KUNA IDE U POVIJEST

Kompletan hodogram uvođenja eura: Što će biti s kreditima i depozitima, cijenama u dućanima...

Tijekom konverzije potrošači bi trebali biti zaštićeni "određenim zakonskim rješenjima", kaže Vujčić
Andrej Plenković i Boris Vujčić, arhivska fotografija
 Goran Mehkek/Cropix

Za uvođenje eura Hrvatska bi trebala biti spremna za dvije godine, što uključuje i primjenu Nacionalnog plana za zamjenu kune eurom, strateškog dokumenta koji je Vlada pustila u javnu raspravu. Kako je pojasnio premijer Andrej Plenković, sve pripreme za uvođenja eura trebaju biti gotove do 1. siječnja 2023. godine. Ako se Vlada pokaže jednako odlučnom u ispunjavanju preuzetih obaveza kao što je to bio slučaj prije ulaska u tečajni mehanizam ERM-a, Vijeće EU moglo bi u srpnju 2023. godine odlučivati o tome je li Hrvatska ispunila sve kriterije. U slučaju potvrdnog odgovora, euro bi u Hrvatskoj mogao postati službena valuta 1. siječnja 2024. godine.

Kada je riječ o ispunjavanju kriterija konvergencije, guverner Boris Vujčić ocjenjuje da za to ne bi trebalo biti problema. To su stabilnost tečaja, kamatne stope, inflacija, pa i javni dug, premda je on ove godine snažno skočio. Kriterij za javni dug je da se mora smanjivati za jednu dvadesetinu razlike između 60 posto i sadašnje razine javnog duga. Kako bi on trebao biti malo iznad 80 posto BDP-a, to znači da bi se godišnje morao smanjivati za malo više od jednog postotnog boda. - S obzirom na naša očekivanja rasta, pet ili nešto posto, to ne bi trebao biti problem, jer će se onda smanjivati i udio javnog duga u BDP-u - rekao je Vujčić.

Akcijski plan

Ministar financija Marić podsjeća da je snažan porast javnog duga, na 87 posto BDP-a, jednokratni učinak pandemije, ali vjeruje da će ga Hrvatska moći smanjivati propisanim tempom. Osim ispunjavanja nominalnih kriterija, potrebno je provesti i reformske mjere predviđene Akcijskim planom, na koje se Hrvatska obvezala prilikom ulaska u ERM II. One uključuju sprečavanje pranja novca, jačanje poslovnog okruženja, jačanje upravljanja u javnom sektoru, kao i jačanja cijelog pravosudnog sustava. Od ukupno 65 aktivnosti iz područja administrativnog rasterećenja gospodarstva, Vlada navodi da je dosad provedeno njih 11, a u području smanjenja neporeznih i parafiskalnih davanja od 50 mjera provedeno ih je 15. Kada je riječ o mjerama u javnom sektoru, poput poboljšanja korporativnog upravljanja u državnim poduzećima i jačanja stečajnog okvira, one su "u tijeku", a izvršenje se očekuje u prvom kvartalu 2022.

Kako je Nacionalni plan zamjene valuta pušten u javno savjetovanje, ministar Marić "toplo" je preporučio medijima i svim građanima da obrate pažnju i daju svoje komentare.

Upravljački odbor

Nacionalnim planom će se ustrojiti šest koordinacijskih odbora - za zamjenu gotovog novca, za zakonodavne prilagodbe, za prilagodbu opće države, financijskog sektora i gospodarstava, za zaštitu potrošača te za komunikaciju. Glavnu ulogu u tom procesu imat će Nacionalno vijeće za uvođenje eura i Upravljački odbor u kojem su Ured predsjednika Vlade te predstavnici Ministarstva financija i HNB-a.

Depoziti i krediti automatski idu u eure, konverzija besplatna

Tijekom konverzije potrošači bi trebali biti zaštićeni "određenim zakonskim rješenjima", rekao je guverner Boris Vujčić, tako da konverzija depozita i kredita bude besplatna.

