Naša kći jedna je od petero djece u razredu koja ne idu na vjeronauk. Tada s kolegama ode u knjižnicu, a ponekad se zaleti doma pa se opet vrati u školu, pričaju roditelji 11-godišnje djevojčice, učenice jedne osnovne škole u Zagrebu.
- U prijašnjoj školi na periferiji grada kći se ili igrala na hodniku ili bi došla kući - ispričali su nam roditelji djevojčice, jedne od oko 25.000 učenika osnovnih škola koji ne pohađaju izborni predmet vjeronauk.
Prema podacima Ministarstva znanosti, obrazovanja i sporta (MZOS) za školsku godinu 2013./2014., nastavu vjeronauka pohađao je 304.371 učenik, odnosno 92,29 posto od 329.788 učenika osnovnih škola. Nevladina udruga Centar za građansku hrabrost uputila je Ministarstvu zahtjev da se takvoj djeci osigura adekvatna skrb sukladno čl. 67 Zakona o odgoju i obrazovanju.
“Zbrinjavanje djece prepušteno je školama, pri čemu im za taj rad nisu odobrena nikakva sredstva. Sve ovisi o dobroj volji osoblja. Djeca ili idu u knjižnicu ili su prepuštena sama sebi. Ovako se pojačava ionako snažan pristisak na roditelje da upišu djecu na vjeronauk jer im to preporučuje i školsko osoblje”, stoji među ostalim u pismu MZOS-u koje je u ime Centra za građansku hrabrost potpisala Nada Topić.
Udruga Protagora tužila Ministarstvo znanosti
Vjeronauk je u hrvatske škole kao izborni predmet uveden 1991. Zbog nepostojanja alternative vjeronauku u školama nevladina udruga Protagora 2012. tužila je Ministarstvo znanosti. Bivši ministar Željko Jovanović uputio je preporuku da se nastava održava prvi ili zadnji sat. A ako to nije moguće, da se za tu djecu organiziraju aktivnosti.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....