Kovačević traži savjetničku plaću od 25.000 kuna, ali Janaf ga otpušta i po cijenu tužbe

Uhićeni bivši čelnik Jadranskog naftovoda (Janaf) Dragan Kovačević, kako doznaje Jutarnji list, nakon što je Vlada na zadnjoj sjednici predložila Nadzornom odboru njegov opoziv zbog USKOK-ovih sumnji za primanje mita, nema pravo na otpremninu ni na vraćanje na mjesto savjetnika Uprave s plaćom člana Uprave.

Potvrdio nam je to u subotu jedan sugovornik iz Janafa nakon što je u petak održana i sjednica Nadzornog odbora na kojoj je Kovačević hitno opozvan s mjesta predsjednika Uprave, a kao vršitelj dužnosti šefa Janafa do provođenja natječaja imenovan dotadašnji član Uprave, HDZ-ovac Stjepan Adanić.

Raskid 25. rujna

Na istoj sjednici, kako doznajemo, Nadzorni odbor raspravljao je o pravnoj poziciji uhićenog Kovačevića i raskinuo menadžerski ugovor s njim koji je potpisan u veljači ove godine, nakon što je potvrđen za još jedan mandat na čelnoj poziciji u Janafu.

U tom ugovoru bilo je definirano da se Kovačević, ako mu se raskine ugovor prije isteka mandata, ima pravo vratiti u tvrtku na mjesto savjetnika Uprave s plaćom člana Uprave, koja mjesečno iznosi nešto više od 25.000 kuna neto ili pravo na otpremninu u iznosu od šest punih bruto plaća i šest pola bruto plaća. Kovačević je, prema imovinskoj kartici koju je predao u ožujku ove godine, imao mjesečnu bruto plaću od 45.272 kune, ili 25.736 kuna neto, pa bi mu u tom slučaju Janaf morao isplatiti otpremninu od 407.448 kuna u bruto iznosu.

No, kako nam je potvrđeno od sugovornika iz Janafa, on nema pravo ni na što od toga jer je istim tim menadžerskim ugovorom definirano i njegovo kršenje, a Nadzorni odbor je zaključio da je Kovačević prekršio menadžerski ugovor i nanio štetu Janafu i ugledu tvrtke zbog čega je ugovor raskinut s danom 25. rujna.

- Naravno da uvijek postoji mogućnost da on tuži Janaf, pravosudni postupak u njegovu slučaju još nije ni započeo, ali Nadzorni odbor je zaključio da je prekršio ugovor i on je raskinut, a kad se ugovor raskine zbog tih okolnosti, on nema pravo ni na jednu povlasticu iz tog menadžerskog ugovora - kaže nam dobro obaviješten izvor iz Janafa.

Poslovanje s dobiti

Inače, primici članova Uprave i Nadzornog odbora Janafa bili su definirani dokumentom koji je Nadzorni odbor za trogodišnje razdoblje usvojio u svibnju ove godine.

Prema tom dokumentu, uz fiksni dio plaće, koji se definira kao osnovna mjesečna bruto plaća, a koja ne može biti veća od 3,2 prosječne mjesečne isplaćene neto plaće po zaposlenom u pravnim osobama u Hrvatskoj za travanj u tekućoj godini koju je objavio DZS, definirano je i da Nadzorni odbor može - na temelju Odluke Vlade o utvrđivanju plaća i drugih primanja predsjednika i članove Uprave trgovačkih društava - za Upravu ugovoriti stimulativnu nagradu, varijabilni dio plaće u trgovačkim društvima koja su poslovala s dobiti.

Pri tome se trgovačka društva razvrstavaju prema veličini na mala, srednje velika i velika poduzeća, odnosno prema broju stalno zaposlenih, ukupnih prihoda i operativne dobiti (EBITDA). Prema toj klasifikaciji, Janaf, prema izvješću za 2019., spada u srednje veliko poduzeće, s više od 380 zaposlenih, s godišnjim prihodom od gotovo 700 milijuna kuna i s ukupnom EBITDA od preko 470 milijuna kuna. Stimulacija se, prema toj Odluci, za Upravu Janafa mogla određivati u postotku do maksimalno 70 posto od umnoška bruto plaće na mjesečnoj razini s brojem mjeseci u godini. To znači da je Kovačević mogao maksimalno dobiti još i 380.000 kuna bruto godišnje.

Dodatno, za ostvarivanje višegodišnjeg plana (tri ili više godina) poslovanja, prema toj Odluci, može se ugovoriti i posebna stimulativna nagrada Upravi, koja može iznositi do 25 posto od umnoška mjesečne bruto plaće i ugovorenog razdoblja u mjesecima. To znači, da je Kovačević mogao nakon tri godine ispunjavanja plana dobiti još i 407.448 kuna u bruto iznosu.

Otpremnina je bila definirana u maksimalnom iznosu, kao i za državne dužnosnike koji imaju pravo na šest mjeseci pune plaće i šest mjeseci pola plaće nakon odlaska s dužnosti. To znači da je u Kovačevićevu ugovoru bilo definirano da će u slučaju prekida radnog odnosa dobiti iznad 407.000 kn bruto, no budući da je bilo i definirano kršenje odredbi ugovora, zbog kojih nema pravo na otpremninu, on neće dobiti ništa.

Kodeks poduzeća

Janaf se tu pravno pokrio, osim samog menadžerskog ugovora, i odrednicama Statuta društva, Kodeksa poslovnog ponašanja, ali i samim odredbama Zakona o trgovačkim društvima. Kodeks poslovnog ponašanja, koji je, ironično, potpisao sam Kovačević, naime definira i antikoruptivno djelovanje, što može biti povod i za izvanredni otkaz.

Tim je kodeksom, između ostalog, definirano da "nitko ne smije izravno ili neizravno ponuditi, davati ili prihvatiti bilo kakvu neovlaštenu novčanu ili drugu korist u svrhu dobivanja, održavanja ili osiguravanja bilo kakve protupravne poslovne prednosti" te da "članovi Uprave ili NO ne smiju donositi odluke temeljene na osobnim interesima ili interesima s njima povezanih osoba i ne smiju sudjelovati u odlukama u vezi s kojima su u sukobu interesa".

Prema Statutu Janafa, Nadzorni odbor može opozvati odluku o imenovanju člana uprave i prije roka u slučajevima utvrđenim Zakonom o trgovačkim društvima. Članak 244. tog zakona definira da Nadzorni odbor može opozvati svoju odluku o imenovanju člana Uprave ili njezina predsjednika kada za to postoji važan razlog, a važnim razlogom naročito se smatra gruba povreda dužnosti.