UHIĆENJE GORANA HADŽIĆA

KOMENTAR A. PALOKAJA: Srbija mora odgovoriti na pitanje: Tko je pomagao u skrivanju Hadžića i Mladića?

Kako pokazuje i iskustvo Hrvatske, punoj suradnji s Haaškim sudom nikada kraja
 RTS

Velik je broj onih koji bi trebali biti zadovoljni uhićenjem bivšeg šefa vlade tzv. Srpske Autonomne Oblasti Slavonije, Baranje i zapadnog Srijema, Gorana Hadžića . Dobra je to vijest za Srbiju koja je na ovaj način gotovo sigurno otvorila put prema stjecanju statusa kandidata za članstvo u EU. I Haaški sud će lakše disati jer sada može nastaviti posao u realizaciji strategije svoga zatvaranja.

I za Hrvatsku je to izvrsna vijest jer bi kao članica EU za dvije godine, da je Hadžić ostao na slobodi, morala blokirati pregovore sa Srbijom.

No, još je važnija vijest za Hrvatsku to da će se moći dokazati uloga Srbije i tadašnjeg državnog vodstva u Beogradu u zločinima na teritoriju Hrvatske. Beograd se cijelo vrijeme, i dok je Milošević bio na vlasti i nakon njega, ponašao kao da sa zločinima u Hrvatskoj Srbija nije imala ništa. Proces protiv Hadžića može pomoći da se dokaže suprotno.

Dobra je vijest i za Europsku Unija koja, nakon zaključenja pregovora s Hrvatskom, želi nastaviti proces proširenja i prema drugim državama regije, a bez uhićenja Mladića prije dva mjeseca i Hadžića sada Srbiji ne bi mogli dati zeleno svjetlo. A bez Srbije kao glavne države regije proširenje ne bi bilo tako važno.

Dakle, Srbija je sada uklonila najvažnije prepreke na putu prema EU. Ali, kako pokazuje i iskustvo Hrvatske, punoj suradnji s Haaškim sudom nikada kraja. Iz prvog priopćenja glavnog haaškog tužitelja Sergea Brammertza nakon Hadžićeva uhićenja može se naslutiti da će on, usprkos čestitkama Srbiji koja dokazuje da "suradnja s Haaškim sudom nije samo prazna retorika", inzistirati na daljnjem pritisku na Srbiju jer će Tužiteljstvu trebati neometan pristup dokumentima, arhivama i svjedocima.

Istodobno će Brammertz inzistirati i na istrazi o tome tko je i kako tako dugo skrivao ili pomagao u skrivanju Mladića i Hadžića. U tome će imati snažnu potporu Nizozemske i Belgije i još pokoje članice EU. Kao što smo vidjeli u našem slučaju, uhićenjem generala Gotovine suradnja s Haaškim sudom nije skinuta s dnevnog reda. Čak i sada kad je Hrvatska zaključila pregovore o članstvu, to je pitanje uvjet na putu prema Uniji. Tako će biti i u slučaju Srbije.

Drugi, možda teži uvjet za Srbiju ostaje Kosovo. Tu su državu priznale 22 od 27 država članica EU i mnoge od njih već sada Srbiji poručuju da neće moći ući u Uniju ako na neki način ne prizna Kosovo. Europska komisija dovršava izradu mišljenja o kandidaturi Srbije za članstvo, a neke države, poput Velike Britanije i Njemačke, već su slale poruke Komisiji da ponašanje prema Kosovu treba biti jedan od kriterija za mišljenje o Srbiji.

Uz mnoge pokušaje srpskog predsjednika Borisa Tadića da i javnost i europske političare uvjeri da Srbija nije znala gdje se kriju bjegunci i nije kalkulirala s vremenom njihova uhićenja, mnogima je i u EU teško vjerovati da rokovi nemaju nikakvu ulogu. Mladić je uhićen prije dva mjeseca, a Hadžić sada, točno dva mjeseca uoči objave avisa za Srbiju . Još je čudnija okolnost otkazivanje nove runde razgovora između Srbije i Kosova koja se baš jučer trebala održati u sjedištu EU u Bruxellesu. EU je ovaj put kao "krivca" za otkazivanje sastanka smatrala Srbiju jer, kako su rekli EU dužnosnici: "Srbija nije bila spremna za kompromis".

Zato sada neki diplomati procjenjuju da je Srbija znala da će uhititi Hadžića. I tako je Tadić još jednom preduhitrio one iz EU koji su razmišljali kako upozoriti i ukoriti Srbiju zbog otkazivanja nove runde dijaloga s Kosovom. Umjesto toga, Srbija dobiva čestitke za uhićenje zadnjeg bjegunca s haaške liste optuženika. Predsjednik Tadić je, čini se, sve pažljivo iskalkulirao: u jesen pozitivno mišljenje Europske komisije, u prosincu status kandidata i određivanje datuma za otvaranje pristupnih pregovora, u proljeće otvaranje pregovora i onda može s pozitivnim rezultatima na putu prema EU krenuti u izbornu kampanju. No, put u EU neće biti lak, a najraniji rok kada bi Srbija mogla ući, ako se gleda hrvatski primjer, je između 2018. i 2020. godine.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
08. studeni 2024 08:22