DEPOLITIZACIJA ILI KORAK UNATRAG?

KRAJ POREZNOG USKOKA Radio je direktno za ministra, a 'spuštaju' ga u Poreznu upravu iako je otkrio malverzacije teške više od milijardu kuna

 Goran Mehkek / Hanza Media

U manje od dvije godine djelovanja Samostalni sektor za otkrivanje poreznih prijevara Ministarstva financija RH, tzv. porezni USKOK, uspio je razotkriti financijske malverzacije “teške” više od milijardu kuna. Pranje novca, utaje poreza, izvlačenje sredstava radi osobnog bogaćenja, samo su dio onoga što je istražio Samostalni sektor i temeljem prikupljenih saznanja podnio kaznene prijave koje su rezultirale pokretanjem kaznenih postupaka, mahom u nadležnosti USKOK-a.

Jedan od poznatijih slučajeva koji je pokrenut zahvaljujući radu ovog sektora Ministarstva financija je onaj protiv najmoćnijeg čovjeka hrvatskog nogometa, Zdravka Mamića. Sada, u najavljenoj poreznoj reformi, Samostalni sektor za otkrivanje poreznih prijevara mogao bi otići u povijest. Njegovo ukidanje nije izravno predviđeno, međutim, nacrt prijedloga novog Općeg poreznog zakona ipak dovodi do tihog ukidanja “poreznog USKOK-a”. Naime, ovaj Samostalni sektor, osnovan koncem 2014. godine Uredbom Vlade RH, svoje je ovlasti crpio iz Općeg poreznog zakona kao “ustrojstvena jedinica Ministarstva financija nadležna za prikupljanje, kontrolu, analitičku obradu i razmjenu podataka bitnih za oporezivanje...”.

Nemaju više ovlasti

U nacrtu prijedloga novog Općeg poreznog zakona te ovlasti više nisu predviđene. Jednostavno se više ne navode bilo kakve ovlasti ustrojstvenih jedinica, nego se u dijelu vezanom za nadležnosti govori isključivo o upravnim organizacijama Ministarstva financija, odnosno o Poreznoj i Carinskoj upravi. Dakle, prema ovakvom prijedlogu novog zakona, Samostalni sektor kao takav ne bi mogao postojati, jer više ne bi imao ovlasti, osim ako bi, kako je ranije bilo i najavljivano kao mogućnost, bio pripojen Poreznoj upravi.

Međutim, u tom slučaju više se ne bi radilo o samostalnom sektoru. Porezna uprava već dugo ima Odjel za otkrivanje poreznih prijevara, koji se baš i nije mogao pohvaliti značajnijim rezultatima. Upravo zbog toga je bivši ministar financija Boris Lalovac, po uzoru na američki IRS, odlučio formirati ovo posebno tijelo sa zadatkom da otkriva krupni porezni kriminal.

U Ministarstvu financija danas ipak, neslužbeno doznajemo, drukčije tumače osnivanje tog ureda, te tvrde da je osnovan kako bi zapravo politika na njega imala direktan utjecaj. Ekipa ministra financija Zdravka Marića želi da se ta služba, doznajemo, udalji od politike i političkog utjecaja ministra te pripadne Poreznoj upravi.

- Taj porezni USKOK odgovarao je direktno ministru financija, a zapravo nije imao ovlasti poreznog nadzora, već je analizirao podatke koje je dostavljala Porezna uprava i prosljeđivao ih DORH-u. Njihovi poslovi se zapravo preklapaju s poslovima koje već radi Porezna uprava - rekao nam je sugovornik iz Ministarstva financija. Drugi sugovornik, upoznat s radom na terenu, smatra da je taj ured osnovan samo radi političkog utjecaja.

- Poreznici iz Područnih ureda Porezne uprave su ti koji izlaze na teren, obavljaju nadzor, pišu rješenja. Ranije su oni svoje nalaze slali Središnjem uredu koji ih je prosljeđivao DORH-u, a sad ih, pak, Središnji ured šalje poreznom USKOK-u, pa oni DORH-u. Više je taj porezni USKOK bio služba za prosljeđivanje - komentira naš sugovornik koji taj ured smatra nepotrebnim te tvrdi da je osnovan kako bi bivši ministar financija imao direktan utjecaj, a ističe i da su se njihove akcije u medijima stalno promovirale, pa je, smatra, tako stvoren dojam da su “oni puno toga otkrili”.

- Više neće biti preklapanja poslova s Poreznom upravom u kojoj postoje tri odjela koja se time bave, pa porezni USKOK je svoje podatke također temeljio na nalazima Porezne uprave, i na temelju tih zapisnika su provodili analize te međunarodnu razmjenu i podatke slali DORH-u - priča nam naš sugovornik i dodaje da ne zna što će biti s ljudima koji su sada u tom uredu.

