Osim što je dosad obnovljeno tek šest kuća oštećenih u potresu na Baniji, sada je nastala i pomutnja s jednokratnom državnom pomoći za ljude koji tamo žive u kontejnerima.
Podsjetimo, Vlada je krajem prošle godine obećala dati 2000 kuna blagdanske pomoći ljudima čije su kuće stradale u potresu, za svih pet županija, i sada žive u privremenom zamjenskom smještaju. Zadnji rok za isplatu bio je 30. prosinca, a fond 15 milijuna kuna. Međutim, i tjedan dana nakon isteka tog roka, kako doznajemo, još uvijek se ne zna koliko je ljudi dobilo taj novac, tko je točno dobio, a tko nije, tko na to ima pravo, a tko ne. Riječ je o najmanje 7500 ljudi koji su trebali dobiti po 2000 kuna, ili najviše 10.000 po obitelji.
Redovi za evidenciju
- Netko je dobio pomoć, a netko nije. Sada me zovu ljudi koji nisu dobili ništa, a to su uglavnom oni u privatnim kontejnerima, kojih imamo tu oko 280. Država ih nije imala u evidenciji. Teško je reći u ovom trenutku koliko je ljudi zapravo dobilo tu državnu pomoć, a koliko ne - odgovorila nam je dogradonačelnica Gline Branka Bakšić Mitić.
Voditeljica ureda za obnovu u Petrinji Jelena Folović kaže da ni ona "ne zna kojem broju ljudi je točno dosad isplaćen novac, ali da je sigurno više od 50 posto".
- Mi smo obradili 98 posto svih koji ostvaruju pravo na novčanu pomoć, još dvjestotinjak ljudi trebamo obraditi, čekamo njihovu dokumentaciju, a imamo i nešto provjera OIB-a. Očekujemo da će svima novac biti isplaćen najkasnije do sljedećeg tjedna u petak - govori Folović.
Inače, od 15 milijuna kuna božićne pomoći iz državnog proračuna najviše je išlo Sisačko-moslavačkoj županiji, 12 milijuna i 680.000 kuna, potom Gradu Zagrebu dva milijuna, Krapinsko-zagorskoj 150.000, Zagrebačkoj 150.000 i Karlovačkoj 20.000 kuna.
Da nešto nije u redu s dodjelom doznalo se prije nekoliko dana, kada su u Petrinji i Glini nastali redovi ispred tamošnjih ureda za obnovu. Kako su mediji pisali, država nije imala u evidenciji osobe koje su dobile kontejnere iz privatnih donacija, već samo one u privremenom smještaju i kontejnerima koje je financirala država. Prema riječima dogradonačelnice, pravo bi na novčanu pomoć trebali imati oni u državnim kontejnerima, kao i oni u doniranim kontejnerima.
- Bilo bi nepravedno da i oni sada ne dobiju državnu pomoć. Osim toga, imamo tu čovjeka koji ima stan u gradu s crvenom naljepnicom, ali je tu na selu sebi napravio neku sobu, kupaonicu, i nije htio od države uzimati kontejner niti stan, rekao je "neka ide nekome kome više treba". Sad, ako i on ne dobije tih 2000 kuna pomoći, to se ne čini baš pošteno - kaže Bakšić Mitić.
Pojavio se, kako doznajemo, niz problema. Jedan dio stradalih nije imao bankovne račune za isplatu novca, neki ni OIB, a jedan dio ljudi u kontejnerima nije ni znao za novčanu pomoć, a onda su tu i nejasni kriteriji - ostvaruje li pravo na novčanu pomoć netko tko si je sam obnovio kuću, netko tko se, mimo države, preselio u vikendicu...
Iz Ministarstva graditeljstva odgovorili su nam da će, kako stoji u Odluci, svim smještenima u bilo kojem obliku "privremenog zamjenskog smještaja" - bio to iznajmljeni stan, donirana kuća, kontejner od Stožera civilne zaštite ili donirani kontejner - novčana pomoć sada biti isplaćena.
Tri baze podataka
- Svim ljudima koji su bili u državnoj evidenciji novac je sjeo na račun. Problem je bio u tome što nije postojala skupna evidencija, dosta stradalih nije se na vrijeme evidentiralo, a dio je bio i na lokalnoj organizaciji. Važno je sada reći da će svima biti isplaćen novac, bez obzira na rok koji je bio 30. prosinca - odgovorili su iz Ministarstva graditeljstva.
Stoga, prema tumačenju Ministarstva, oni koji su sami obnovili svoje kuće, a kojima je za to refundiran trošak, ne ostvaraju pravo na novčanu pomoć od 2000 kuna, dok oni koji su odbili pomoć države i preselili se u vikendice, na to ostvaruju pravo jer su u "privremenom zamjenskom smještaju".
Konkretno, problem je nastao u birokraciji, u tome što je evidencija bila na tri strane. Država je imala evidenciju za one ljude koji su bili smješteni o trošku države, oni smješteni uz oštećeni objekt bili su u evidenciji i nadležnosti Središnjeg državnog ureda, a kontejnerska naselja u nadležnosti lokalne samouprave.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....