KARAMARKO IZGUBIO NA UPRAVNOM SUDU Povjerenstvo za sukob interesa bilo je u pravu

Upravni sud u Zagrebu danas je odbio tužbu bivšeg predsjednika HDZ-a Tomislava Karamarka kojom je tražio poništenje lipanjske odluke Povjerenstva za sukob interesa koje je konstatiralo da je kao potpredsjednik Vlade bio u sukobu interesa.

Sud je potvrdio da je odluka Povjerenstva zakonita. Glasnogovornica Upravnog suda u Zagrebu, sutkinja Tamara Bogdanović, potvrdila nam je da je danas na tome sudu održana i zaključena rasprava na kojoj je donesena odluka o odbijanju Karamarkove tužbe. Presuda će strankama biti uručene u roku od 15 dana.

Ima pravo na žalbu

Na odluku zagrebačkog Upravnog suda Karamarko se još može žaliti Visokom upravnom sudu.

Podsjetimo, Povjerenstvo je u odluci donesenoj 15. lipnja ove godine ustanovilo da je Tomislav Karamarko kao potpredsjednik Vlade bio u sukobu interesa i povrijedio načela djelovanja u obnašanju dužnosti zbog poslova tvrtke Drimia u vlasništvu njegove supruge Ane Karamarko s tvrtkom lobista Mola, Josipa Petrovića.

Još istog dana, nekoliko sati nakon što je Povjerenstvo za odlučivanje o sukobu interesa objavilo svoju odluku, Tomislav Karamarko podnio je ostavku na dužnost potpredsjednika Vlade, a šest dana kasnije i na funkciju šefa HDZ-a, ali je dalje uporno tvrdio kako nije u sukobu interesa te da će na sudu to i dokazati. Štoviše, odluku Povjerenstva nazvao je “napola nakaradnom”, isforsiranom pritiscima te ustvrdio da Hrvatsku vraća u vrijeme verbalnog delikta.

Međutim, nakon današnje odluke Upravnog suda, nade za sudsko pobijanje lipanjske odluke Povjerenstva, koja je zapečatila njegovu političku karijeru, nisu osobito velike. Naime, u dosadašnjim slučajevima u kojima su državni dužnosnici, nezadovoljni odlukama Povjerenstva, pokušali sudskim putem osporiti odluke toga tijela, upravni bi sudovi, uključujući drugostupanjski Visoki upravni sud, u pravilu potvrđivali odluke Povjerenstva.

Proceduralni propusti

U samo nekoliko slučajeva Upravni je sud vratio predmet Povjerenstvu na ponovno odlučivanje i to zbog manjih proceduralnih propusta. Samo je u slučaju Branka Šegona Upravni sud u Zagrebu umanjio novčanu kaznu sa 40.000 kuna, koliko je izreklo Povjerenstvo, na 32.000 kuna.

Kad je donijelo odluku u slučaju Karamarko, Povjerenstvo za sukob interesa konstatiralo je da se protiv te odluke prema Zakonu o sprječavanju sukoba interesa ne može pokrenuti sudski spor. Taj Zakon, naime, predviđa mogućnost sudske tužbe samo u slučaju kad Povjerenstvo dužnosniku izrekne i novčanu kaznu, a u Karamarkovu slučaju Povjerenstvo nije izreklo kaznu. To je tijelo, međutim, dalo uputu prema kojoj Karamarko može pokrenuti spor na temelju nekog drugog zakona i on je to i učinio.

Sudski korektiv

Predsjednica Povjerenstva za odlučivanje o sukobu interesa Dalija Orešković nije željela komentirati presudu jer je ona još nepravomoćna. Kazala je samo da će to za praksu Povjerenstva biti važna presuda jer je riječ o prvom sudskom sporu u kojem sud odlučuje o samoj biti sukoba interesa i povredi načela djelovanja državnog dužnosnika definiranog u članku 5. Zakona o sprječavanju sukoba interesa. Istaknula je da je članovima tijela kojem je na čelu drago što imaju i sudski korektiv odluka koje donose jer sudske odluke podižu standarde i kvalitetu odluka Povjerenstva.

Tomislav Karamarko je protiv odluke Povjerenstva podnio i ustavnu tužbu, ali taj sud o njoj još nije odlučivao.