To su ljudi koji su bili “povučeni” u Samostalni sektor, a prošli su tada obuku u IRS-u, gdje su upućeni kako tretirati i analizirati podatke kojima raspolažu, kako voditi istrage, kako stvarati vlastite baze podataka i kako se njima koristiti. Svi su prošli temeljite sigurnosne provjere, pa mogu dobiti pristup svim podacima kojima na bilo kojoj razini raspolaže Porezna uprava. Pritom su podređeni izravno ministru financija. Neki su upravo tu izravnu podređenost ministru, kao političkoj osobi, smatrali problematičnom.

Međutim, prebacivanje ovog posebnog tijela pod Poreznu upravu dovelo bi do dva još ozbiljnija problema, prvi, jer Porezna uprava već ima takav odjel, a drugi, što je još bitnije, službenici sektora, koji su prošli sigurnosne provjere, imali bi iznad sebe načelnike, vjerojatno na više razina, koji te provjere nisu prošli.

Ostali bez šefice

Upravo zbog ovakvih najava u travnju ove godine ostavku je dala tadašnja načelnica Samostalnog sektora Ana Dorić Škeva, a na njezinu funkciju do danas nitko nije imenovan. No, taj sektor vodi Paulino Lonza, koji je bio zamjenik Dorić Škeva. Otkako je Dorić Škeva otišla, nije bio postavljen ni vršitelj dužnosti načelnika Samostalnog sektora, pa se i iz toga može iščitati namjera “spuštanja” sektora pod Poreznu upravu. Tome u prilog govore i dijelovi uvodnog obrazloženja nacrta prijedloga Zakona o Poreznoj upravi gdje se navodi kako se nadležnost postupaka propisan kroz više ustrojstvenih jedinica Ministarstva financija “nije pokazao kao dobro organizacijsko rješenje” te da je cilj novog Zakona o Poreznoj upravi “stvaranje temelja za funkcioniranje Porezne uprave kao jedinstvene i samostalne upravne organizacije... koja na ekonomičan i efikasan način izvršava poslove iz svog djelokruga”.

Ključne istrage: Ušli u trag oko milijardu kuna

Zdravko Mamić - 276 milijuna kuna

Zdravko Mamić našao se u srpnju 2015. na udaru USKOK-a upravo zahvaljujući radu Samostalnog sektora za otkrivanje poreznih prijevara Ministarstva financija, a u međuvremenu je podignuta i optužnica. Zdravka Mamića, njegova brata Zorana, te Damira Vrbanovića i poreznika Milana Pernara tereti se da su oštetili GNK Dinamo za blizu 116 milijuna kuna, kao i državni proračun za 12,2 milijuna kuna, pri čemu su braća Mamić protupravno stekla oko 90 milijuna kuna. Optužbe se odnose prvenstveno na nezakonitosti vezane uz transfere Luke Modrića i Dejana Lovrena iz Dinama. U studenom 2015. USKOK otvara novu istragu protiv Zdravka Mamića i četvero suokrivljenika. U ovom je slučaju inkriminirana šteta za Dinamo oko 78 milijuna kuna. U veljači ove godine otvorena je i treća istraga. Šteta za Dinamo, prema optužbi, još oko 70 milijuna kuna. Dakle, Samostalni sektor podnio je protiv Mamića i suokrivljenih osoba tri kaznene prijave na temelju kojih su pokrenuti kazneni postupci s ukupnom štetom od čak 276 milijuna kuna.

Blažo Petrović - 15 milijuna kuna

Kontroverzni poduzetnik nedavno je završio u istražnom zatvoru zbog optužbi za utaju poreza. Petrović je preko svojih tvrtki, nakon što je uprihodio 75 milijuna kuna, nezakonito izbjegao, kako ga se tereti, plaćanje PDV-a u iznosu od 15 milijuna kuna.

Afera zlato - 631 milijun kuna

Iako su sumnje prijavljene još 2013., tek su službenici “poreznog USKOK-a” uspjeli ove godine razriješiti veliku mrežu navodnih trgovaca zlatom koji su zapravo prali novac preko kolopleta tvrtki u Hrvatskoj. Radi se o sredstvima koja su stizala s računa određenih talijanskih tvrtki, a povezuju se i s jednim južnoameričkim narkokartelom. U inkriminiranim radnjama ukupno se “okrenulo” čak 631 milijun kuna.

Afera Suhi led - blizu 40 milijuna kuna

Desetero okrivljenih na čelu s bivšim pročelnikom Gradskog ureda za zdravstvo, rad, socijalnu zaštitu i branitelje Zagreba Zvonimirom Šostarom uhićeno je u travnju. Otkriveno je kako je Šostar preko “prijateljskih tvrtki” organizirao čišćenje klimatizacijskih i ventilacijskih sustava sportskih dvorana u Zagrebu suhim ledom koji su to naplaćivali iako ta skupa metoda praktično nije ni korištena. Tako su na poslovima s Gradom vrijednima oko 52 milijuna kuna, prema optužbi, za sebe izvukli više od 37 milijuna kuna.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
14. studeni 2024 17:07