KAKO JE KANDIDATKINJA ZA ŠEFICU DORH-a ODGOVARALA NA PITANJA ZASTUPNIKA Zašto u kandidaturi ne spominjem političku korupciju? Pisala sam je u žurbi...

Kandidatkinja za glavnu državnu odvjetnicu Zlata Hrvoj Šipek je nakon dvosatnog ispitivanja na Odboru za pravosuđe dobila podršku, ali ne jednoglasnu, već većinsku. Podržalo ju je šestoro saborskih zastupnika iz redova vladajuće koalicije, dok je četvero zastupnika oporbe glasalo protiv. Sabor bi se o njezinom imenovanju trebao izjasniti idući tjedan, ali ishod današnjeg saslušanja pred Odborom upućuje da bi prva žena na čelu DORH-a mogla biti izabrana bez političkog konsenzusa, samo rukama zastupnika vladajuće koalicije.

Objašnjavajući razloge zbog kojih se pri kraju karijere, sa 64 godine života i 40 godina radnog staža prijavila na natječaj za glavnu državnu odvjetnicu, izjavila je da je to učinila u zadnji čas kad je shvatila da se nitko od njezinih kolega iz kaznenog odjela DORH-a neće prijaviti na tu dužnost. Glavni motiv joj je, ustvrdila je, želja da se ne zaustave neke važne reforme u sustavu DORH-a. Više je puta pred Odborom naglasila da je funkcija glavnog državnog odvjetnika jedna od najnezahvalnijih pozicija u državi jer "što god napravili, uvijek je jedna od strana u postupku nezadovoljna".

O kandidaturi i razgovoru s premijerom:

SDP-ovca Peđu Grbina zanimalo je je li točno da se na natječaj prijavila tek nakon konzultacija s premijerom Plenkovićem i ako je to točno - što je na tim konzultacijama dogovoreno. Hrvoj Šipek je potvrdila da je 10. travnja, zadnjeg dana natječaja, bila na sastanku u Vladi. Ustvrdila je, međutim, kako je tema toga sastanka bio važan arbitražni postupak vezan uz Adria grupu kojeg Hrvatska vodi pred njemačkim pravosuđem, a ne njezina kandidatura.

O tužiteljima i članstvu u tajnim organizacijama:

Zastupnicu SDP-a Martu Luc Polanc zanimalo je kakav je njezin stav o tome treba li Dražen Jelenić ostati na poziciji jednog od zamjenika glavnog državnog odvjetnika nakon otkrića da je član tajne masonske organizacije. Kako ćete, upitala je, građanima jamčiti neovisnost i objektivnost u radu ako među vama ima članova tajnih organizacija? Hrvoj Šipek je odgovorila kako je povjerenje građana temelj rada državnih odvjetnika i sudova i da glavni državni odvjetnik ni njegovi zamjenici, po njezinom osobnom mišljenju, ne mogu biti članovi tajnih organizacija bez obzira na to što su te organizacije zakonom dopuštene i registrirane u Hrvatskoj. Takvo je članstvo, kazala je, u suprotnosti s etičkom kodeksu DORH-a. Postane li glavna državna odvjetnica tražit će da se o tome očituje Etičko povjerenstvo DORH-a. Ako se ustanovi da je Jelenić napustio članstvo u masonskoj organizaciji, onda problema nema jer je već ostavkom na poziciju glavnog državnog odvjetnika podnio konsekvence. Ako se ispostavi da je i dalje član masonske organizacije, mislim da će stegovni postupak morati biti pokrenut - kazala je Hrvoj Šipek.

O istrazi u splitskom domu umirovljenika:

SDP-ovca Ranka Ostojića zanimalo je što kandidatkinja misli o činjenici da ni mjesec dana nakon što je Uskok policiji izdao nalog za izvide u domu umirovljenika u Vukovarskoj ulici u Splitu koji su trebali rasvijetliti odgovornost za masovne zaraze od koronavirusa i smrti štićenika, još uvijek nema nikakvih rezultata. Hrvoj Šipek je odgovorila da je "razumno da Uskok pričeka inspekcijske nalaze i nakon toga vidi jesu li potrebni i neki dodatni izvidi" kao bi se donijele odluke ima li osnove za kazneni progon. Ostojić je, međutim, nezadovoljan takvim odgovorom jer takav pristup smatra pogrešnim. "Ispravno bi bilo da policija koja provodi izvide odmah izuzme potrebnu dokumentaciju i zatim je daje onima kojima ta dokumentacija treba za inspekcijski nalaz", kazao je.

