Nakon što je u veljači ove godine na javno savjetovanje upućen Zakon o upravljanju i održavanju zgrada, u četvrtak je konačno prihvaćen na sjednici Vlade, ali u prilično izmijenjenoj verziji u odnosu na početnu.
Najveća je novost, o čemu u prvoj verziji nije bilo ni spomena, odredba prema kojoj će svi vlasnici stanova, koji svoje nekretnine u višestambenim zgradama žele pretvoriti u turističke apartmane ili ih dati u najam stranim radnicima, za to morati ishoditi suglasnost vlasnika najmanje 80 posto ukupne površine zgrade te obavezno i suglasnost najbližih susjeda, čime se Vlada nada stati na kraj hiperinflaciji turističkog smještaja te povećati udio stambenog fonda namijenjenog dugoročnom najmu.
Kako je objašnjeno u obrazloženju Zakona, uočeno je da kratkoročni najam negativno utječe na kvalitetu života građana i suvlasnika u zgradama, a ministar turizma Tonči Glavina na predstavljanju Zakona naglasio je da o su ove izmjene bile potrebne jer se turizmom ne može upravljati isključivo iz domena "turističkih zakona".
"Ove izmjene dio su promišljene i razrađene cjelokupne politike koja naš turizam stavlja u okvir održivosti. U fokusu nam je čovjek i kvaliteta života lokalnog stanovništva, i ovo je naš doprinos tome", rekao je Glavina, a čini se da je dio turističkog sektora suglasan s time.
Negativno utječe
Kako je za Jutarnji rekla predsjednica Hrvatske udruge obiteljskog smještaja Barbara Marković, u sektoru su svjesni kako se u Hrvatskoj godišnje registrira oko 30 tisuća novih kreveta u komercijalnom smještaju, koji narušavaju kvalitetu i cijenu obiteljskoga.
"Smatramo da je veća regulacija ipak potrebna i da će se ove zakonske odredbe u budućnosti pokazati dobrima i pomoći poboljšanju kvalitete turizma. Treba nastaviti razmišljati u smjeru razdvajanja tradicionalnog, obiteljskog smještaja i komercijalnog smještaja u višestambenim zgradama koji negativno utječe na život ostalih suvlasnika", rekla je Marković i dodala kako se, po njenom razumijevanju Zakona, odredbe ne bi trebale provoditi retroaktivno, što znači da postoji opasnost od kratkoročnog efekta hiperinflacije zahtjeva za registraciju soba i apartmana prije nego što Zakon stupi na snagu.
Novost u Zakonu jest i činjenica da će vlasnici nekretnina, koji ih koriste u svrhu turističkog najma ili najma za strane radnike, plaćati dvostruku pričuvu jer takve vrste stanovanja donose brojne promjene u zgradama.
Brojnim stanarima bit će zanimljivo čuti da su novim Zakonom značajno povećane obveze upravitelja zgrade te su predviđene čak i novčane kazne u slučaju neizvršavanja obveza u iznosima od 700 do 5500 eura, ali i kazne za suvlasnike koji, recimo, nelegalno zatvaraju balkone.
Za predstavnike suvlasnika, takozvane kućepazitelje, nisu propisane kazne, ali je propisano da ih suvlasnici više od 33 posto zajedničkih prostora, ako kućepazitelj ne izvršava svoje obveze, a za to prima naknadu, mogu tražiti povrat naknade u pričuvu ili pak opozvati, što dosad nije bio slučaj. Dodatno, zgrade će moći oformiti i vijeća suvlasnika koji će nadzirati rad predstavnika stanara.
Nova zaduženja
Novost u upravljanju je svakako činjenica da novi Zakon predviđa mogućnost sufinanciranja gradnje dizala u zgradama u kojima ih nema, za što će država u svakoj godini rezervirati pet milijuna eura, kao i sufinanciranje uređenja pročelja.
Iako je u verziji zakona iz veljače bilo propisano kako će za obavljanje hitnih intervencija prethodno morati biti potrebno prikupiti suglasnost vlasnika najmanje 20 posto udjela, te odredbe nema u konačnoj verziji zakona, ali je ostala ona prema kojoj će zgrade, odnosno zajednice suvlasnika, dobiti svoj OIB i predstavljati pravnu osobnost, što bi trebalo biti važno u pravnim postupcima, a te će zajednice morati biti upisane u Registar zajednica suvlasnika, što će biti samo jedno od mnogih budućih zaduženja upravitelja zgrada.
Limit iznad kojeg će upravitelji odsad nadalje morati u slučaju radova tražiti najmanje tri neovisne i usporedive ponude izvođača određuje se na razini od 2500 eura, a u slučaju neizvršavanja njegovih obveza prekršajne kazne određivat će im komunalni redari, i to nakon što su im prethodno izrekli pisane opomene.
Novim su Zakonom izmijenjeni i neki dosadašnji uvjeti koji su se ticali izvođenja radova. Za investicijsko održavanje, koje podrazumijeva veća ulaganja, umjesto dosadašnjih 100 posto, trebat će prikupiti 80 posto suglasnosti, za redovnu upravu bit će potrebno da svoj potpis da polovica vlasnika udjela, a kod nužnih popravaka prag se s 50 posto smanjuje na 33 posto.
Novim je propisom također detaljnije navedeno i razrađeno što točno predstavlja zajedničke dijelove zgrade jer je dosad u praksi bilo dosta nesuglasica o tome.