BJELIŠEV MANDAT

KAKO TROŠI REKTORAT ZAGREBAČKOG SVEUČILIŠTA U recesiji povećali trošak za plaće za 23 milijuna kuna

Rektor i suradnici povećali su troškove i za reprezentaciju i za putovanja. Stručnjaci predlažu integraciju sveučilišta. Tako će se, kažu, povećati kvaliteta i smanjiti troškovi
Zagreb, 211012.U HNK je odrzana Svecana promocija doktora znanosti i umjetnosti Sveucilista u Zagrebu. Tijekom dviju svecanosti u 10 i u 14 sati rektor Sveucilsta u Zagrebu, Aleksa Bjelis promovira je 339 doktora znanosti i umjetnosti.Na fotografiji: Aleksa Bjelis.Foto: Neja Markicevic / CROPIX
 Neja Markičević / CROPIX

Rektorat Sveučilišta u Zagrebu za vrijeme mandata Alekse Bjeliša u šest godina povećao je broj zaposlenih za čak 50 posto, a troškovi za zaposlene narasli su za nevjerojatnih 183 posto!

Unatoč krizi u kojoj se Hrvatska nalazi i štednji koja se propagira, od 2008. do 2013. broj zaposlenih u rektoratu narastao je za 41 djelatnika pa sada tako administracija broji 123 zaposlenika.

Svaki fakultet ima sve

Potreba za tolikim zapošljavanjem u rektoratu posebno je neobična ako se uzme u obzir da su fakulteti i akademije u sastavu Sveučilišta u Zagrebu svi pravne osobe.

Dakle, svaka od 33 sastavnice ima svoja računovodstva, svoje pravne službe, tajništva, urede i odjele.

Sukladno povećanju broja zaposlenih, rasli su i troškovi za plaće. Prije šest godina, naime, rektorat je za troškove osoblja imao na raspolaganju 12,3 milijuna kuna. Danas ta brojka iznosi 35,3 milijuna kuna. U tom su razdoblju povećali izdvajanja za plaće za čak 23 milijuna kuna, a kada se pogleda unatrag samo četiri godine, troškovi za zaposlene porasli su za 5,3 milijuna kuna.

Kada se izračuna ukupan iznos za plaće i broj zaposlenih ispada da je prosječna mjesečna plaća u bruto iznosu 24 tisuće kuna. Najveća mjesečna primanja ima rektor Bjeliš. On mjesečno primi 36 tisuća kuna u bruto iznosu. Njegovi prorektori imaju plaću od 24 do 30 tisuća kuna bruto, dok viši savjetnik prima 10 tisuća kuna. Maksimalna plaća savjetnika iznosi 8100 kuna bruto, a plaća suradnika je 6600 kuna u bruto iznosu.

Rektor i njegovi suradnici, čini se, vole i putovati, pa su tako na službena putovanja u 2013. potrošili 3,8 milijuna kuna. Za usporedbu, 2008. na tu je stavku potrošeno 2,1 milijun kuna. To znači da su povećali trošak za putovanja u ovih šest godina za 81 posto.

Skupi savjeti

Za više od 140 posto narasli su i troškovi za intelektualne i osobne usluge. Prije šest godina na tu se stavku trošilo 6,4 milijuna kuna, a danas se za vanjsku suradnju, odvjetničke usluge i razna druga savjetovanja troši 15,9 milijuna kuna. Tu ipak treba reći da su troškovi smanjeni jer se 2010. na vanjsku suradnju potrošilo više od 18 milijuna kuna.

Zagrebački rektorat ne libi se trošiti više novca i na reprezentaciju, pa su tako od 2008. do 2013. povećali tu stavku za 22 posto.

Sjedište Sveučilišta u Zagrebu na Trgu maršala Tita ima 13 ureda, službi i odjela.

Prorektorica Melita Kovačević, primjerice, ima savjetnicu za investicije i EU fondove, ali i stručnu suradnicu za isti posao. U Uredu za međunarodnu suradnju, koji ima 13 djelatnika, postoji čak osam stručnih savjetnika i suradnika za međunarodnu suradnju, dok Ured za odnose s javnošću ima četiri djelatnice.

