Hrvatska je u petak podnijela arbitražnu tužbu protiv mađarskog MOL-a kojom traži poništenje Prvog dodatka Dioničarskog ugovora i s njim povezanog Ugovora o plinskom poslovanju zbog toga što su ti ugovori rezultat kaznenog djela, odnosno podmićivanja bivšeg premijera Ive Sanadera. Arbitražnom tužbom Hrvatska zapravo traži da joj se vrate upravljačka prava u Ini kakva je imala do potpisivanja spornog ugovora iz 2009., ali traži i naknadu štete jer smatra da su sporni ugovori financijski oštetili Inu i istodobno MOL-u omogućili zaradu.
Razlog za poništenje
Tužba je podnesena Komisiji Ujedinjenih naroda za međunarodno trgovačko pravo (UNCITRAL) u Ženevi.
Prema ugovoru hrvatske Vlade i MOL-a iz 2003. godine, arbitraža u Ženevi jedini je i obvezujući način rješavanja sporova između dviju strana.
U obrazloženju tužbe, kako ekskluzivno doznajemo, stoji da Prvi dodatak Dioničarskom ugovoru i Ugovor o plinskom poslovanju, potpisani 30. siječnja 2009., trebaju biti poništeni jer su bili izravna posljedica mita koji je MOL isplatio bivšem premijeru Ivi Sanaderu.
Hrvatska se, dakle, poziva na nepravomoćnu presudu protiv Sanadera kojom je dokazano da je bivši premijer uzeo 10 milijuna eura mita od MOL-a.
Prema tumačenju iz tužbe, uzimanje mita za dobivanje povoljnijeg ugovora - a kakav je Prvi dodatak Dioničarskom ugovoru iz siječnja 2009. - razlog je za poništenje tog ugovora i prema Zakonu o obveznim odnosima.
Traži se naknada štete
Prvi dodatak Dioničarskom ugovoru značajno je povećao kontrolu MOL-a nad Inom, odnosno gotovo sva upravljačka prava dao je Mađarima iako nisu bili, niti su sada, većinski vlasnici Ine.
Arbitražnom tužbom Hrvatska traži i naknadu štete za koristi koje je MOL dobio i ostvario spomenutim ugovorima, a za koje hrvatska strana drži da su dogovoreni na nezakonit način.
Treći je zahtjev Hrvatske da MOL odgovara za financijski učinak svih odluka koje su donošene u Ini bez sudjelovanja odgovarajućih struktura upravljanja.
To bi zapravo trebalo značiti da Hrvatska sumnja da je MOL izvlačio novac i dobit iz Ine i na taj način oštetio ne samo kompaniju nego i državni proračun.
Posebno bi se to moglo ticati, kako smo čuli, kupovine nafte za Inu, o čemu je odlučivala isključivo mađarska strana. Neke su procjene da je Ina na taj način oštećena za više destaka milijuna eura.
Četvrti argument iz hrvatske tužbe jest tvrdnja da MOL nije ispunio obveze iz Dioničarskog ugovora iz 2003. Riječ je o ulaganjima u Inu, prije svega u njezine dvije rafinerije.
U tužbi stoji kako MOL nije adekvatno ulagao u rafinerije u Sisku i Rijeci iako je ta obveza dodatno potvrđena i Prvim dodatkom Dioničarskog ugovora. Tvrdi se da kapitalni izdaci nisu bili u skladu s odobrenim planovima, pa su se ukupne investicije sa 3,1 milijarde kuna u 2009. godini smanjile na 1,28 milijardi kuna u 2012.
Hrvatska strana zamjera MOL-u i činjenicu da Ina nije ulagala u kupnju novih koncesija u inozemstvu iako je mađarska kompanija u isto vrijeme povećala svoja ulaganja u inozemna istraživanja nafte i plina.
Odluka od četvrtka
Arbitraža koju je pokrenula Hrvatska zaustavit će privremeno MOL-ov zahtjev pred ICSID-om. U konačnici bi mogla srušiti MOL-ov zahtjev za naknadu štete zbog nepoštovanja plinskog ugovora jer bi taj ugovor, prema zahtjevu i očekivanju Hrvatske, trebao biti proglašen ništavnim i poništen.
Odluka o pokretanju arbitražne tužbe donesena je u četvrtak, dakle istog dana kada su pregovarački timovi Vlade i MOL-a razgovarali o Ini.
Zapravo je Vlada u četvrtak dala svoju suglasnost za zastupanje odvjetničkom timu koji je već bio pripremio arbitražnu tužbu i jučer je formalno poslao u Ženevu.
Treći krug razgovora pregovaračkih timova Vlade i MOL-a vrtio se uglavnom oko ulaganja u razvoj i proizvodnju, a činilo se da su dvije strane na dobrom putu da postignu dogovor.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....