Komisije "Justitia et pax" biskupskih konferencija Hrvatske, Bosne i Hercegovine i Slovenije objavile su u ponedjeljak zajedničku izjavu u kojoj su upozorili kako su katolici koji žive u BiH danas "fizički najugroženiji dio Katoličke crkve na cijelom europskom kontinentu" te su pozvali na poduzimanje hitnih mjera kojima će se takvo stanje promijeniti, a hrvatskom i katoličkom puku u toj zemlji osigurati njihova ustavom i međunarodnim konvencijama zajmačena prava.
Nakon zasjedanja članova komisija tri biskupske konferencije u Banjoj Luci objavljena je zajednička izjava u kojoj je istaknuto kako unatoč dosljednom i višedesetljetnom zalaganju Crkve i njenih biskupa za pravedno i cjelovito rješavanje problema u BiH i uvažavanje temeljnih ljudskih prava na tom planu gotovo ništa nije učinjeno, a Hrvati-katolici zbog toga posebice trpe jer su izvrgnuti stalnim nepravdama i pokušajima majoriziranja, što dovodi u pitanje i njihov fizički opstanak. Na zasjedanju je sudjelovao i kardinal Peter Turkson, dugogodišnji predsjednik Papinskog vijeća „Justitia et pax“, a sad predsjednik Dikasterija za cjeloviti ljudski razvoj, novoimenovanog tijela Svete Stolice.
"Svjedoci smo da se nastavlja pa i povećava neizvjesnost fizičkog opstanka Katoličke crkve u Bosni i Hercegovini, unatoč neumornom nastojanju vodstva Crkve da u ovoj politički i pravno nesređenoj zemlji bude prijeko potreban čimbenik pravednog i trajnog mira", stoji u izjavi.
Također je istaknuto kako su progoni i etničko čišćenje tijekom rata ostavili dubokog traga na ukorijenjenost Hrvata u BiH, a posebice one protjerane s područja entiteta Republika Srpska, gdje su rezultati njihova povratka poražavajući.
"Bez održivog povratka u svoja rodna mjesta onih prognanika i izbjeglica, koji se još uvijek žele vratiti, neće biti zadovoljena pravda niti ostvareno pomirenje među ljudima. Rat koji je stotine tisuća naših sugrađana protjerao iz njihovih kuća, uništio im živote i imovinu, bio je projekt države ili država. Zato obnova kuća, povratak, stvaranje uvjeta za normalan život isto tako treba biti projekt države ili država. Stoga je komisija smatrala i smatra kako nitko, u ime bilo kojih ciljeva, nema pravo proglasiti povratak prognanih završenim dok se ne provede Aneks 7 Daytonskog mirovnog sporazuma i dok i prognani Hrvati-katolici ne dobiju iste uvjete kao i drugi za svoj održivi povratak", navodi se u izjavi.
Nedovoljna briga službenih predstavnika
U dokumentu stoji i kako su, osim na bolnu i dramatičnu činjenicu fizičkog iskorjenjivanja domicilnog hrvatskog-katoličkog naroda, predstavnici Crkve opetovano upozoravali dužnosnike i cjelokupnu javnost također i na potpuno brisanje njegovih kulturnih, etničkih i političkih identifikacija i nazivlja, od brisanja u matičnim uredima do promjena imena ulica, zatiranja kulturnih društava i vjerskih institucija.
"Fatalnom" je ocijenjena nebriga velikog broja službenih predstavnika Hrvata u zakonodavnoj i izvršnoj vlasti na razini cijele države, a posebice onih koji sjede u tijelima vlasti RS za opstanak hrvatskog naroda u vlastitom zavičaju, te za nužnu materijalnu pomoć onim malobrojnim Hrvatima katolicima, koji su, uz brojne poteškoće, uspjeli ostati u svom rodnom kraju ili su se, uz velike prepreke, uspjeli vratiti odakle su nasilno bili istjerani.
"Takvim ponašanjem ti politički predstavnici hrvatskog naroda pristajali su na legaliziranje nasilnog progona i iskorjenjivanja naroda u velikom dijelu Bosne i Hercegovine, a samim tim i definitivnog nestanka Katoličke crkve na tim prostorima", stoji u izjavi u dijelu koji je jasno adresiran na HDZ BiH.
Navedena je i ocjena kako domicilni Hrvati i katolici nemaju jednake mogućnosti sudjelovanja u javnom informiranju putem kojega se onemogućava stvaranje istinite predodžbe u bosanskohercegovačkoj javnosti o stanju i problemima hrvatskog i katoličkog pučanstva u BiH.
"Često se u javnosti prikazuje kako svi drugi u zemlji imaju više problema nego Hrvati. Kad se o problemima Hrvata i katolika izvješćuje to se radi na senzacionalistički i neobjektivan način, zbog čega se Hrvati sasvim pogrešno percipiraju kao teret Bosne i Hercegovine i u njoj kao remetilački faktor", piše u izjavi.
Članovi komisija "Justitia at pax" potiču sve odgovorne da odlučnije pristupe "korjenitim ustavnim promjenama države BiH na načelima federalizma, decentralizacije, supsidijarnosti te legitimnog predstavljanja njegovih konstitutivnih naroda i nacionalnih manjina", a na predstavnike međunarodne zajednice u BiH apeliraju da pruže učinkovitiju političku, pravnu i materijalnu pomoć za uspostavljanje stvarne ravnopravnosti na području cijele države svih pripadnika triju konstitutivna naroda Bošnjaka, Srba i Hrvata, kao i drugih građana.
Pozdravili su i podržali izvješće Europskog parlamenta od 20. veljače 2017. o aktualnoj situaciji u BiH, u kojem je izražena spremnost da se državi BiH učinkovitije nego ranijih godina pomogne u okviru procesa stabilizacije i pridruživanja Europskoj uniji, te su izrazili je zahvalnost europskim političarima, osobito onima iz Hrvatske i Slovenije, za njihov dragocjeni doprinos u pripremanju i u prihvaćanju ovog dokumenta međunarodnog karaktera.
"Nadamo se da će se na temelju tog dokumenta moći konačno učinkovitije poraditi oko uređenja BiH kao pravne, sigurne i prosperitetne države za sve njezine stanovnike, etničke i vjerske zajednice, a osobito obespravljenu katoličku populaciju u njoj", stoji u izjavi koju potpisuju ljubljanski nadbiskup Stanislav Zore, bjelovarsko-križevački biskup Vjekoslav Huzjak te banjolučki biskup Franjo Komarica.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....