IZGLASAN PRORAČUN ZA 2013.

KOMENTAR Viktor Vresnik: 'Čeka nas još jedna mršava godina'

Zagreb, 191112.Vlada.Premijer Zoran Milanovic i ministar financija Slavko Linic odrzali su tiskovnu konferenciju vezanu za prijedlog drzavnog proracuna za 2013. godinu.Na fotografiji: Slavko Linic.Foto: Davor Pongracic / CROPIX
 Davor Pongračić / CROPIX

Prijedlog državnog proračuna kakav je u danas predstavila Vlada dosad je najjasnija potvrda njezina neuspjeha. Sa ukalkuliranim povećanim rashodima, većim deficitom i daljnjim, na žalost neizbježnim, rastom zaduživanja ovaj dokument rezultat je bespovratno izgubljene godine. Budući da je riječ o godini, ali i o Vladi od koje se puno očekivalo, građani imaju pravo biti razočarani.

PRORAČUN ZA 2013. Vlada reže dodatke na plaću; Ukida se nulta stopa PDV-a na kruh, mlijeko, knjige, lijekove, ortopedska pomagala i kino-ulaznice; PROČITAJTE CIJELI DOKUMENT!

Gledano unatrag, hrvatski će građani 2012. pamtiti prije svega kao Linićevu godinu.

U neumoljivom ministru financija građani i danas prepoznaju jedinog uspješnog hrvatskog političara, čovjeka koji je učinio nemoguće - uveo red u državne financije, javno posramio utajivače poreza i, na kraju, uspio isplatiti plaće svim državnim službenicima još jednu godinu u punom iznosu. Problem je što baš ovo zadnje i sam Slavko Linić smatra vjerojatno najvećim Vladinim neuspjehom.

- Vlada je propustila priliku koja se političarima pruža samo na početku mandata, nisu odmah krenuli s oštrim i najneugodnijim potezima - rekao mi je nedavno Boris Vujčić, guverner Hrvatske narodne banke. Da su srezali plaće u javnom sektoru samo za pet posto, uz ovakav pritok novca kakav ostvaruje Linić svojom poreznom politikom uskoro bi mogli krenuti s poticajnim mjerama.

Problem je što se to nitko nije usudio napraviti.

Danas s Vladom nisu zadovoljni sindikati, zbog čijeg je pritiska, jer oni su značajan dio biračke baze, Vlada otezala s reformama, ali ni poslodavci koji smatraju da čvrsta porezna disciplina uz nedostatak pravog rasterećenja poduzetnika više škodi nego koristi ekonomiji. Smanjenje doprinosa za zdravstvo i ukidanje dijela nameta pokazalo se gotovo nezamjetnom mjerom svima osim najvećim poslodavcima. Platni sustav unutar države blokiran je dugovima, jer sav je slobodni novac otišao “Liniću”, dok su istovremeno banke krcate novcem koji nemaju kome plasirati. Rezultat - proračun kakav je predložen i još jedna mršava godina.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
29. studeni 2024 05:52