REBALANS U PRIPREMI

KAKO POKRITI RUPU OD 5 MILIJARDI Lalovac: 'Rezat ćemo plaće iznad 10.000 kn u javnoj upravi'

Ministar financija Boris Lalovac počinje razgovore s ministrima za svoj prvi rebalans proračuna
 Sandra Šimunovic / CROPIX

Ministar financija Boris Lalovac ovog tjedna započinje seriju razgovora s ministrima na temu rebalansa proračuna, a među prvima je na redu ministar zdravlja Siniša Varga, s kojim se sastaje u utorak.

Prvim rebalansom proračuna od prije četiri mjeseca Ministarstvo zdravlja je ostalo bez 700 milijuna kuna iako je već tada premašilo prvotnu verziju proračuna za oko 400 milijuna kuna. Pretpostavlja se da će minus u zdravstvu opet iznositi od milijardu do dvije milijarde kuna.

Plaće u znanosti

Uz taj minus u zdravstvu, kako je ustvrdio sam ministar, rashodi će biti veći za milijardu kuna zbog saniranja štete na poplavljenim područjima. Ostale rashode, uvjeren je, uglavnom će moći držati pod kontrolom premda bi se neke stavke još mogle pokazati problematičnim, poput plaća u znanosti.

Kada se sve zbroji, rashodi bi mogli premašiti plan za dvije do tri milijarde kuna. Situacija je, čini se, još teža kada je riječ o punjenju proračuna. Dostupni podaci za pet mjeseci govore da su prihodi u prvih pet mjeseci rasli po stopi od 1,4 posto ili za 600 milijuna kuna u odnosu na lani. Ako nastave tim tempom, do kraja godine povećanje u najboljem slučaju može dosegnuti 1,5 milijardi kuna. Međutim, Ministarstvo financija ove je godine planiralo ubrati 3,9 milijardi kuna više nego lani.

Najproblematičnijim su se pokazali prihodi od PDV-a, koji su u pet mjeseci pali za 1,4 milijarde kuna u odnosu na isto razdoblje prošle godine. Problem je djelmično olakšan time što su mirovinski fondovi u lipnju transferirali državi tri milijarde kuna akumulirane mirovinske štednje zaposlenih s beneficiranim stažem. No, taj je prihod već uračunat u proračun, pa neće bitnije popraviti stanje deficita. Istodobno, nadanja ministra Lalovca da će se PDV popraviti tijekom sezone čini se da su bila uzaludna.

Nema linearnog rezanja

Ako se zbroje povećanje rashoda i podbačaj prihoda, ispada da je stvorena rupa od oko pet milijardi kuna. Hoće li ministar Lalovac nešto poduzeti da se ona smanji? Kako je u ponedjeljak izjavio, rebalans će obuhvatiti sve, a na dnevnom redu najprije bi se mogle naći plaće državnih i javnih službenika veće od 10.000 kuna.

U rebalansu neće biti linearnog smanjenja plaća javnih službenika, rekao je, uz objašnjenje da sada imaju centralni obračun plaća i da će vrlo brzo izaći sa svima onima koji rade u javnom sektoru, a zarađuju više, “dvostruko više od prosjeka Hrvatske”, pa će vidjeti ima li tu prostora za uštede. Tu ne pripadaju samo ministri i saborski zasupnici, istaknuo je nego i drugi, za koje ne znamo.

Prema svemu sudeći, neke veće promjene ipak ne treba očekivati. Nakon rebalansa u rujnu za uštede ne preostaje mnogo vremena, niti postoji osobita politička volja za radikalnije poteze. Umjesto planiranih 13,5 milijardi kuna, deficit bi ove godine mogao dosegnuti 18 do 19 milijardi kuna. Tako ispada da je bilo uzalud sve što je Vlada poduzela početkom godine. Kada je u studenom prošle godine donijela proračun, planirala je povećanje deficita na 17,4 milijarde kuna. Međutim, Europska komisija je postavila drugačije ciljeve nakon ulaska u proceduru prekomjernog deficita pa je Vlada već u ožujku donijela prvi rebalans. Uz brojne mjere na prihodnoj i rashodnoj strani deficit je smanjen na 13,5 milijardi kuna. Nakon samo četiri mjeseca ispostavilo se da je to za Vladu ipak prevelik zalogaj. Štoviše, bit će teško ostvariti i plan iz studenog. Analitičari već računaju na to da Hrvatska ove godine neće ostvariti nikakav pomak u sređivanju fiskalne situacije.

Ciljevi Komisije

“Prema našem mišljenju, Hrvatskoj će vjerojatno trebati malo dulje da postigne ciljeve koje je postavila Europska komisija”, navodi kreditna agencija S&P. Ostaje, naravno, pitanje, što će na to reći sama Europska komisija. Moguće je da će imati razumijevanja za sve probleme Hrvatske pa će plan konsolidacije na kraju revidirati. Međutim, mnogo je važnije kako će Vlada financirati deficit i koliko će ulagači biti raspoloženi za kupnju obveznica zemlje čiji javni dug dramatično raste.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
16. studeni 2024 01:14