NOVA MJERA

KAZNA ZA NERAD, STIŽU VEĆI NAMETI Država će zatvorene hotele kazniti višom komunalnom naknadom

Unatoč najavi, Zakon o komunalnom gospodarstvu neće ‘kazniti’ i neprodane stanove u vlasništvu banaka
 Dragan Matic / CROPIX

Deseci hotela i resorta na jadranskoj obali, koji sada stoje zapušteni i nisu u funkciji, od iduće godine plaćat će višestruko skuplju komunalnu naknadu nego sada, najavljuje ministrica graditeljstva i prostornog uređenja Anka Mrak Taritaš, koja do kraja godine planira donijeti novi Zakon o komunalnom gospodarstvu.

Ako hoteli koji sada rade, objašnjava Mrak Taritaš, plaćaju primjerice 300.000 kuna, a oni koji ne rade 20.000 kuna, onda bi od iduće godine vlasnici tih napuštenih i neiskorištenih turističkih objekata plaćali 500.000 kuna. To nije i stvarna cijena, a ministrica nam je uz pomoć brojki objasnila kako bi to vjerojatno izgledalo.

Deseci objekata

- Time želimo prisiliti vlasnike nekretnina da hotele i resorte stave u funkciju. Za takve je objekte naime napravljena infrastruktura, lokalne jedinice troše novac na, primjerice, odvodnju, čistoću, javnu rasvjetu, a vlasnici plaćaju minimalnu naknadu. Zašto bi oni koji rade plaćali veću komunalnu naknadu od onih koji ne rade? - objašnjava Mrak Taritaš i napominje da je prvi korak da do kraja godine popišu sve te nekretnine.

Takvih su objekata na obali deseci. Nekoliko napuštenih objekata je u Crikvenici, Opatija ima dva-tri takva hotela, Primošten također, a u tu bi kategoriju spadao i splitski hotel Marjan koji je počeo graditi Željko Kerum, ali ga zbog financijskih problema nikada nije dovršio.

I u Kaštel Lukšiću postoji hotel Palace, koji je nekada bio perjanica hrvatskog turizma i jedan od najpoznatijih na Jadranu, a danas je srušen i čeka neka bolja vremena.

Namet i državi

I država je vlasnik takvih objekata, pa će i ona morati plaćati veću komunalnu naknadu, što će za lokalne jedinice značiti i veći proračun. Vjerojatno najpoznatiji primjer takve jedne “kuće strave” je nekadašnje odmaralište Haludovo u Malinskoj na Krku, koje također čeka ulagače, a država se s ruskim potencijalnim investitorima nateže već godinama.

- Smisao je da oni koji opterećuju budžete jedinica lokalne samouprave plaćaju više jer, osim što ti objekti nisu u funkciji, te su građevine ruglo koje nagrđuje okoliš - kaže Mrak Taritaš.

Kada je riječ o napuštenim industrijskim pogonima, ministrica Mrak Taritaš kaže da oni ne bi ulazili u tu kategoriju jer ne žele financijski opterećivati poduzetnike.

U jednom od ministarstava postojala je i ideja da se povećanjem komunalne naknade potaknu i banke kako bi snizile cijene i prodale preostale stanove na tržištu, no ministrica Mrak Taritaš kaže da se taj problem ne može riješiti na taj način, nego isključivo uvođenjem poreza na nekretnine koji bi u Hrvatskoj mogao biti uveden tek za dvije do tri godine zbog neriješenih imovinsko-pravnih poslova.

Neprodani stanovi

- Mislim da to ne bi bila dobra ideja. Problem s neprodanim stanovima u vlasništvu banaka nije više tako velik kao nekada. Na zadnjem sastanku s njima u veljači prošle godine rekli su mi da će banke prodati te stanove, a procjenjujem da je takvih stanova sada samo 1500 - objašnjava Mrak Taritaš.

Prema nekim procjenama, na tržištu je 4000 neprodanih stanova. Polovica njih odnosi se na one u kojima je neriješeno vlasništvo ili je riječ o predstečajnim nagodbama. Banke su, tvrdi Mrak Taritaš, očito procijenile kako tržište još uvijek postoji i prodale su određeni broj stanova po nižim cijenama.

Nekadašnje brojke od 11.000 stanova bile su nerealne, smatra ministrica, jer se procjenjivalo po brojilima za struju i vodu koja se ne koriste, a zapravo je uglavnom riječ o stanovima koji su u vlasništvu privatnih osoba koje ne žive u njima.

Propao dogovor

Postojala je čak ideja da država neprodane stanove u vlasništvu banaka da građanima u najam po cijeni od 20 do 30 kuna po četvornom metru jer bi te prostore uzela na leasing. Građani bi potom imali mogućnost poslije i kupiti te stanove.

Međutim, banke nisu pristale na to, već su državi ponudile da otkupi njihove neprodane stanove. Nakon toga, država je odustala od tog projekta i krenulo se s POS modelom subvencionirane prodaje stanova u vlasništvu države, ali i povoljnijeg najma. Tako će se u Zagrebu u naselju Zapruđe u pet zgrada koje su u gradnji najesen građanima ponuditi oko 130 stanova za dugoročni najam po cijeni od 20 do 23 kune po metru četvornom.

Nakon pet godina ti će se stanovi moći i otkupiti, ali stanari će moći produljiti najam za još dodatnih pet godina.I u Klari se planira povoljan najam za 100-tinjak neprodanih stanova.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
05. studeni 2024 22:22