S danom uvođenja eura svi kunski i krediti s valutnom klauzulom u eurima postaju krediti u eurima. U Zakonu o euru bit će definirano da se kunski iznosi u ugovorima automatski preračunavaju u eure, prema fiksnom tečaju konverzije bez naknade za dužnike. Zakon o euru regulirat će i pitanje kamatne stope: kod kredita koji su ugovoreni s fiksnom kamatnom stopom tijekom cijelog razdoblja otplate, ona će ostati ista. Kod kredita s promjenjivom kamatnom stopom, koji su vezani uz neki od postojećih parametara, Zakon o euru odredit će način njihove prilagodbe nakon uvođenja eura. Parametri će se morati modificirati za sve kunske kredite te za eurske kredite kojima je promjenjiva kamatna stopa vezana uz nacionalnu referentnu stopu (NRS) i prosječnu kamatnu stopu na depozite građana. U Nacionalnom planu zamjene valuta stoji da se "financijski položaj dužnika neće smjeti pogoršati". Kamatna stopa, koju čine varijabilni i fiksni dio, ostat će jednaka onoj koju bi inače plaćali ili će se malo smanjiti. Zakon će propisati i to da od dana uvođenja eura banke više neće smjeti ugovarati nove kredite s promjenjivom kamatnom stopom koja bi se vezala uz NRS, prinos na trezorske zapise Ministarstva financija i prosječnu kamatnu stopu na depozite građana. Moći će koristiti samo EURIBOR, kao što je prevladavajuća praksa na europodručju, te samo u nekim slučajevima i LIBOR. (M. Klepo)

Hodogram

1. 6 mjeseci prije uvođenja

Vijeće EU odlučuje da Hrvatska zadovoljava potrebne uvjete za uvođenje eura i utvrđuje tečaj. Odluka se najčešće donosi u srpnju. Počinje javna kampanja, a građane se poziva da sve kune pohrane na račune u bankama

2. 5 mjeseci prije uvođenja

30 dana nakon što Vijeće EU potvrdi da Hrvatska zadovoljava uvjete: počinje razdoblje obaveznog dvojnog iskazivanja cijena, u kunama i eurima

3. 4 mjeseca prije uvođenja eura

HNB počinje opskrbljivati banke novčanicama eura

4. 3 mjeseca prije uvođenja eura

HNB počinje opskrbljivati banke kovanim novcem eura i centa

5. 1 mjesec prije uvođenja eura

Banke počinju opskrbljivati po-duzeća, Finu i HP novčanicama eura, a banke, Fina i HP počinju ih prodavati građanima

6. dan uvođenja eura

Počinje fizička zamjena novča-nica kuna za eure u bankama, Fini i HP-a bez naknade; kuna i euro imaju status sredstva plaćanja; kunski krediti pretvaraju se u eure

7. 2 tjedna nakon uvođenja eura

Euro postaje zakonsko sredstvo plaćanja

8. 6 mjeseci nakon uvođenja eura

Fina i HP prestaju pružati usluge zamjene novca, a zavr-šava i razdoblje zamjene novca u bankama bez naknada i ona se naplaćuje u idućih 6 mjeseci

9. godinu dana nakon uvođenja

Banke prestaju mijenjati novac i zamjena je moguća samo kod HNB-a koji će to činiti bez naknade; završava razdoblje dvojnog iskazivanja cijena

Prijedlog Nacionalnog plana konverzije

Vlada je u sklopu e-Savjetovanja objavila detaljan prijedlog Nacionalnog plana zamjena kune eurom, u kojem su navedeni svi detalji oko konverzije kune u euro.

Ključne informacije prenosimo u nastavku.

