'KORUPCIJA JE U HRVATSKOJ PRISUTNA JOŠ OD DOBA AUSTROUGARSKE' Istraživanje sveučilišta Princeton

Ugledno američko sveučilište Princeton objavilo je studiju čija je tema borba protiv korupcije u Hrvatskoj i njezina povijest u Lijepoj našoj.

Autor studije Gabrijel Kuris prati korijene korupcije u Hrvatskoj još iz doba Austrougarske, a navodeći hrvatskog povjesničara Tvrtka Jakovinu, Kuris ističe da je Hrvatska od carstva naslijedila zakone i norme, ali i birokratski sustav u kojem je korupcija psotojana, ali ipak pod kontrolom. Jakovina čak smatra da su siva ekonomija, nepotizam i sitna korupcija karakteristična obilježja balkansko-mediteranske regije.

Kako stoji u studiji, bivši dekan Pravnog fakuleta prof. Josip Kregar, koji je prvi došao na ideju o formiranju USKOK-a, tvrdi da je korupcija postojala i u vrijeme socijalističke Jugoslavijem ali u manjim razmjerima:

- Bilo je normalno da ljudi uzimaju mita, međutim, rizik korupcije u većini slučajeva je bio vrlo nizak - u studiji citiraju Kregara.

Korupcija je dobila priliku za procvat početkom rata 1991. godine. Događale su se mnoge stvari koje se u normalnim okolnostima ne bi mogle događati, zbog čega je to vrijeme odvjetnik Čedo Prodanović usporedio s Divljim zapadom. Međunarodni kriminal ojačao je nakon što je Hrvatskoj uveden međunarodni embargo, što je Hrvate natjeralo da oružje nabavljaju ilegalnim putevima.

Završetkom rata uslijedila je, kako ju je nazvao član HHO-a povjesničar Ivo Banac, "kriminalna privatizacija" koju opisuju kao poziv prvog hrvatskog predsjednika Franje Tuđmana dvjesto obitelji, da predvode privatizaciju i gospodarski razvoj, pritom nagradivši lojalne.

Kako se ističe u studiji, za vrijeme Tuđmanove vladavine o korupciji se nije govorilo jer vlasti nisu priznavale njeno postojanje.

Nakon smrti Franje Tuđmana, te izbornog poraza HDZ-a, a pobjede koalicije predvođene SDP-om i HSLS-om, mediji i civilna društva počeli su ispitivati korupciju koja je za vrijeme Tuđmanove vladavine cvjetala.

Tadašnji hrvatski premijer Ivica Račan 2002. godine je povjerio Kregaru zadatak da predvodi vijeće čiji je cilj bila izrada nacionalne strategije za borbu protiv korupcije, što je bio prvi put da je problem korupcije prepoznat na političkoj sceni i u javnosti. Studija navodi i bivšeg čelnika Transparency Internationala Zorislava Petrovića, koji kaže da je "ideja bila da Hrvatska dobije svoje 'Untouchables".

Zakon o USKOK-u donesen je 2001. Počeci su bili slabi, u prvoj godini smijenjena su dva ravnatelja.

- U početku je USKOK imao samo ravnatelja, tajnika i fikus - kazao je Petrović.

Službeni zahtjev Hrvatske za primanje u članstvo europske unije pozitivno je utjecao na razvoj USKOK-a. Poticaj za iskorijenjivanje korupcije stizao je i iz Europske unije, a samim time korupcija je Hrvatskoj postala prepreka u pregovorima za ulazak u EU.

Osim vanjskih, iz dana u dan su rasli pritisci i iznutra - od strane medija, javnosti i nevladinih organizacija.

Amandmanima su USKOK-u povećane ovlasti i moći, poput posebnih metoda istraživanja, tajnih operacija i nadzora u telekomunikacijama.

Državni odvjetnik Mladen Bajić tada na mjesto ravnatelja USKOK-a postavlja Dinka Cvitana, za čije je vrijeme USKOK sve više jačao, a u njemu su bili zaposleni ponajbolji ljudi koji su bili predani u borbi protiv korupcije.

2008. je i u sklopu Ministarstva unutarnjih poslova utemeljena komplementarna policija PNUSKOK, koja je ima šest odjela: za organizirani kriminal, droge, gospodarski kriminal i korupciju, analizu kriminalističkih podataka, kriminalističke istrage i posebne kriminalne aktivnosti.

Slučaj Maestro, u kojem se pod istragom našao Hrvatski privatizacijski fond, bio je prvi veliki USKOK-ov slučaj.

No, svakako najbitniji i najveći slučaj je onaj vezan uz uhićenje bivšeg hrvatskog premijera Ive Sanadera.

USKOK je 2010. podignuo optužnicu protiv njega, njegovih suradnika i samog HDZ-a. USKOK je tada otkrio kako je Sanader sudjelovao u korupcijskim aktivnostima izvan RH te je uhićen.

Studija navodi kako je nakon tog slučaja USKOK ojačao te uspostavio suradnju u Europi, SAD-u, čak i s Kinom.

Osim Sanadera, američka studija posebno ističe i slučajeve Gruntovec, u kojem je 26 ljudi optuženo za davanje i primanje mita, opreaciju Indeks u kojoj je istraživana korupcija na fakultetima te Dijagnozu u kojoj su optuženi uglavnom medicinski djelatnici zbog izdavanja lažnih nalaza za vojne mirovine.

Kregar navodi kako su tri ključna razloga za uspjeh USKOK-a, a to su Bajićev karakter i sposobnosti, to što ima dobre odnose s medijima te konačno što ima obilje dosjea.

- Nitko ne bi volio otkriti što Bajić ima, naglasio je Kregar.

Čak 81 posto ljudi vjeruje da je većina javnih službenika korumpirana, pokazalo je to istraživanje iz 2010. godine.

U istraživanju stoji kako je to posljedica velikog broja istraga.

Kregar sada ističe da USKOK danas ima toliko moći da se nameće pitanje kako ga nadzirati.

- Nakon što smo prošli ova suđenja ništa slično više se neće ponoviti u Hrvatskoj. Bar ne tih razmjera, kazao je Cvitan te dodao kako je Hrvatska prošla kroz katarzu.