Kako će izgledati hrvatska kovanica eura: Ponuđeno je pet motiva, koji vam se najviše sviđa?

Šahovnica, geografska karta Hrvatske, kuna, glagoljica i prikaz Dubrovnika - pet je odabranih motiva za nacionalnu stranu RH na kovanici eura koji su u četvrtak upućeni u savjetovanje s javnošću, koje će trajati do 15. srpnja.

Tako će na internetskoj stranici euro.hr građani moći ocjenjivati pet predloženih motiva te dodati još jedan, šesti motiv, po slobodnom izboru. Pritom, svaki od motiva se može ocjenjivati od 1 do 5, a savjetovanje je konzultativnog karaktera i poslužit će Komisiji za novac za odabir konačnih motiva, najavljeno je na konferenciji za novinare nakon 9. sjednice Nacionalnog vijeća za uvođenje eura kao službene valute u Hrvatskoj.

Komisija za novac bi krajem srpnja odabrala najmanje tri motiva za nacionalnu stranu eurokovanica, odlučivši istovremeno i kako će ti motivi biti raspoređeni po pojedinim apoenima eurokovanica.

Želja je u kolovozu pokrenuti natječaj za likovno rješenje odabranih motiva, tijekom rujna bi se ono odabralo, a rješenja bi se uputila Europskoj komisiji sredinom listopada, istaknuo je predstojnik Ureda premijera Zvonimir Frka-Petešić.

Kako je pojašnjeno na konferenciji za medije, Komisiji za novac HNB-a rješenja je predlagala Komisija za odabir prijedloga likovnoga rješenja nacionalne strane RH na kovanicama eura.

Iz "bazena" motiva, njih 41, koji su sezali od kulturne i povijesne baštine do ranijih motiva s kovanica, članovi Komisije za odabir su predložili devet najbolje ocijenjenih rješenja, a Komisija za novac od tih devet je odabrala pet, koje je ocijenila najprikladnijima.

Osim već navedenih pet motiva, na šestom mjestu se našao lik Nikole Tesle, dok su se od sedmog do devetog mjesta rasporedili Dalmatinski pas, Vrančićev Homo Volnas (crtež padobrana) te kralj Tomislav.

Pet rješenja za koje se odlučila Komisija za novac preklapa se i s prvih pet koje je Komisija za odabir predložila. "To pokazuje konzistentnost u promišljanju jedne i druge komisije", ocijenio je Frka-Petešić.

Pritom, Komisija za novac se vodila kriterijima prihvatljivosti motiva najširem dijelu javnosti, identitetskoj vrijednosti motiva, sagledavanje motiva kao nacionalnog simbola, zatim inozemne prepoznatljivosti, te naposljetku izvedivosti i autorstva.

Viceguvernerka HNB-a Ivana Jakir Bajo pojasnila je da postoji mogućnost iskazivanja nacionalnih motiva na osam apoena kovanica eura, pri čemu su iskustva pokazala da se najviše zemalja odlučilo za prikazivanje tri motiva.

Tako je i većina članova Komisije za odabir, njih deset od 16, predložilo da na osam apoena kovanica eura budu tri hrvatska nacionalna motiva.

Plenković i Vujčić: Visoka podrška ulasku Hrvatske u eurozonu, cilj da to bude 1. siječnja 2023.

Predsjednik Vlade Andrej Plenković istaknuo je da je ambicija da Hrvatska bude potpuno spremna za uvođenje eura 1. siječnja 2023. godine, a jedan od aspekata koje treba zadovoljiti je i odabir nacionalnih motiva na eurokovanicama.

Plenković je ustvrdio da Hrvatska stoji jako dobro po pitanju ostvarenja dva strateška cilja - ulaska u schengenski prostor i eurozonu. Pritom je istaknuo da za ulazak u eurozonu ima potporu brojnih važnih aktera, poput predsjednice ECB-a Christine Lagarde, predsjednice Komisije Ursule von der Leyen, potpredsjednika Komisije zaduženog za euro Valdisa Dombrovskisa, kao i niza predsjednika država i vlada.

Stoga, ocijenio je, Hrvatska ima realnu šansu ostvariti ono što planira.

Guverner Hrvatske narodne banke (HNB) Boris Vujčić rekao je da današnje pokretanje javnog savjetovanja svjedoči da su pripreme za uvođenje eura u Hrvatskoj u punom jeku.

Nakon što se sredinom listopada Europskoj komisiji pošalju prijedlozi motiva za kovanice, pojasnio je Vujčić, ona ih mora potvrditi, a nakon toga se u Hrvatskom novčarskom zavodu, koji će kovati taj novac, mora odraditi tehnički zahtjevan posao u smislu i pripreme alata, kako bi se naposljetku bilo spremno iduće godine krenuti u kovanje tog novca.

Podsjetio je da će se iz optjecaja morati prikupiti prikupiti oko 1,1 milijardu komada kovanica kune i lipe, što je otprilike težina 120 ZET-ovih tramvaja, dok će se podjednak broj novih kovanica eura iduće godine morati iskovati i pustiti u optjecaj.

Slično će se morati napraviti i s papirnatim novčanicama, kojih je oko 500 milijuna komada.

"Logistički se radi o zahtjevnoj situaciji, stoga ćemo morati biti pravovremeni", istaknuo je Vujčić.

I on je naglasio kako je u ovom trenutku razina potpore za ulazak Hrvatske u eurozonu visoka.

"Radimo kao da ćemo ući 1. siječnja 2023. godine. Ukoliko ćemo ući tada, ta odluka će biti donesena iduće godine. Da se sada ne radi ovo što se radi, tada se ne bi mogli ispuniti ni svi tehnički kriteriji za uvođenje eura", pojasnio je guverner.

Naime, eurokovanice s hrvatskim motivima se mogu početi kovati poslije odobrenja za hrvatski ulazak u eurozonu, a to može najranije biti iduće godine poslije šestog mjeseca, odnosno nekih šest mjeseci prije samog ulaska.