Ljubljana troši manje

Zanimljivo, najviše se štedjelo na Zajedničkom uredu za unutarnju reviziju. Zbog čega je administracija u rektoratu toliko nabujala i je li to utjecalo na kvalitetu rada Sveučilišta u Zagrebu, nismo uspjeli doznati, jer rektor Bjeliš ne želi o tome razgovarati. Zato smo od susjednog sveučilišta u Ljubljani doznali da njihovi rektorati zapošljavaju manje ljudi nego zagrebački.

- Rektorat Sveučilišta u Ljubljani zapošljava 112 djelatnika - rekao nam je Gregor Jagodič iz Kabineta ljubljanskog rektora Ivana Svetlika.

Sveučilište u Rijeci, koje ima 10 fakulteta, zapošljava 50 ljudi. Štednja je, kažu nam, već dugo prisutna, a odnedavno funkcioniraju s dvije objedinjene službe - informatikom i održavanjem. U Rijeci nema svaki fakultet svoje spremačice nego je ta služba objedinjena u Rektoratu.

Ozbiljna reorganizacija

Rektorat u Zagrebu još je 2006. imao plan nakon integracije Sveučilišta objediniti sve administrativne službe po fakultetima u jednu. Upravo zbog otpora fakulteta to se nije dogodilo, pa i danas uz, primjerice, službu računovodstva u Rektoratu iste službe postoje i na svakom od 33 fakultet i akademija.

- Bez integracije nema racionalizacije - komentiraju dva bivša prorektora Sveučilišta u Zagrebu.

Upozoravaju kako niti jedno svjetsko sveučilišite nije organizirano na način kao naša četiri najveća. Sveučilišta kod nas u modernome smislu zato i ne postoje, jer je svaki fakultet pravna osoba. Zbog toga se, kažu, uzalud troše znatna sredstva.

Da bi trebalo napraviti ozbiljnu reorganizaciju rektorata smatra Kristian Vlahoviček sa zagrebačkog PMF-a.

- Mnogo puta sam upozoravao na to da je naš sustav upravljanja apsolutno neučinkovit. I nisam jedini, svi moji kolege koji su imali prilike provesti neko vrijeme u kvalitetnim inozemnim institucijama misle isto - bez promjene sustava upravljanja ne možemo očekivati učinkovito trošenje novca - smatra.

No, kada je potrebno provesti neku reorganizaciju, javlja se otpor većine u znanstvenoj zajednici kojima ovakva situacija više nego odgovora. Sveučilište u Zagrebu, kaže, u više je navrata imalo priliku napraviti reorganizaciju po uzoru na Beč, ali to nije učinjeno.

- Stoga je i ovakvo, neracionalno, gomilanje administracije logična posljedica ukupnog neučinkovitog sustava. Sredstva koja bi se mogla uštedjeti kroz integraciju sveučilišta dostatna su da većina naših trenutno najboljih znanstvenika dobije istraživačko financiranje kojeg se ne bi posramili ni mnogo bogatiji od nas. Mi smo ga izgleda ipak odlučili potrošiti na manje bitne stvari - zaključuje.

Slučaj Beč

Zašto ovaj ugledni profesor spominje Beč? Austrija je upravljačku katarzu prošla prije petnaestak godina u kojoj su sveučilišta integrirana u pravne osobe, a rektori i dekani više nisu birani samoupravljački, već kroz jasnu vertikalnu hijerarhiju. Stoga su imali otvorene ruke za upravljanje. Takvom jednom reorganizacijom Austrijanci su skočili u vrh europske znanosti, što im je omogućilo da postanu atraktivno mjesto za još bolje znanstvenike iz cijeloga svijeta, a time i da drastično povećaju pristup inovacijama i poboljšaju kvalitetu obrazovanja.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
19. studeni 2024 00:44