'Kolika je cijena kontrolnog paketa u balkanskoj naftnoj kompaniji? Oko deset milijuna eura'

Internetski geg blogerskog dvojca iz londonskog Financial Timesa opet nam otkriva kakvu predodžbu o Hrvatskoj ima prosječni stanovnik Ujedinjenog Kraljevstva: “Kolika je cijena da bi se osigurao kontrolni paket u balkanskoj naftnoj kompaniji? Oko deset milijuna eura trebalo bi biti dovoljno.”

Ipak, dok optužbe koje stižu iz Zagreba nazivaju “šarolikima”, Neil MacDonald i Chris Bryant, koji zajednički poptpisuju kolumnu “beyondbrics” otvaraju i niz vrlo ozbiljnih pitanja.

Prije svega riječ je o hrvatsko-mađarskim odnosima koje bi hrvatsko “zastarjelo opstruiranje” jedne od najvećih mađarskih kompanija moglo dovesti na zabrinjavajuću razinu.

Prva sjena na odnose pala je po njihovom mišljenju nakon što je Hanfa, hrvatski regulator tržišta, optužila Mol za manipuliranje tržištem, što je uprava kompanije odmah demantirala.

Priča je dovedena do usijanja nakon što su hrvatski mediji objavili da se prvi čovjek Mola Zsolt Hernadi našao pod optužbom za davanje milijunskog mita hrvatskom premijeru kako bi stekao upravljačku prevlast u Ini.

Uprava Mola koji je vlasnik 47-postotnog udjela u Ini oštro je reagirala na optužbe.

Hrvatskoj koja je pred zaključenjem pregovora s EU teško bi palo zatezanje odnosa s Mađarskom, zaključuju MacDonald i Bryant.

Mađarska koja predsjeda Europskoj Uniji do kraja ovog mjeseca doista je bila velik zagovornik što bržeg pristupa Hrvatske Uniji. Tijekom sljedećih nekoliko dana predstoji nekoliko za hrvatsku važnih plenarnih sjednica u Bruxellesu gdje se očekuje da će biti donesena odluka o završetku pregovora Hrvatske i EU. Može li se staro prijateljstvo između Zsolta Hernadija i mađarskog premijera Viktora Orbana ispriječiti na putu prema toj odluci?

U diplomatskim krugovima bliskim proširenju EU takav ishod događaja ne smatraju vjerovatnim. Mađarska je, kažu, vrlo zainteresirana da se pregovori s Hrvatskom završe u vrijeme njenog predsjedanja Unijom i nitko danas neće dopustiti da se istraga o krupnoj korupciji uplete u politički proces pristupa Hrvatske Uniji.

S druge strane, prijateljski odnosi između mađarskog premijera Viktora Orbana i Zsolta Hernadija zahladili su nakon završetka Orbanovog prvog premijerskog mandata 2002., kada se Hernadi priklonio njegovom nasljedniku Péteru Medgyessyju.

Europska Unija već se jednom susrela s problemom Mola. Nakon štoje u listopadu 2007. mađarski parlament usvojio Zakon o Molu (Lex Mol) kojim je zapravo spriječeno OMV-ovo preuzimanje najveće mađarske kompanije, Mađarska se našla na udaru bruxelleskih trgovinskih regulatora. Zakon o Molu zabranio je tada Austrijancima (i bilo kome drugom) točno ono što je Hrvatska dopustila Mađarima – da sa manjinskim udiom steknu prevlast u upravi kompanije.