Kako građani vide sukob državnog vrha i koga smatraju većim krivcem: Većina je protiv prekida suradnje

Promocija plus za RTL je napravila istraživanje o tome kako građani vide sukob premijera Andreja Plenkovića i predsjednika Republike Zorana Milanovića, za koga od njih smatraju da je u pravu te podržavaju li odluku predsjednika Vlade o prekidu suradnje s Pantovčakom.

Na pitanje tko je kriv za sukob, ispitanici misle sljedeće:

Premijer i predsjednik podjednako su u krivu za gotovo 35 posto ispitanika ispitanih od 2. do 5. svibnja. Milanović je potpuno ili više u pravu za nešto manje od trećine (potpuno u pravu za 7, a više u pravu za 21,9 posto ispitanika). Za otprilike petinu ispitanika Plenković je potpuno ili više u pravu (potpuno u pravu za 5,9 posto, a više u pravu za 16 posto ispitanika), a da su i premijer i predsjednik podjednako u pravu misli manje od 5 posto ispitanika. Njih 9,7 posto ne znaju ili se ne mogu odlučiti.

Kada su u pitanju birači SDP-a - njih 57,2 posto misli da Milanović ima pravo. A 65,4 posto HDZ-ovaca isto kaže za Plenkovića. Gotovo polovica Mostovih birača (49,4 posto) je na Milanovićevoj strani, dok oni koji biraju Domovinski pokret – njih 40 posto - misli da su obojica u krivu.

A što je glavni razlog sukoba?

Neslaganje karaktera i osobna netrpeljivost ključni su razlozi sukoba za više od trećine ispitanika (36,1 posto). Borba za prevlast u državi drugi je najčešći odgovor (15 posto). Slijede - želja premijera da ovlada svim polugama vlasti, uključujući vojsku i pravosuđe (7,9 posto). Potom želja predsjednika da politički oslabi ili čak razjedini HDZ (6,7 posto ispitanika). Pretjeranu moć premijera kojemu smeta snažan predsjednik kao razlog vidi 6,4 posto ispitanika. Tu su još želja predsjednika da se ograniči moć i vlast premijera i HDZ-a (5,1 posto), ali i namjera predsjednika da izvrši udar na vladajuću koaliciju i izazove nove izbore (2,6 posto).

Nakon sukoba oko zahtjeva za pomilovanjem Josipa Perkovića i Zdravka Mustača HDZ je odlučio bojkotirati predsjednika. Uslijedilo je to nakon što je Milanović Banske dvore više od 2 mjeseca ostavio bez odgovora za sjednicom Vijeća za nacionalnu sigurnost oko Ukrajine.

Na pitanje podržavaju li odluku o prekidu suradnje gotovo 70 posto ispitanika odgovorilo je - nikako ili uglavnom ne. A podršku daje tek oko 15 posto ispitanika.

Opoziv predsjednika nema potporu birača

Neki bi rado vidjeli opoziv predsjednika, ali za većinu ispitanika takvo što ne dolazi u obzir. Gotovo više od dvije trećine birača je protiv (68,6 posto), ali i nešto više od petine je za pokretanje opoziva sukladno Ustavu (22,2 posto). Kada govorimo o biračima - 94 posto SDP-ovih ne bi išlo tim putem, ali je svaki drugi HDZ-ov za opoziv Milanovića (55 posto).

Ideja da se predsjednika ne bira izravno nekad se mogla čuti i od samog predsjednika Milanovića, ali prije nego je stigao na Pantovčak. Birači tu ne žele promjene te su za čak 83,6 posto ispitanih neposredni izbori za predsjednika države jedina opcija.

Ovlasti predsjednika su ograničene - ima ih na području obrane, sigurnosti i vanjske politike - i tu je potrebna suradnja s Vladom. Za zadržavanje postojećih ovlasti nešto je manje od polovine ispitanih (48,8 posto) dok bi predsjedniku ovlasti povećala trećina anketiranih (32,9 posto).

A kako su u ovom sukobu građani doživjeli Milanovićevu komunikaciju?

Da je njegova komunikacija ispod svake razine kaže njih gotovo 43 posto. Tek četvrtina je zadovoljna njegovom retorikom (25,9 posto). Da je bitno što govori, a ne kako to kaže - misli njih više od 22 posto.