TUŽNA BILANCA PRVOG VALA

KATASTROFALNE POSLJEDICE PROBOJA VIRUSA MEĐU NAJUGOROŽENIJE 40 posto preminulih u Hrvatskoj štićenici su domova za starije i nemoćne

 
 Tom Dubravec / CROPIX

Tek je smrt osamnaestero osoba u splitskom Domu za starije i nemoćne izvukla na svjetlo dana, uz osobne obiteljske gubitke, i teške uvjete u kojima rade zaposlenici domova, od kojih polovicu čine medicinske sestre i tehničari.

Čak četrdeset posto svih umrlih od posljedica Covida-19, njih 34 od 83, bili su štićenici domova koje sustav ipak nije uspio zaštititi. Posebno bode u oči kako ministrica za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku Vesna Bedeković, pod čijom se ingerencijom ti domovi nalaze, nastoji sebe lišiti svake odgovornosti za splitsku tragediju i ustrajno objašnjava javnosti kako nije bilo propusta.

Već i na web stranicama domova za starije jasno piše da “usluge ugovaramo s nadležnim Ministarstvom tako da se korisnici mogu smjestiti u suradnji s Centrima za socijalnu skrb ili privatnim ugovaranjem” i ne ostavljaju dilemu tko je za njih odgovoran.

S aferom u Splitu u prvi plan izbila je činjenica da su ravnateljske pozicije u domovina prepuštene osobama čije biografije nemaju veze sa socijalnim i zdravstvenim radom.

Na čelo splitskog doma instaliran je Ivan Škaričić, nekoć dugogodišnji omiški gradonačelnik i saborski zastupnik HDZ-a, bez ikakvih kvalifikacija: po struci je profesor povijesti, a postao je ravnatelj doma sa 350 korisnika bez ikakva iskustva i natječaja, što je svojedobno novinarima Slobodne Dalmacije komentirao: “Pa, moram i ja negdje raditi, dosta sam bio bez posla”. Škaričić je, naime, 2013. propao na izborima.

Privatni domovi

Tragedija u Splitu otvorila je i problem nemogućih uvjeta rada medicinskih sestara u socijalnoj skrbi.

- U privatnim domovima je gotovo stalno teško, a sada je situacija dramatična za sve nas, i privatne i lokalne. Timovi su sada prepolovljeni, radimo po 13 sati bez toplog obroka i gotovo bez pauze.

Sve mjere koje su donesene prelamaju se preko naših leđa; poslodavcima ne odgovara da nakon 14 dana mukotrpnog rada, u kojem smo odradili, zapravo, svoju punu mjesečnu satnicu, ‘sjedimo’ kod kuće zbog epidemioloških mjera te nas prisiljavaju da koristimo stare godišnje odmore.

Ministarstvo nije izdalo jasne upute o tome kako se tretira prisilno čekanje kod kuće, stalno im pišemo i upozoravamo na nepravdu. Do sada nismo dobili ni dogovor, a kamoli pomoć. Ni dandanas ne znamo kako će onima koji su morali u samoizolaciju obračunavati plaću.

Ministarstvo zdravstva je za bolničko osoblje propisalo da se samoizolacija mora tretirati kao profesionalno oboljenje, a mi u sustavu socijalne skrbi još nismo dobili odgovor - govori nam jedna od sestara zaposlenih u jednom županijskom Domu za starije, koja je aktivno sudjelovala i u anketi što ju je organizirala Komora medicinskih sestara istražujući uvjete rada u socijalnoj skrbi iz svih hrvatskih županija, a više od 60 posto njih radi u domovima za starije.

U istraživanju je sudjelovalo 395 medicinskih sestara i tehničara od 1800 medicinskih sestara, koliko ih ukupno radi u sustavu socijalne skrbi. Rezultati su razotkrili alarmantno loše uvjete rada. Zaposlenici su se požalili na niz poteškoća: nedostatak zaštitne opreme, oduzimanje dana godišnjeg odmora zbog samoizolacije, ogroman manjak sestrinskog kadra, prevelik broj zahtjevnih, kroničnih i palijativnih pacijenata na jednu sestru, ručno vođenje sestrinske dokumentacije...

