Kako je Pravni fakultet u Zagrebu blokirao izbor predsjednika Županijskog suda Konjića u zvanje docenta

Novoizabrani predsjednik Županijskog suda u Zagrebu, šezdesetogodišnji Zdenko Konjić samo tjedan dana nakon imenovanja za predsjednika toga suda doživio je fijasko. I to ne u sudačkom već u akademskom dijelu svoje karijere.

Fakultetsko Vijeće zagrebačkog Pravnog fakulteta kojeg čine svi profesori od docenata nadalje, prošli je tjedan uvjerljivom većinom glasova odbilo njegov zahtjev da ga se izabere u naslovno znanstveno - nastavno zvanje docenta kazneno pravnih znanosti i da ga se angažira kao predavača na poslijediplomskom studiju toga fakulteta. Samo 39 članova fakultetskog Vijeća na prošlotjednoj je sjednici podržalo njegov izbor za docenta, 42 ih je bilo protiv. dok je 32 ostalo suzdržano. Za izbor u znanstveno nastavnog zvanja docenta, Konjiću je bila potrebna natpolovična većina u fakultetskom Vijeću, a uspio je dobiti jedva trećinu.

Pokušaj suca Zdenka Konjića da se u šestom desetljeću života nakon tri desetljeća sudačke karijere okiti i titulom docenta kazneno pravnih znanosti te da uz funkciju predsjednika Županijskog suda postane i predavač na doktorskom studiju na Pravnom fakultetu u Zagrebu, izazvao je žestoku pobunu većeg dijela profesora na katedrama kaznenog i kazneno procesnog prava i okončao Konjićevim fijaskom.

Natječaj u prosincu

Spomenuti sudac javio se na natječaj zagrebačkog Pravnog fakulteta raspisan u prosincu prošle godine za izbor u zvanje docenta, a sve to kako bi bio predavač na doktorskom studiju,na znanstveno istraživačkom seminaru koji nosi naziv Kazneno pravo u sudskoj praksi. Konjić je bio jedini kandidat. Da stvar bude čudnija, riječ je o doktorskom studiju koji je početkom ove godine ugašen, što znači da više ne upisuje nove polaznike i da interes za navedenim seminarom mogu iskazati samo netko od već upisanih studenata na taj studij (ukupno ih 27) koji su ga dužni završiti do 2027.U posljednjih deset godina ovaj su seminar na doktorskom studiju odabrala samo četiri polaznika. Uz to nastavu na ovom seminaru drže dvojica profesora kaznenog prava zagrebačkog Pravnog fakulteta- redovni profesor Leo Cvitanović i profesor emeritus Petar Novoselec. Sudac Konjić, dakle, bio bi treći supredavač na istom seminaru. Uz to, interes za sudjelovanjem u održavanju toga seminara iskazala je i redovita profesorica toga fakulteta Ksenija Truković koja se početkom ove godine s Europskog suda za ljudska prava, na kojem joj je istekao sudački mandat, vratila na svoje profesorsko mjesto.

Iako je, dakle, Pravni fakultet već imao dovoljno nastavnika koji mogu držati nastavu na doktorskom studiju koji više ne upisuje nove studente, Pravni je fakultet 1. prosinca prošle godine raspisao natječaj za izbor u znanstveno nastavno zvanje docenta koji bi bio supredavač na tome doktorskom studiju. Isti dan kad je natječaj raspisan, voditeljica toga doktorskog studija, Maja Munivrana uputila je Pravnom fakultetu pismo u kojem traži poništenje natječaja jer za izborom docenta na tome studiju nema nikakve potrebe. Natječaj, međutim, nije poništen,a na njega se 17. prosinca prošle godine javio samo jedan kandidat- sudac Zdenko Konjić. Tročlano stručno Povjerenstvo kojeg su činili profesor u trajnom zvanju Leo Cvitanović, izvanredna profesorica Ana Marija Getoš Kalac te docentica Lucija Sokanović u siječnju ove godine napisali su izvješće u kojem preporučuju fakultetskom Vijeću da suca Konjića izabere u znanstveno nastavno zvanje docenta i nastavnika na doktorskom studiju jer ispunjava sve zakonske uvjete- doktorat pravnih znanosti i više od tri objavljena znanstvena rada.

