Zoran Milanović nezadovoljan je reakcijama vlasti u Beogradu na oslobađanje četničkog vojvode Vojislava Šešelja i neće se sastati u bližoj budućnost sa srpskim premijerom Aleksandrom Vučićem, potvrdio nam je visoki izvor iz vlade u četvrtak.
Pupovčeva inicijativa
To znači i kako Milanović posredno odbacuje ideju Milorada Pupovca koji je gostujući u programu televizije N1 predložio susret Milanovića i Vučića na kojem bi se pokušale smanjiti sadašnje međudržavne tenzije. U Banskim Dvorima drže kako Vučić i srpsko vodstvo nisu adekvatno reagirali na Šešelja i dok to ne naprave, susret na visokoj razini ne bi imao prevelik smisao. Od Vučića se želi čuti kako današnja vlast u Srbiji ni na koji način ne podržava Šešeljeve ratnohuškačke izjave.
Milanović je posjetio Beograd u siječnju 2013., a tri mjeseca kasnije Vučić je došao u Zagreb gdje se sastao s Vesnom Pusić, Ivom Josipovićem i Zoranom Milanovićem. Aleksandar Vučić i predsjednik Tomislav Nikolić prisustvovali su (nevoljko) ulasku Hrvatske u Europsku uniju 1. srpnja 2013. godine.
U međuvremenu su se razmjenjivale optužbe vezane uz operaciju Oluja, koju u Srbiji ocjenjuju kao zločin, a u Hrvatskoj je oslobodilačka. Političke napetosti kulminirale su kad je nedavno Haag privremeno oslobodio Šešelja.
Dončić ide u Beograd
Jučer nam je pak potvrđeno da je Zoran Milanović otkazao i najavljeni odlazak u Beograd, gdje će se 16. prosinca održati sastanak šefova vlada srednje i jugostočne Europe s kineskim premijerom Li Keqiangom. Umjesto njega će otputovati ministar prometa Siniša Hajdaš Dončić.
Ali važna je politička poruka Milanovićeva odustajanja od odlaska na multilateralni skup u Srbiji na koji treba stići čak 16 premijera, gdje bi se morao, barem nakratko, sastati s Aleksandrom Vučićem. Izgleda kako se to neće dogoditi prije nego što u Beogradu jasno izjave da su protiv velikosrpske politike koju zagovara Vojislav Šešelj.
Tako je unaprijed pokopana inicijativa Milorada Pupovca, čiji SDSS u Saboru podržava Milanovićevu Vladu. Pupovac je kritizirao službene vlasti u Srbiji, međutim upozorio je i na neke diskriminacijske procese u Hrvatskoj:
Čeka se glasnija osuda
“Srbija mora biti glasnija kad je riječ o Šešelju. No EU rezolucija ne govori o obnovi povjerenja i o tome kako je potrebno zaustaviti govor mržnje, na svim stranama, ali i na hrvatskoj strani”, izjavio je Pupovac, predsjednik saborskog Odbora za vanjsku politiku.
Usto je dodao kako ne vidi problem samo u Šešelju, nego i u trendovima koji se događaju u Hrvatskoj već dvije godine: “Imamo povratak u 90-e. Hrvatska se ne može baviti šešeljevštinom, nego se treba baviti ekonomijom, svojim potrebama i mjestom u regiji - trebamo se baviti sobom”.
No posljednju situaciju uvelike je isprovocirala šutnja vlade u Srbiji, što je još gore kada se zna da su Vučić i Nikolić bili Šešeljevi suradnici. S druge strane, Milanovićeva Vlada je podržavala uvođenje ćirilice u Vukovaru unatoč snažnim napadima.
Protiv rezolucije o Šešelju glasali slovenski zastupnici
S velikom većinom glasova usvojena je jučer u Europskom parlamentu Rezolucija o Srbiji kojom Europski parlament “snažno osuđuje Šešeljevo huškanje na rat, poticanje na mržnju i teritorijalne pretenzije te njegove pokušaje sabotiranja europskog puta Srbije”. U tekstu se izražava zabrinutost zbog izostanka političke i pravne reakcije srbijanskih vlasti te ih pozivaju da osude sve javne manifestacije govora mržnje ili ratne retorike i da potiču zaštitu manjina i kulturnih prava.
