KONAČNO STIŽU DRASTIČNE KAZNE ZA 'HEJTANJE' NA WEBU I kod nas se piše zakon protiv mržnje na internetu, kreće obračun s 'digitalnim Divljim zapadom'

Hrvatska će prvi put dobiti zakonsko rješenje koje regulira govor mržnje, poticanje na nasilje i širenje lažnih vijesti na internetu, doznaje Jutarnji list. Vlada se, nakon brojnih prijetnji i govora mržnje koji se pojavljuje na društvenim mrežama i ispod komentara članaka na internetu, odlučila obračunati s "digitalnim Divljim zapadom" u Hrvatskoj.

Na zakonskom rješenju intenzivno će idućih mjeseci raditi inicijalna radna skupina Vladina Središnjeg državnog ureda za razvoj digitalnog društva (SDURDD) u kojoj su, uz državnog tajnika Bernarda Gršića, i predstavnici Ministarstva unutarnjih poslova, Agencije za elektroničke medije, Ministarstva znanosti i obrazovanja, Ministarstva za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku, CARNeta, Pučke pravobraniteljice te HAKOM-a. U radu će sudjelovati i profesori s Pravnog fakulteta te predstavnici GONG-a, Ureda za ljudska prava, Hrvatskog novinarskog društva i izdavača.

Ono što se zasad može neslužbeno doznati jest da će zakonsko rješenje koje se priprema, slijediti smjernice vezane za suzbijanje nezakonitog sadržaja na internetu, koje je u rujnu prošle godine objavila Europska komisija. Intencija je više na preventivi, ali vjerojatno se može očekivati i zakonsko rješenje koje će propisivati i kazne za ilegalni sadržaj koji na vrijeme ne uklone globalni divovi poput Facebooka, Googlea i Twittera.

U Zagrebu je u ponedjeljak, kako neslužbeno doznajemo, održan drugi sastanak inicijalne radne skupine na kojemu je, na temelju smjernica koje je predstavila EK te prikupljenih analitičkih podataka o očitom porastu nepoželjnog komuniciranja na internetu (govor mržnje, javno poticanje na nasilje, širenje lažnih vijesti), doneseno nekoliko zaključaka.

Prvo, radna skupina zaključila je da je potreban zakonski okvir koji će pravno regulirati komunikaciju na internetu i koji će internetskim platformama, koje imaju svoje korisnike na području Hrvatske, omogućiti što bolji i učinkovitiji rad, poštujući ljudska prava svih građana, ali i slobodu govora. Drugi je zaključak da treba sustavno osvješćivati i educirati sve građane korisnike društvenih mreža i interneta, posebice one izvan obrazovnog sustava.

Na sastanku su i analizirane aktivnosti te se iz prikupljenih materijala pokazalo kako se samo jedna trećina dosadašnjih aktivnosti odnosi na građane izvan obrazovnog sustava te kako se većinom radi o lokaliziranim kampanjama i aktivnostima. Također su analizirani i statistički podaci kaznenih djela vezanih za računalne sustave za 2015. i 2016. godinu. Analiziralo se i raspravljalo o aktivnostima koje se provode na razini Europske unije te o smjernicama koje je EK donijela za suzbijanje nepoželjnog komuniciranja na internetu u rujnu 2017. godine.

Kada će se točno zakon donijeti i kako će on u konačnici izgledati, bit će poznato kada radna skupina donese prva rješenja za nekoliko mjeseci, a u EK su, nakon objave smjernica, rekli da će pratiti kako se one provode i ne budu li učinkovite, najkasnije do svibnja će donijeti i zakonska rješenja na razini cijele EU. Intencija je Hrvatske da SDURDD bude kontaktna točka prema online platformama kako bi se ilegalni sadržaj što prije uklonio.

U SDURDD-u su još u rujnu prošle godine, nakon objava smjernica EK, počeli s pripremama analize pojava na internetu i društvenim mrežama, a EK je još 2016. ušla u pregovore s Facebookom, Twitterom, YouTubeom i Microsoftom, navevši ih da potpišu kodeks ponašanja kojim su se obvezali da će se boriti protiv govora mržnje na internetu, da bi onda prošle godine donijela i smjernice kojima želi ohrabriti te tvrtke i sve aktere na internetu da ubrzano usvoje djelotvornije alate za borbu protiv ilegalnih sadržaja.Taj se izraz odnosi na više vrsta sadržaja, poput terorističke propagande ili ksenofobnog i rasističkog diskursa koji poziva na mržnju i nasilje.

Komisija mjerama predlaže uvođenje kontaktnih točaka koje omogućuju brzu komunikaciju s pružateljima internetskih usluga kako bi oni uklonili ilegalne sadržaje. Komisija poziva internetske tvrtke da ulože sredstva i u automatsko otkrivanje takvih sadržaja te da objavljuje izvještaje o transparentnosti u kojima se precizira broj i vrsta zaprimljenih izvješća.

Njemačka je, pak, od početka ove godine počela provoditi zakon prema kojemu društvene mreže u roku od 24 sata moraju ukloniti poruke s govorom mržnje, lažne vijesti i ilegalni materijal. Onima koji to ne budu poštovali, prijete novčanim kaznama i do 50 milijuna eura. Zakon se, ipak, odnosi samo na društvene mreže koje imaju više od dva milijuna korisnika. U deset dana od početka provedbe zakona nekoliko osoba i medija nastradalo je zbog novog zakona.

Komičarka Sophie Passman iz Kölna zbog novogodišnje poruke objavljene na Twitteru, u kojoj se našalila na račun njemačkih krajnjih desničara i njihova straha da će imigranti naštetiti njemačkoj kulturi, nastradala je. Twitteru je trebalo devet sati da blokira pristup tvitu koji je Passman objavila. I članica krajnje desne stranke Alternativa za Njemačku (AfD), Beatrix von Storch, nastradala je kada je na Twitteru objavila da se kölnska policija božićnom čestitkom na arapskom “dodvorava barbarskim i silovateljskim hordama muslimanskih muškaraca”. Blokirani su joj profili na Facebooku i Twitteru.

U Hrvatskoj se putem Facebooka nedavno prijetilo političarima Vesni Pusić, Goranu Beusu Richemberghu, Andreju Plenkoviću, Ranku Ostojiću i Milanu Kujundžiću te novinarki Maji Sever, a posljednju akciju protiv govora mržnje izveo je voditelj i urednik HRT-ove emisije "Nedjeljom u dva" kada je nakon emisije održao govor o tom problemu i podigao transparent s prigodnim natpisom.