KRIZA

KAKO ĆEMO SE POSTAVITI AKO DO NAS STIGNE VAL MIGRANATA Vojska već spremna pomoći policiji dođe li do eskalacije, na granicu odmah može 2500 vojnika

 
Migranti na tursko-grčkoj granici, Davor Božinović i Andrej Plenković
 Anadolu Agency

“Hrvatska vojska već dulje vrijeme ima razvijene operativne planove za pomoć policiji u nadzoru državne granice ako se to od nas zatraži.

Prema našim planovima, u početnoj fazi angažirali bismo 2500 vojnika, a dalje ćemo vidjeti kako će se situacija razvijati”, otkrio je u utorak načelnik Glavnog stožera viceadmiral Robert Hranj, potvrdivši neslužbene informacije da se Hrvatska vojska intenzivno priprema za moguću operaciju potpore policiji u slučaju eskalacije migrantske krize na hrvatskim granicama.

Logistika

Viceadmiral Hranj tvrdi kako vojska može pomoći policiji na puno načina: logistikom, prehranom, organizacijom prijevoza i smještaja te medicinskom pomoći. Angažman vojske na granicama ovisi o eventualnom većem broju migranata koji bi krenuli prema hrvatskoj granici. U ovom trenutku granicu nadzire oko 6500 policajaca uz pomoć stacionarnih i pokretnih termovizija, radara i dronova. U Bosni Hercegovini trenutačno je oko osam tisuća migranata, od kojih je oko četiri tisuće u Zapadnoj Bosni, najbliže hrvatskoj granici.

Zakon o obrani i nadzoru državne granice propisuje da vojska može samo pomagati policiji u nadzoru granice i ne može samostalno čuvati granicu. No, hrvatski zakoni ne propisuju zapovjednu liniju u toj policijsko-vojnoj koordinaciji, niti propisuju ovlasti vojnika prema civilima. Viceadmiral Hranj u utorak je naglasio da će ministri unutarnjih poslova i obrane dogovoriti tko će kome na terenu davati zapovijedi.

Na nedostatak tih pravila u utorak je upozorio predsjednik Zoran Milanović koji je rekao da se pravila moraju dodatno regulirati.

O toj temi i migrantskoj krizi ovaj će se tjedan, najvjerojatnije u četvrtak, razgovarati na sjednici Vijeća za nacionalnu sigurnost koju na inicijativu predsjednika Milanovića zajednički sazivaju on i premijer Andrej Plenković. Na sjednici bi trebalo razraditi angažman vojske i što bi bila njezina uloga. Prema izvorima s Pantovčaka, na sjednicu će biti pozvan i ministar zdravstva Vili Beroš. Prisutnost ministra Beroša potrebna je zbog koronavirusa koji dodatno usložnjava problematiku ilegalnih migranata.

Posjet Grčkoj

Hoće li Hrvatska vojska uopće morati na granice, ovisi i o zaštiti grčke granice prema Turskoj na kojoj se nalazi oko 15 tisuća migranata. Skupina visokih europskih dužnosnika, u kojoj su bili i hrvatski premijer Andrej Plenković te ministar Damir Božinović, u utorak je posjetila grčko-tursku granicu kako bi pokazala solidarnost svih institucija EU s Grčkom. Nakon što se uvjerila u stanje na granici, Ursula von der Leyen, predsjednica Europske komisije, u pokrajini Ebros jasno je poručila: “Europska unija će na grčku granicu poslati pripadnike Frontexa (agencija za zaštitu granica) za brzu intervenciju te termovizijske kamere”.

Istaknula je da situacija na grčkoj granici nije samo problem Grčke, nego je to pitanje odgovornosti cjelokupne Europe. “Oni za koje se čini da testiraju europsko jedinstvo bit će razočarani. Naše će zajedništvo prevladati”, rekla je predsjednica Komisije te dodala da će Bruxelles uputiti financijsku pomoć Grčkoj u iznosu od 700 milijuna eura. Plenković je izjavio kako EU i sve članice pojedinačno podržavaju i solidarne su s Grčkom, zemljom suočenoj s valom ilegalnih migracija.

