Kako je Splićanin iz Geta i nesuđeni svećenik srušio IDS u srcu Istre i postao senzacija lokalnih izbora

Rodio se u Splitu, igrao u Hajduku, školovao se za svećenika, a postao je gradonačelnik Pule.

Čast svakome, ali Filip Zoričić bez ikakve je sumnje najveća senzacija ovogodišnjih lokalnih izbora, piše Slobodna Dalmacija. Učinio je naizgled nemoguće. U srcu Istre, prijestolnici regije koja od prapočetaka hrvatskoga višestranačja poznaje samo jednu političku opciju, pobijedio je nepobjedive.

- Da, teško je reći da je ovo itko, osim nas koji to nismo smjeli naglas izgovoriti, očekivao - jutro poslije govori Zoričić.

U prvome krugu osvojio je 3484 glasa (18,26 posto), dok je vodeća Elena Puh Belci, iz do jučer vladajućeg IDS-a, partije koja Istru drži kao vlastiti feud, prikupila 6679 glasova (35,01 posto).

Već iz tih brojki dalo se naslutiti da se pred drugi krug nešto kuha jer je Boris Miletić - šef IDS-a koji je u nedjelju navečer izabran za istarskoga župana s prednošću od tek jednog autobusa glasača pred SDP-ovim Danijelom Ferićem - prije četiri godine konkurenciju naprosto pomeo.

Glava ga ne boli

Utvrda jedine ozbiljne hrvatske regionalne stranke sada je, međutim, pala praktično bez otpora: Puh Belci osvojila je na koncu 8225 glasova, a Zoričić, koji se u pripetavanje ušuljao s prednošću od samo 157 glasova pred SDP-ovom Sanjom Radolović, čak 10.666. Adio, laku noć!

- Spavao sam kao mala beba - smije se Zoričić.

Glava ga ne boli, pretjeranog slavlja nije bilo. Legao je u ponoć, a ustao se u sedam sati. U osam je bio na radnom mjestu.

- Posao u školi ne smije patiti. S obzirom na to da će primopredaja vlasti biti najvjerojatnije u petak, imam još štošta obaviti - objašnjava profesor povijesti i ravnatelj pulske gimnazije.

Na vlast je došao nokautom. Kao Mate Parlov, još jedan Dalmatinac koji je za vječnost (p)ostao Puležan. Zoričićevi su Drnišani, otac Mate iz Pakova Sela, a majka Slavka iz Ružića. Skućili su se u Kaštelima.

- Mater me je prva nazvala da mi čestita, možete samo zamisliti koliko joj je srce u nedjelju navečer bilo - sjetno će Filip.

U kampanji, nimalo blagoj, zamjerali su mu splitsko podrijetlo. Svašta se po društvenim mrežama moglo pročitati. Zagriženim IDS-ovcima smetao je i Zoričićev splitski naglasak.

- I da mogu, ne bih ga se želio riješiti - jasno će.

Filip obožava Pulu, zaljubio se u nju još kao 18-godišnjak, kad je došao studirati na Filozofski fakultet. A Split, svoj rodni grad, ne zaboravlja. Posebice Get, u kojem je proveo djetinjstvo, u stanu od 27 kvadrata, njih četvero.

Kao mali imao je dva sna. Da postane nogometaš bio je prvi. A drugi, da bude svećenik. Igrao je u mlađim Hajdukovim kategorijama, njegova generacija su Darijo Srna i Mario Carević, a s nogometom je nastavio i kada se preselio u Pulu. Tri je godine, prije nego što se potpuno posvetio struci, bio član Istre.

- Idol mi je bio Miki Rapaić, igrao sam na poziciji desnog veznog, a neko sam vrijeme bio i trener u Istrinu omladinskom pogonu - otkriva.

U splitskom sjemeništu, iako Mati i Slavki to i nije bilo baš milo, proveo je četiri godine. Bila mu je to, kaže, škola za život. Naučio se i radu i redu te ne žali za danima provedenim u toj konzervativnoj ustanovi. Ipak, danas sebe smatra liberalnim demokršćaninom.

- U završnom razredu Nadbiskupske klasične gimnazije odlučio sam odustati od poziva svećenika i krenuti svjetovnim putem, a ovim bih putem zahvalio ravnatelju don Josipu Dukiću za sve što je za mene napravio - napominje Filip Zoričić, dodajući kako mu je vjera i sada, kad ima obitelj, suprugu Petru i dvoje tinejdžera, te neke druge životne prioritete, jako važna.

Pulu je odabrao iz jednostavnog razloga: tamo je živio njegov stric, jezikoslovac Ivan Zoričić, koji je ujedno bio i dekan tamošnjeg Filozofskog fakulteta.

- Bilo je još Splićana u Puli, a u posljednje vrijeme ih je sve više - tvrdi novi gradonačelnik.

S 23 godine Filip se zaposlio u tamošnjoj gimnaziji, a 2003. utemeljio je Zavičajno društvo Dalmatinaca.

- Ima nas dosta, svake godine organiziramo našu večer, na kojoj bude i više od 400 ljudi - ponosno će.

Osnovao je i MEMO, Muzej dobrih uspomena, koji je s vremenom postao prava pulska atrakcija.

- Da, jako je dobro posjećen - zadovoljno će.

Jugonostalgična je to priča s memorabilijama na temu kako se živjelo od pedesetih do kraja osamdesetih godina 20. stoljeća.

- Ima tu svega osim ideologije - pojašnjava.

Zoričić je i predsjednik Udruge "Institut Mediterran" kojoj je osnovni cilj očuvanje mediteranske baštine, a posljednje tri godine proveo je u fotelji ravnatelja pulske gimnazije. A još ni 40. rođendan nije proslavio.

Dusko Marusic/Cropix

Bešker mu je mentor

Umalo zaboravismo da je i doktorirao, zapravo, i to prvi u Hrvatskoj znanstveno obradivši lik i djelo Vlade Gotovca. Mentor mu je bio Inoslav Bešker.

- Moguće je da se tu krije zametak mog političkog djelovanja - priznaje.

Prvi se put sa svojom listom IDS-u suprotstavio na izborima za mjesne odbore. I pobijedio ih. Kao upozorenje, da se naviknu. Kao odbornik Starog grada, svjestan da je nemoguće ipak moguće, krenuo je potom u bitku za Grad.

- Tek prije šest mjeseci smo donijeli odluku da se kandidiram. Nakon što smo sastavili listu, rekli smo, zašto ne, ajmo im probati malo zapapriti - smije se.

I zapaprili su. Filip Zoričić postao je nacionalna vijest dana. Splićanin iz Geta u loži pulske Arene.

- Split je dinamičniji grad od Pule, što ne mora nužno uvijek biti dobro. Pula je ipak grad na moru koji nema rivu i to joj baš jako nedostaje da bi njezina ljepota bila potpuna. Naš je prvi zadatak da revitaliziramo staru gradsku jezgru i da joj udahnemo život koji je nekoć imala - veli Zoričić.

Kolegama u školi žao je što ih napušta, u ponedjeljak ujutro pala je i pokoja suza. A opet, drago im, jer i oni su ga gurali do pobjede.

- Svima im neizmjerno hvala, ali posebno hvala mojim učenicima, i sadašnjim i bivšim koji su došli odasvud kako bi glasali. Slobodno mogu reći da su oni bili prevaga, oni su bili glasnik promjene - zaključuje Zoričić.

U Split će skoknuti već za nekoliko dana, 11. lipnja feštat će s prijateljima iz osnovne škole.

- Imamo 25. godišnjicu, to se ne propušta - kazao je za Slobodnu Dalmaciju.