O kaznenom progonu ratnog profiterstva:

Ostojića je zanimalo i zašto je DORH potpuno neučinkovit kad je posrijedi ratno profiterstvo. "Ustanovljeno je da su sva sredstva od otkupa 40.000 društvenih stanova početkom devedesetih prebačena u inozemstvo na 82 računa, i na tome se stalo. Vaš odgovor na to", pitao je Ostojić.

"Što se tiče ratnog profiterstva, mislim da imamo ozbiljan problem", odgovorila je Hrvoj Šipek. Činjenica je da je Ustavni sud 2015. donio odluku u kojoj je rekao da se ne mogu kazneno goniti ona djela ratnog profiterstva za koje ja do trenutka ustavne izmjene (u lipnju 2010.) nastupila zastara. Taj stav Ustavnog suda prihvaćen je i u sudskoj praksi. Zato mi je u ovom trenutku teško reći da li se neki otpočeti postupci mogu nastaviti", kazala je Hrvoj Šipek.

Zašto DORH ne goni banke zbog kredita u švicarcima?

Zastupnik "Snage" Goran Aleksić upitao je zbog čega DORH nije pokrenuo kazneni progon banaka koje su, kako je rekao, opljačkale 300.000 hrvatskih građana koristeći nepoštenu valutnu klauzulu i nepoštenu kamatnu stopu. Podsjetio je na slučaj Francuske u kojoj je samo jedna banka ugovarala kredite s nepoštenom valutnom klauzulom, a tužbe koje su protiv te banke u početku podigli građani u nekom je trenutku na sebe preuzelo tužiteljstvo i banka je sudski kažnjena. Hrvoj Šipek mu je odgovorila kako mogućnost da tužiteljstvo preuzme na sebe kolektivnu tužbu građana u hrvatskom zakonu ne postoji. Dodala je i da se banke u Hrvatskoj ne može kazneno goniti za ugovaranje kredita u valutnoj klauzuli jer to u vrijeme sklapanja kredita nije bilo propisano kao kazneno djelo. Ustvrdila je da je i sama imovinu kupovala kreditom te da je banci vratila dvostruko.

O redefiniranju nadležnosti Uskoka:

Najavila je kako nadležnost Uskoka treba redefinirati i rasteretiti ga od bavljenja kaznenim djelima male financijske vrijednosti kako bi se tužiteljima toga odjela omogućilo da se fokusiraju na najsloženije i najteže oblike organiziranog kriminala. Peđu Grbina je uz ostalo zanimalo zbog čega u programu njezina rada koji se odnosi na rad Uskoka nema ni riječi o političkoj korupciji koja je u Hrvatskoj veliki problem, kao ni o činjenici da optuženi za najveće slučajeve organiziranog kriminala i korupcije ili odlaze preko granice ili doživotno čekaju da im se završe suđenja. Šipek je objasnila da je riječ o njezinom propustu jer je odluku o kandidaturi, pa time i program rada predavala u zadnji čas na samom kraju natječaja.

Zašto još nema optužnice o Agrokoru?

Na pitanje Marte Luc Polanc zašto u istrazi o Agrokoru koja traje već treću godinu još uvijek nema optužnice, Hrvoj Šipek je odgovorila kako je "riječ o jednom od najkompleksnijih predmeta koji je izrazito složen", da se trenutno nalazi u završnoj fazi te da vjeruje da će relativno brzo biti priveden kraju.

Podsjetimo da je i bivši glavni državni odvjetnik Dražen Jelenić u proceduri izbora za glavnog državnog odvjetnika pred saborskim Odborom za pravosuđe u proljeće 2018. također tvrdio da je istraga u slučaju Agrokor pri samome kraju.