Kako je moguće da sam solemnizaciju moratorija na kredit toliko preplatila?

Koliko javnih bilježnika i banaka - toliko različitih metoda izračuna solemnizacije.

Nažalost, s ovim se problemom posljednjih mjeseci susreo svatko tko je zbog pandemije bio prisiljen zatražiti moratorij na stambeni kredit.

Birokratsku proceduru kojoj su bili podvrgnuti nositelji kredita dodatno su zakomplicirale same banke, koje su realizaciju zamrzavanja kredita tretirale na različite načine, a dodatno bi se potom stvar zapetljala i kod javnih bilježnika, od kojih se neki ne mogu usuglasiti koliko bi solemnizacija u slučaju moratorija na stambeni kredit zapravo trebala koštati.

Uvjerila se u to jedna čitateljica Jutarnjeg koja je solemnizaciju moratorija na stambeni kredit (ostalo joj je platiti oko 55.000 eura) kod jednog javnog bilježnika platila 920 kuna.

Učinilo joj se to jako puno, pa je, prizvavši naknadnu pamet, stala informativno zvati javne bilježnike po Zagrebu kako bi provjerila koliko bi to stajalo u njihovu uredu.

Eh, tu je tek nastala zbrka:

Jedan kaže - 2126 kuna.

Kod drugog 750.

Petorica sljedećih slažu se oko cijene - ravno u lipu, 696,56 kuna.

A ona je platila 250 previše.

“Pa kako je to moguće?” žali mi se.

Iznos koji je naša čitateljica platila, kaže mi jedna anonimna javna bilježnica, doista je oko 250 kuna viši nego što bi trebao biti, pa bi takav slučaj trebalo reklamirati.

Doduše, u ovoj priči potrošačima odmažu i banke koje moratorij na stambeni kredit različito pravno tretiraju - no to ne bi trebala biti isprika za pogrešno obračunatu solemnizaciju, za koju postoji točan način izračuna.

“Na primjer, neke banke od svojih klijenata uopće ne traže solemnizaciju moratorija, a one koje traže realiziraju ih, pak, na različite načine. Moguće je da se moratorij radi kroz aneks ugovora i u tom slučaju javni bilježnici imaju pravo na samo 25 posto propisane nagrade, a neki, pak, moratorij rade kroz posve novi ugovor, čime se bilježnicima isplaćuje cjelovita nagrada, pa je onda solemnizacija i znatno viša”, otkriva mi.

Velika škrtica

Vesna Veselić

Nazvali smo stoga nekoliko banaka da provjerimo kakva je kod njih praksa.

Erste banka, primjerice, moratorij realizira kroz aneks ugovora, no kako bi pomogla potrošačima, odlučila je sama snositi troškove solemnizacije.

I klijenti RBA morali su potpisivati aneks ugovora, a troškove solemnizacije snosili su sami u slučajevima u kojima je kredit osiguran hipotekom na nekretnini.

HPB i OTP također moratorij realiziraju kroz dodatak ugovora, no ne zahtijevaju solemnizaciju, nego im je dovoljan samo potpis klijenata, a OTP je čak u vrijeme lockdowna klijentima dopuštao da moratorij realiziraju online, bez dolaženja u poslovnicu.

PBZ, pak, traži da se moratoriji na stambene kredite, u slučajevima u kojima su osigurani zalogom na nekretnini, solemniziraju kod javnih bilježnika, a od Zagrebačke banke, nažalost, nismo dobili nikakav odgovor.

Hrvatsku narodnu banku stoga smo pitali bi li banke u ovakvim situacijama ipak trebale uskladiti poslovne prakse, no tamo nam odgovaraju kako se kod ugovaranja uvjeta za odobrenje kredita, jednako kao i za odobravanje uvjeta odobrenja moratorija, primjenjuje načelo slobode uređivanja obveznih odnosa.

“Sukladno navedenom načelu, prije zaključenja ugovora o nekom pravnom poslu ili izmjene već zaključenih ugovora ugovorne strane utvrđuju uvjete tog ugovornog odnosa, a potpisom ugovora odnosno dodatka ugovora, ugovorne strane preuzimaju prava i obveze te uređuju svoje međusobne pravne odnose uz presumpciju suglasnosti s uvjetima koji čine elemente konkretnog ugovora”, pojašnjavaju nam te dodaju kako odobravanje moratorija nije obveza, nego mogućnost koju banka pruža potrošačima.

Ipak, da je u tom procesu pred potrošačima bilo puno nejasnoća, pokazuje i činjenica da se od ukupno 200 prigovora, koliko ih je HNB zaprimio od početka pandemije do danas, čak 75 odnosilo na moratorije, i to najviše zbog samog postupka odobrenja, načina podmirivanja kamata, kao i obveze solemnizacije.

Hrvatskoj javnobilježničkoj komori poslali smo upit o načinu obračuna solemnizacije u slučajevima moratorija na stambeni kredit, a oni su nas uputili na njihovu objavu iz mjeseca travnja.

“Javni bilježnici i Hrvatska javnobilježnička komora svjesni su posljedica koje je pandemija koronovirusa i bolesti covid-19 izazvala. Štoviše, i sami javni bilježnici osjećaju gospodarske posljedice pandemije i u skladu s trenutnim uvjetima, kako socijalnim tako i ekonomskim, spremni su sudjelovati u pronalaženju rješenja koje bi bilo u službi i interesu građana RH”, stajalo je u toj objavi, u kojoj je Komora izvijestila da smanjuje naknade za solemnizaciju aneksa ugovora o stambenom kreditiranju, a prema kojoj će najveća moguća nagrada koju mogu primiti iznositi 400 kuna.

Na pitanja jesu li zaprimali prigovore korisnika za slučajeve solemnizacije te jesu li svojim članovima slali kakve upute, nisu nam odgovorili, ali su ustvrdili da su bilježnici u postupku naplate solemnizacije dužni postupiti u skladu s propisima te da svako odstupanje od toga predstavlja stegovnu odgovornost.

Imate prijedlog za Veliku škrticu?

Pišite na Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.