Tijekom rasprave svi hrvatski zastupnici - Andrej Plenković, Ruža Tomašić, Davor Škrlec, Jozo Radoš, Ivan Jakovčić i Tonino Picula, snažno su osudili Šešeljevu retoriku. Ruža Tomašić je rekla da je to što su sadašnji lideri Srbije bili Šešeljevi kolege i suradnici dodatni razlog da se oni distanciraju od njega.
Za Rezoluciju se nakon rasprave glasalo dizanjem ruku i jasno je bilo vidljivo da je velika većina za tu rezoluciju, a tek manji broj protiv. Kako se nije glasalo elektronski, bilo je teško utvrditi tko je glasao protiv. Međutim, tijekom rasprave i na osnovi kasnijih priopćenja neki su zastupnici jasno dali do znanja da se protive takvoj rezoluciji. Tako je bivši slovački ministar vanjskih poslova Eduard Kukan u izjavi rekao da se ovime Šešelju daje publicitet, a s obzirom na to da kritizira i Haaški sud koji je osnovao UN, on ne može podržati ovu rezoluciju. Slično se izjasnio i Ivo Vajgl iz Slovenije. Najoštrija u osudi ove rezolucije bila je Tanja Fajon iz Slovenije.
Ona je u priopćenju poslanom novinarima na srpskom jeziku izrazila žaljenje što nije bilo dovoljne političke volje u Parlamentu da se spriječi usvajanje Rezolucije koja, smatra ona, dolijeva ulje u vatru.
Zastupnik Zlatne zore, koja se smatra neonacističkom strankom u Grčkoj, Georgios Epitideios, rekao je da je “doktor Šešelj politički zatvorenik već 12 godina isključivo zbog svojih izjava”.
Komentirajući izjave protiv ove rezolucije Andrej Plenković, koji je i bio inicijator, rekao je: “Oni kolege koji su to u raspravi spomenuli po mome mišljenju zagovaraju aktualnu poziciju srbijanskih vlasti, koje imaju taktiku ignoriranja i šutnje na Šešeljevo ponašanje. Mi smatramo da to nije odgovorno jer su i početkom 90-ih mnogi šutjeli kada je došlo do agresije na Hrvatsku i Bosnu i Hercegovinu. Takvim govorima treba na samom startu jasno reći ne”. ( Augustin Palokaj)
Komentar Mladena Plešea:
Premijeru, ne zaboravite Kinu
Premijer Zoran Milanović otkazao je odlazak u Beograd na sastanak šefova vlada Kine i 16 država srednje i istočne Europe, demonstrirajući tako nezadovoljstvo ponašanjem srbijanskih vlasti koje ignoriraju skandalozne, ratnohuškačke izjave četničkog vojvode Vojislava Šešelja.
Premda je riječ o važnom sastanku Inicijative 16 plus 1, na kojemu bi Milanović zasigurno imao vrlo korisne razgovore s kolegama iz Kine, Poljske, Mađarske, Češke, Ukrajine, Bjelorusije, premijer je procijenio da bi svojim dolaskom u Beograd poslao vrlo lošu poruku vlastima u Srbiji, ali i povrijedio vlastitu javnost koja je ogorčena ponašanjem srpskih političkih vođa. Zbog toga će u Beograd, umjesto premijera, otputovati ministar pomorstva, prometa i infrastrukture Siniša Hajdaš Dončić, čiji boravak u Srbiji neće imati nikakav politički prizvuk.
Inicijativu 16 plus 1 Kina je osnovala s namjerom da razvija političko-gospodarsku suradnju s državama istočne i srednje Europe te da joj pomogne u realizaciji velikih strateških investicija. Kao što je izgradnja novog Puta svile, logističkog i transportnog pravca koji bi trebao povezati Kinu s Europom i u koji Peking namjerava uložiti do 50 milijardi dolara. Stoga bi se izostanak Milanovića sa sastanka Inicijative 16 plus 1 morao što prije nadoknaditi susretima najviših državnih dužnosnika Hrvatske i Kine.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....