KAKO SE U KLJUČNOM TRENUTKU RASPAO HRVATSKI SUSTAV SPAŠAVANJA NA MORU Usred velike oluje nautičare spašavali multimilijarder s megajahtom i Talijani?!

Nevrijeme koje je pogodilo Istru prije tri dana, šestog kolovoza i u noći na sedmi kolovoza, danima je najavljivano, no unatoč tome sustav spašavanja na moru doživio je priličan debakl, piše Slobodna Dalmacija.

Proizlazi to iz razvoja događaja kako su ih opisali iz Ministarstva mora, prometa i infrastrukture, a nefunkcioniranje sustava dodatno potvrđuju i potpuni nesklad i različite informacije koje su novinari Slobodne potom dobili iz MORH-a.

Drama je počela pozivom u pomoć s talijanske jedrilice "Alexa", na kojoj se nalazilo sedam osoba, šestog kolovoza u 20 sati i 20 minuta. Ostali su bez bez pogona 10 milja zapadno od Umaga. Brodice Lučke kapetanije i Pomorske policije, kažu u priopćenju iz Ministarstva, zbog nevremena nisu mogle isploviti, a što se tiče Obalne straže, zvuči nevjerojatno, ophodni brod "trenutno nije bio pripremljen za plovidbu". Nije bilo druge nego da se u pomoć pošalju svi koji su u tom trenu bili na moru.

Srećom za Talijane, u blizini se našla jahta "Follow me" V, u vlasništvu multimilijardera Herberta Palfingera, vlasnika kompanije "Palfinger" za proizvodnju brodskih dizalica. Još je sretnija okolnost što je kapetan jahte, kao i većina posade, Hrvat, pa je valjda i komunikacija išla lakše. Na koncu je jahta i pronašla jedrilicu, koju je, kao i posadu s nje, pokupila talijanska Obalna straža.

U MORH-u se čude

Istovremeno, dok je multimilijarder tragao za posadom jedrilice, zaprimljen je i poziv posade jedne slovenske brodice koja je ostala bez pogona oko Crvenog otoka kod Rovinja. Njihov problem riješen je tako da im je savjetovano da se – usidre i čekaju prolazak nevremena. Nešto kasnije, treća drama: na ulazu u Limski kanal nasukalo se njemačko plovilo sa šest osoba. Budući da su se uspjeli iskrcati na obalu, u pomoć im je poslana - kopnena policijska ophodnja.

Dakle, jedno jače nevrijeme i Hrvatska je ostala bez sposobnosti spašavanja na moru. A posebno odzvanja podatak o tome da brod Obalne straže "nije bio pripremljen za plovidbu".

U MORH-u su na taj podatak iz Ministarstva pomorstva začuđeni. Ne samo da je brod bio pripremljen, već je i sudjelovao u akciji spašavanja za koju u Ministarstvu, izgleda, uopće ne znaju jer je i ne spominju.

- Možemo vas izvijestiti da je brod Obalne straže RH, OB-03 "Cavtat", u noći na 7. kolovoza bio angažiran u akciji pružanja pomoći talijanskoj jedrilici "Mission Bay", u području otoka Mali Lošinj, koja je ostala bez pogona, a morska struja, vjetar i valovi nosili su je prema otvorenom moru. Ova akcija provodila se u suradnji s Nacionalnom središnjicom za usklađivanje traganja i spašavanja na moru Rijeka. Po završenoj zadaći, ophodni brod OB-03 nastavio je plovidbu prema luci Pula u koju je uplovio u 3.30 sati 7. kolovoza 2017. U skladu s navedenim ističemo kako nije točna informacija da Obalna straža nije imala pripremljen brod, kao što se navodi – kažu u MORH-u.

Spremnost Obalne straže

Pojašnjavaju i kako se "angažiranje brodova Obalne straže RH provodi sukladno mjesečnim planovima koji se usklađuju s ostalim tijelima državne uprave na moru te po pozivu nadležne Nacionalne središnjice".

No, od pet brodova koliko ukupno ima Obalna straža, na moru je u vrijeme nevremena bio samo jedan. Točno bi dakle bilo reći da je Obalna straža imala samo jedan brod pripremljen za isplovljavanje i taj je bio u akciji. Niti jedan drugi brod OS-a nije bio u stanju isploviti. To se promijenilo tek nakon cijele drame budući da su još dva broda na more otpremljena tek jučer (srijeda).

Na stranu to što podaci o spremnosti Obalne straže vjerojatno pokazuju indirektno zabrinjavajuće stanje s njihovim financiranjem, činjenica je dakle da je sustav kolabirao u situaciji kada je sedam ljudi na talijanskoj jedrilici bilo suočeno s neposrednom pogibelji. Sustav koji, barem na papiru, ima sve što treba da se nikad ne dogodi ništa niti približno slično, ali i koji je prilično kompliciran da bi ga se ukratko objasnilo.

"U slučaju nesreće na moru pomoć zatražite od Službe traganja i spašavanja na moru putem besplatnog telefona 195", stoji na središnjem državnom portalu. Ta služba ima i svoj stožer. No, paralelno postoji i još jedna posebna služba, Nacionalna središnjica za usklađivanje traganja i spašavanja na moru. Ako se pogleda shematski prikaz, Stožer Službe za traganje i spašavanje nadređen je Nacionalnoj središnjici, no u isto vrijeme i nije, jer Nacionalna središnjica, kako joj to ime govori, koordinira i usklađuje akcije spašavanja na moru. Ona ima i svoje podsredišnjice, njih ukupno osam, no nema svoje vlastite brodove.

Brodove imaju lučke kapetanije, MUP i MORH, odnosno Obalna straža. Ukupno je za akcije potrage i spašavanja na raspolaganju 40-ak plovila lučkih kapetanija i ispostava, 30-ak plovila MUP-a, te helikopteri MUP-a i MORH-a. Što se tiče Obalne straže, oni imaju svoje brodove i zrakoplove, ali prvenstveno za nadzor i kontrolu vanjskog mora, odnosno ZERP-a. U opisu posla im je i traganje i spašavanje, opet po zahtjevu i po koordinaciji Nacionalne središnjice. Tako već imamo otprilike pet službi za pomoć na moru – Službu traganja i spašavanja, Nacionalnu središnjicu, Obalnu stražu, Lučke kapetanije i MUP, piše Slobodna Dalmacija.

No, nije to sve: postoji i Koordinacija Vlade RH za usklađivanje obavljanja poslova nadzora i zaštite mora, a koja ima svojih osam područnih koordinacija, na čelu svake je lučki kapetan. Jednostavno, zar ne?