- Na dan svoga uvođenja euro će postati zakonsko sredstvo plaćanja u Republici Hrvatskoj. Hrvatsko gospodarstvo time će ostvariti brojne koristi. Primjerice, valutni rizik u eurima, kojemu je izložena većina dužnika, potpuno će nestati, međunarodna razmjena s članicama europodručja bit će olakšana jer neće biti potrebe za učestalim zamjenama kuna u eure i obratno, zaduživanje će postati povoljnije, a otpornost gospodarstva na vanjske šokove povećat će se. Sve navedeno pridonijet će poboljšanju poslovne i investicijske klime u Republici Hrvatskoj. Zamjena hrvatske kune eurom iznimno je složen proces u koji će biti uključen velik broj dionika, a zasnivat će se na načelima učinkovitosti i informiranosti svih sudionika procesa, a posebice građana.

Konverzija gotovog novca, depozita, kredita, cijena i ostalih novčanih iskaza vrijednosti provodit će se bez naknade primjenom fiksnog tečaja konverzije. U postupku konverzije, gotov novac, cijene i svi ostali iznosi iskazani u kunama preračunavat će se u eure primjenom fiksnog tečaja konverzije iskazanog u punom brojčanom iznosu, dakle uključujući svih njegovih pet decimala, i potom zaokruživanjem dobivenog iznosa na dvije decimale. Preračunavanje iznosa primjenom skraćenog oblika fiksnog tečaja konverzije neće biti dopušteno.

Zamjene novčanica i kovanica

Glavnina transakcija zamjene novčanica i kovanog novca kuna u eure provest će se tijekom prva dva tjedna od dana uvođenja eura. Banke će pružati uslugu zamjene novčanica i kovanog novca kuna u eure godinu dana od dana uvođenja eura. U prvih šest mjeseci banke će zamjenu gotovog novca pružati bez naknade, a sljedećih šest mjeseci za tu će uslugu moći zaračunavati naknadu. Gotov novac kuna moći će se u prvih šest mjeseci (od dana uvođenja eura) bez naknade zamijeniti u eure i u poslovnicama Financijske agencije (nadalje: Fina) i Hrvatske pošte d.d.

HNB će bez vremenskog ograničenja mijenjati novčanice kuna u eure, a kovani novac do isteka tri godine od dana uvođenja eura. Nakon što istekne rok u kojemu zamjenu gotovog novca obavljaju banke, Fina i Hrvatska pošta d.d., građani će gotov novac moći mijenjati isključivo kod HNB-a. Središnja banka će uslugu zamjene gotovog novca obavljati bez naknade, i to novčanica bez vremenskog ograničenja, a kovanog novca do isteka tri godine od dana uvođenja eura. Unatoč vrlo dugim rokovima zamjene očekuje se da će zamjena kunskoga gotovog novca biti osobito intenzivna tijekom prva dva tjedna od dana uvođenja eura.

Konverzija u euro kunskih sredstava

Konverzija u euro kunskih sredstava na računima u bankama provest će se trenutačno na dan uvođenja eura. Sva kunska sredstva na tekućim, žiroračunima i štednim računima kod domaćih banaka bit će pretvorena u eure bez naknade na sam dan uvođenja eura. Dakle, za razliku od gotovog novca, čija je konverzija vremenski dug i logistički vrlo zahtjevan posao, novac koji se drži na bankovnim računima pretvorit će se u eure brzo i jednostavno, bez potrebe za prijelaznim razdobljem. Upravo zato, u mjesecima uoči uvođenja eura građane će se pozivati da što više novčanica i kovanog novca kuna pohrane na račune kod banaka. S obzirom na to da će sva kunska sredstva na računima biti konvertirana u eure na dan uvođenja eura, počevši od tog dana bezgotovinski platni promet obavljat će se isključivo u eurima.

