KONAČNO NA PUTU OPORAVKA Izlazimo iz recesije zahvaljujući EU, ali krizu mogu riješiti samo reforme

Nakon šest dugih godina grebanja po recesijskom dnu, Hrvatska je, čini se, konačno krenula putem oporavka. Potvrđuju to statistički podaci, koji ukazuju na uzlet hrvatskog izvoza i spor oporavak osobne potrošnje. Posljedica toga je i bolje punjenje državne blagajne.

Prema podacima o robnoj razmjeni s inozemstvom, koju je državna statistika jučer objavila, hrvatski je izvoz u prvom ovogodišnjem tromjesečju bio 7,5 posto veći nego u istom lanjskom razdoblju. Naime, u prva tri ovogodišnja mjeseca naše je gospodarstvo izvezlo robe u vrijednosti od 19,34 milijarde kuna, dok nam je u prvom kvartalu prošle godine izvoz roba iznosio nešto manje od 18 milijardi kuna.

U prvom je ovogodišnjem tromjesečju porastao i uvoz, i to za 4,5 posto u odnosu na isto lanjsko razdoblje. Unatoč tome, krvna slika hrvatske robne razmjene s inozemstvom ove se godine nastavila popravljati, o čemu svjedoči i rast pokrivenosti uvoza izvozom.

Promet u trgovini

Taj je pokazatelj, naime, u prvom tromjesečju prošle godine iznosio 59,1 posto, a u prvom ovogodišnjem kvartalu 60,8 posto. Rast bilježi i industrijska proizvodnja, a sve to pokazuje veću potražnju za hrvatskim robama na stranim tržištima, posebno onima u EU.

- Na putu oporavka smo, to potvrđuju i podaci. Od druge polovice prošle godine gotovo kontinuirano nam rastu i izvoz, i industrijska proizvodnja, i promet u trgovini na malo, pa se po tome može reći da smo izašli iz recesije, odnosno da se polako uzdižemo s dna. Slikovito rečeno, podigao se vodostaj u Europi, pa se dio vode, iako sporo, slijeva i u naš mali rukavac - ocjenjuje Ante Babić, neovisni ekonomist.

Dodamo li rastu uvoza i povećanje prometa u trgovini na malo, može se govoriti i o blagom oporavku osobne potrošnje. Kako se približava turistička sezona, tako je sasvim izgledno da će promet u maloprodaji nastaviti rasti.

- U ovoj godini bilježimo pozitivna kretanja. No, većina njih je rezultat povoljnog međunarodnog okruženja, posebno mjera Europske središnje banke - kaže Zdeslav Šantić, makroekonomist SG Splitske banke.

Dinamika oporavka

Ističe kako je izgledno da ćemo u ovoj godini imati pozitivnu stopu rasta gospodarstva. Takva su očekivanja na tragu prognoza vodećih međunarodnih institucija, poput Europske komisije i MMF-a, ali i domaće središnje banke, HNB-a: optimističniji među njima očekuju rast hrvatskoga gospodarstva u 2015. od najviše 0,5 posto. Ipak, Šantić, upozorava kako i po dinamici gospodarskog oporavka zaostajemo za zemljama s kojima se obično uspoređujemo te upozorava na rizike koji nam prijete ne provedemo li reforme.

Pozitivna kretanja u gospodarstvu pozorno prate i u Ministarstvu financija u kojem kažu da je proračunski manjak u prva četiri mjeseca 2015. bio dvije i pol milijarde kuna manji nego u prva četiri mjeseca prošle godine. To je, tvrde, ponajprije rezultat većih prihoda od PDV-a kojih je milijardu i pol kuna više nego u istom razdoblju lani. Država je više ubrala i od poreza na dobit, i to 200 milijuna kuna, te od poreza na dohodak, 70 milijuna kuna, dok se od trošarina u proračun slilo 180 milijuna kuna više nego u prva četiri mjeseca 2014. Nešto je više novca, 150 milijuna kuna, zaprimljeno i iz fondova EU.

Proračunski suficit

- Sve to ukazuje da je oporavak u tijeku. Štoviše, ovogodišnji je travanj prvi od 2012. u kojem smo ostvarili suficit na mjesečnoj razini - otkriva naš sugovornik iz Ministarstva financija. Po njegovim informacijama u travnju je ubrano 127 milijuna kuna više prihoda nego što su iznosili rashodi ako iz računice isključimo novac za poljoprivredu iz fondova EU.

No, valja upozoriti kako je do izlaska iz krize još dug put. Hrvatskoj je, naime, potrebna znatno viša stopa rasta od one na koju računamo u 2015., a do nje možemo doći jedino provedbom neophodnih strukturnih reformi.