Istaknuo je kako je “važno da Grčka sa svojim sigurnosnim snagama spriječi eventualni novi val nezakonitih migracija”.

Hrvatski premijer je ustvrdio da je situacija slična onoj 2015. i 2016. godine, ali s jednom ključnom razlikom. “Ova grčka vlada za razliku od bivše vlade drži svoju granicu i kontrolira je”, kazao je Plenković u utorak na grčko-turskoj granici.

Grčka se našla na udaru migrantskog vala nakon što je turski predsjednik Recep Tayyip Erdoğan odlučio izbjeglicama otvoriti vrata prema Europi. Morem je to za njih nešto teže, ali dio njih se zaputio prema uskoj kopnenoj granici s Grčkom. Reakcija na Erdoğanov poziv i nije bila tako entuzijastična kako se turski “sultan” nadao.

Afganistanci

Iako je riječ o dobro organiziranom projektu u kojem se izbjeglice prevoze autobusima u vlasništvu javnih poduzeća i privatnih tvrtki bliskih vladajućoj stranci AK, na granicu, udaljenu oko tri sata vožnje, iz Istanbula i njegove okolice nije stiglo više od 15.000 ljudi. Ankara je tvrdila da prema Europi primarno pušta sirijske izbjeglice, ali, kako s granice prenosi AP, većinom je riječ o Afganistancima uz koje su zamijećeni i ljudi iz Irana, Iraka, Bangladeša i Sirije.

Riječ je o očekivanoj reakciji jer su izbjeglice iz Sirije većinom smješteni na istoku zemlje, u blizini granice, i nisu skloni napustiti Tursku, nego imaju u planu vratiti se u svoju zemlju.

“Unija mora imati jedinstveni odgovor na sigurnosne izazove”

Interparlamentarna konferencija za zajedničku vanjsku i sigurnosnu politiku i zajedničku sigurnosnu i obrambenu politiku u povodu Hrvatskog predsjedanja EU održana je u utorak Zagrebu u hotelu Westin.

Tim povodom okupili su se ministri obrane i vanjske politike u Zagrebu. Glavne teme sastanka su ključni sigurnosni izazovi u Europi: migracije, zaštita granica, humanitarna kriza, situacija u Libiji, proširenje EU, borba protiv terorizma, suradnja sa zemljama u razvoju, razvoj novih tehnologija, klimatska kriza.

Predsjednik Odbora za vanjske poslove Europskog Parlamenta David McAllister naglasio je dvije važne novosti koje su uvedene tijekom hrvatskog predsjedanja, a koje podrazumijevaju hitno razmatranje gorućih tema i usvajanje zajedničkih zaključaka o svim temama. Rekao je da su jučer odlučili da će hitne teme o kojima će se raspravljati biti situacija u Siriji i u Libiji. - Oba problema su u našoj neposrednoj blizini i zabrinjavajuća su - rekao je. Predsjednik Sabora Gordan Jandroković u govoru je istaknuo nužnost obnove pregovora s Turskom.

- EU mora imati jedinstveni odgovor o migrantskoj krizi. Mora se temeljiti na solidarnosti i odgovornost u zaštiti vanjskih granica - rekao je Jandroković. Ministar vanjskih poslova Gordan Grlić Radman istaknuo je nekoliko stavki važnih za daljnje djelovanje EU, među kojima su: snažan financijski okvir, nastavak suradnje s SAD-om, partnerstvo s Afrikom, jačanje EU i NATO suradnje, jačanje europske sigurnosne politike i državne sigurnosti.

- Zajednička sigurnosna politika je sve samo ne zajednička. Još uvijek zajedničku sigurnosnu politiku vodimo iz svojih glavnih gradova - rekao je Grlić Radman, naglasivši potrebu za zajedništvom u rješavanju pitanja u EU. (K.J.)

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
17. studeni 2024 03:06