najbliža suradnika - zamjenik i stranački kolega Darko Ledinski te pomoćnica za socijalnu skrb Jasna Ćurković Kelava.

Za desetak posto povećao se broj ljudi i u Ministarstvu pravosuđa.

Kažu da je tome razlog činjenica da su, sukladno zakonskim obvezama, morali kadrovski ojačati urede za probaciju, a ostali zaposlenici stigli su isključivo iz drugih državnih institucijama.

- Popunjavali smo potrebne pozicije kadrovima koji su bili neraspoređeni ili im je posao u Ministarstvu pravosuđa bio poticajniji nego u njihovoj matičnoj instituciji. Nije bilo klasičnog zapošljavanja - kažu u Ministarstvu.

Najveći pad broja zaposlenih imao je MORH, koji je proveo restrukturiranje tijekom kojeg je znatan broj ljudi dobio poslovno uvjetovan otkaz.