Dva ključna razloga

Međutim, 22. veljače, uoči sjednice fakultetskog Vijeća pismo Vijeću uputila je i skupina od sedam profesora sa Zavoda za kaznene znanosti, kriminologiju i viktimologiju kojeg čine profesori s katedri za kazneno i kazneno procesno pravo U pismu od fakultetskog Vijeća traže da odbije izbor u zvanje docenta suca Konjića i to iz dva ključna razloga. Prvi je taj jer taj sudac u zadnjih deset godina nije objavio ni jedan znanstveni ili stručni članak. Iako zadovoljava minimalne formalne uvjete za izbor u zvanje docenta, njegov akademski doprinos je, navode u pismu, daleko od onoga što se može nazvati kontinuiranim i predanim znanstvenim radom. Drugi razlog je, kako navode, taj da nema nikakve stvarne potrebe za novim predavačem na doktorskom studiju koji više ne upisuje nove studente jer na katedri za kazneno pravo ima dovoljno profesora za taj posao. Navedeno pismo potpisali su prof dr sc Kenija Turković, prof dr. sc. Zlata Đurđević, izvanredni profesori Marin Bonačić, Zoran Burić, Maja Munivrana i Sunčana Roksandić te docent Aleksandar Maršavelski.

Predstojnica katedre za kazneno procesno pravo, Zlata Đurđević uputila je fakultetskom Vijeću i zasebno pismo u kojem uz ostalo upozorava da se ovakvim izborima u znanstveno nastavna zvanja Pravni fakultet pretvara u "samoposlugu za dobivanje bodova za ostvarivanje ciljeva koji nisu povezani s pravnom znanošću i obrazovanjem".

Većina u Vijeću Pravnog fakulteta prihvatila je argumente skupine profesora kazneno pravnih znanosti koji su se usprotivili izboru Konjića u zvanje docenta i predavača na doktorskom studiju.

Getoš Kalac bila je 'za'

Zanimljivo je, međutim, da je članica tročlanoga Povjerenstva zagrebačkog Pravnog fakulteta koje je predložilo fakultetskom Vijeću da izabere Konjića u zvanje docenta bila i Ana Maria Getoš Kalac. Ona je 2008. široj javnosti postala poznata kao mlađa sestra Gordane Getoš optužene za ratne zločine u Osijeku, u postupku Branimiru Glavašu. Ana Maria Getoš Kalac je 2008. našla se u središtu afere nakon što je tajno snimila svoj razgovor s Vladimirom Faberom, policijskim šefom koji je 2006. u Osijeku vodio policijsku istragu koja je okončana uhićenjem i pokretanjem postupka protiv Glavaša i njegove skupine. Getoš je tajno snimljeni razgovor objavila je u jednom tjedniku, a cilj njezine objave bio je kompromitirati kazneni postupak protiv Glavaša stvaranjem dojma u javnosti da je policijski istražitelj Faber manipulirao iskazom njezine starije sestre koja je priznala sudjelovanje u ratnim zločinima i povezanost Branimira Glavaša s egzekucijama na rijeci Dravi u prosincu 1991.

Ana Maria Getoš Tkalac, koja je u vrijeme nastanka tajnog snimka 2008. bila tek asistentica na zagrebačkom Pravnom fakultetu tada se javnosti predstavljala i kao članica sestrina odvjetničkog tima. Danas je izvanredna profesorica i predstojnica katedre za kazneno pravo. Na čelo katedre izabrana je potkraj prošle godine u vrijeme kad je dotadašnji predstojnik katedre, Davor Derenčinović, odlazio na dužnost suca Europskog suda za ljudska prava u Strasbourgu. Njezin brzinski izbor krajem prošle godine prošao je uz snažnu potporu profesora Derenčinovića i kako tvrde naši izvori s Pravnog fakulteta trebao je preduprijediti da na mjesto predstojnice bude izabrana eminentna profesorica kaznenog prava Ksenija Turković koja se početkom godine po isteku mandata na sudu u Strasbourgu vratila na tu katedru.

Pred Županijskim sudom u Zagrebu na čije čelo je 17. veljače imenovan nesuđeni docent Zdenko Konjić, još uvijek se vodi ponovljeni postupak za osječke ratne zločine u kojem je prvooptuženi Branimir Glavaš, a jedna od optuženih je i Gordana Getoš, starija sestra Ana Marija Getoš Kalac.

Iako predsjednik suda prema zakonu ne smije utjecati na tijek sudskih postupaka, pokušaj da se unatoč tome što čitavo desetljeće nema ni jedan objavljeni znanstveni ili stručni rad zadovolje Konjićeve akademske ambicije izborom za docenta - predavača na doktorskom studiju otvara prostor za spekulacije o pozadini te operacije.