Od dana uvođenja eura svi kunski krediti i krediti s valutnom klauzulom u eurima smatrat će se kreditima u eurima. Uvođenje eura neće nužno iziskivati izmjene postojećih ugovora o kreditu, bez obzira na to je li riječ o kunskim kreditima ili kreditima s valutnom klauzulom u eurima, jer će pitanje njihove konverzije biti regulirano zakonom kojim se uređuje uvođenje eura u Republici Hrvatskoj (nadalje: zakon o euru). Konkretno, taj će zakon propisati da ugovori o kreditima ostaju na snazi, a iznosi iskazani u kunama u tim ugovorima smatrat će se iznosima u eurima, pri čemu će se iznosi preračunavati prema fiksnom tečaju konverzije bez ikakve naknade za dužnike. Ako je kamatna stopa na kredit fiksna, ta će se stopa nastaviti primjenjivati i nakon uvođenja eura. S druge strane, ako je kredit bio ugovoren s promjenjivom kamatnom stopom vezanom uz određeni parametar, prema odredbama zakona o euru taj će parametar biti prema potrebi modificiran, što će regulirati zakon o euru. Pritom se financijski položaj dužnika neće smjeti pogoršati. Banke će svoje klijente o nadolazećim promjenama morati obavijestiti nekoliko tjedana prije službenog prelaska na euro.

Tijekom prva dva tjedna od dana uvođenja eura u optjecaju će se istodobno nalaziti kune i euri, a nakon isteka tog razdoblja euro će biti jedino zakonsko sredstvo plaćanja. U svrhu osiguranja nesmetanog prelaska na novu valutu, u kratkom prijelaznom razdoblju kuna i euro istodobno će imati status zakonskog sredstva plaćanja. Drugim riječima, građani će u prva dva tjedna počevši od dana uvođenja eura u trgovinama moći plaćati objema valutama. S druge strane, trgovci bi ostatak novca kupcima trebali vraćati isključivo u eurima. To znači da će trgovci zamijeniti u eure dio ukupnoga kunskoga gotovog novca u optjecaju. Propisat će se pravilo prema kojemu trgovac u ovom prijelaznom razdoblju u jednoj transakciji s kupcem neće morati primiti više od 50 komada gotovog novca kuna. Po isteku dva tjedna od dana uvođenja eura euro će biti jedino zakonsko sredstvo plaćanja u Republici Hrvatskoj.

Nadležna tijela poduzet će niz mjera u svrhu zaštite potrošača od neopravdanog povećanja i neispravnog preračunavanja cijena. Ispitivanja javnog mnijenja pokazala su da među hrvatskim građanima postoji bojazan da će uvođenje eura dovesti do snažnog jednokratnog porasta cijena. Međutim, iskustva država koje su već uvele euro pokazuju da su takvi strahovi neutemeljeni, posebice ako nadležna tijela poduzmu adekvatne mjere u svrhu zaštite potrošača.

Obveza isticanja cijena i u kunama i u eurima

Obveza dvojnog iskazivanja cijena ključna je mjera za sprječavanje neopravdanog povećanja i neispravnog preračunavanja cijena. Uvođenje nove valute može privremeno otežati usporedbu cijena, što bi neki trgovci mogli pokušati iskoristiti da povećaju svoju dobit na teret potrošača. S ciljem sprječavanja takve prakse, Vlada Republike Hrvatske donošenjem zakona o euru i izmjenama relevantnih propisa uvest će obvezu dvojnog iskazivanja cijena koja će biti na snazi u razdoblju od 30 dana od odluke Vijeća EU-a o uvođenju eura u Hrvatskoj do 12 mjeseci nakon dana uvođenja eura. Obveza dvojnog iskazivanja cijena omogućit će lakše identificiranje trgovaca i pružatelja usluga koji su neopravdano povećali ili neispravno preračunali cijene u euro. Prijave s osnove neopravdanog povećanja ili neispravnog preračunavanja cijena bit će omogućene putem službene internetske stranice uvođenja eura (www.euro.hr) i putem drugih kanala, o čemu će opća javnost biti na vrijeme obaviještena", navodi se u dokumentu vlade i Hrvatske narodne banke. (JL)

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
13. studeni 2024 05:31