Zaštitna oprema

Anketiranje svjedoči da zaštitna oprema i dalje nije osigurana u svim ustanovama socijalne skrbi u Hrvatskoj: čak 20 posto medicinskih sestara na radnome mjestu nema kiruršku masku, a čak 43 posto nema zaštitnu odjeću. Više od mjesec dana nakon izbijanja epidemije Covida-19 u Hrvatskoj 4 posto njih još nema ni zaštitne rukavice. Jedna od sestara ovako je to opisala: “Istu kiruršku masku nosimo po tjedan dana”.

Mario Gazić, predsjednik Hrvatske komore medicinskih sestara, kaže da posebnu zabrinutost izaziva činjenica da, premda više od dvije trećine medicinskih sestara, njih 67 posto, radi u odvojenim timovima, sukladno preporuci HZJZ-a, svaka druga, njih 53 posto, u anketi je rekla da su neki zaposlenici u fizičkom kontaktu s oba tima, što povećava mogućnost prenošenja zaraze koronavirusom.

Jedna od anketiranih upozorila je da na 89 štićenika s mentalnim oštećenjem radi samo jedna medicinska sestra, a za 150 psihičkih bolesnika u drugom slučaju brine se samo jedna sestra i tek tri ili četiri njegovateljice.

Sugovornica Jutarnjeg naglašava da su im velik problem noćne smjene. - Kod nas su to dvije sestre i njegovatelj uskače kada su godišnji ili bolovanje, ali većinom rade jedna sestra i jedan njegovatelj. Njegovatelj nema licencu i sva odgovornost pada na jednog stručnog djelatnika.

Čak sam došla do saznanja da postoji i dom u kojemu njegovateljica trenutno sama radi noćnu smjenu. Nedopustivo. Krpene maske dobili smo baš u trenutku kad je Krizni stožer javno tumačio kako one nisu nikakva zaštita - rekla nam je.

Sestrinske liste

Istraživanje je ukazalo i na problem vođenja sestrinske dokumentacije; čak 18 posto ispitanica navelo je da se u njihovim ustanovama ne vode sestrinske liste iako Zakon o sestrinstvu jasno propisuje da moraju evidentirati sve provedene postupke zdravstvene njege tijekom 24 sata. -

Deprimantna je činjenica da liste, tamo gdje se one vode, svaka druga sestra ispisuje ručno jer u 2020. godini mnogi domovi ili nemaju računalo ili računalni program - upozoravaju. Većina problema adresirana je na ministricu Bedeković, a ministru zdravstva Viliju Berošu ide na dušu dio oko sestrinskih lista.

Vjekoslav Ćurić, ravnatelj županijskog Doma za starije i nemoćne u Osijeku, sa 350 korisnika, tvrdi da bi njihov dom mogao poslužiti kao pozitivan primjer, i to zahvaljujući zaposlenicima koji podnose najveći teret koronakrize.

Na vrijeme su, kaže Ćurić, poduzeli sve što su mogli: nabavili opremu, angažirali zaštitara kako bi bili izbjegli “švercanje” neprovjerenih namirnica pod prozorom, radnici nisu zakinuti za plaće, a isplatit će im se i prekovremeni, niti su ljude tjerali na prisilne godišnje odmore. - Problema je puno, ali rješavamo ih u hodu. Do sada su pet korisnika i jedan zaposlenik imali sumnjive kontakte, ali testovi su raspršili sumnju - istaknuo je Ćurić.

Štefica Karačić, ravnateljica Doma za starije Centar u Klaićevoj ulici u Zagrebu i predsjednica Hrvatske udruge socijalnih radnika, kaže da oni sami nemaju probleme koje je naznačila Komora te naglašava da s Ministarstvom korektno surađuju. I njihovi su zaposlenici podijeljeni u dvije grupe. - Nastojali smo se organizirati tako da ne bude povrede prava radnika, a zalihe opreme smo stvorili na vrijeme - rekla nam je Karačić.

Od Ministarstva smo tražili da komentira istraživanje, ali do zaključenja broja nismo dobili odgovor.

Ukupno preminuli u Hrvatskoj:

83

Preminuli iz domova za starije i nemoćne:

34

Preminuli štićenici domova:

Split

18

Koprivnica

5

Ploče

4

Dubrovnik

3

Makarska

3

Dicmo

1

Izvor: javno dostupni podaci, resorno Ministarstvo ne objavljuje ni najosnovnije analize

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
23. prosinac 2024 14:31