Nikola Grmoja obratio se jučer novinarima nakon sastanka sa slovenskim publicistom Romanom Leljakom, koji je na poziv predstavnika Mosta stigao u Ured predsjednika Sabora kako bi govorio o slovenskom iskustvu otvaranja arhiva, priopćeno je iz Sabora.
“Tema je bio naš prijedlog zakona. Željeli smo čuti iskustva iz drugih zemalja bivše Jugoslavije, posebno Slovenije, gdje je 2006. donesen jedan zakon, koji se mijenjao 2014. godine, vidjeti kakva su iskustva ljudi koji se bave istraživanjem i koji su najzainteresiraniji za to da ti arhivi budu i otvoreni. Gospodin Leljak nam je prenio svoja iskustva, mi smo većinu toga već u izradi samog prijedloga zakona i uvažili, ostale sugestije i iskustva također ćemo uzeti u obzir. Ja sam bio da pozdravim Leljaka jer je Petrov u BiH”, izjavio je Grmoja.
Kriminalna prošlost
Postoji jedan problem s kojim, izgleda, državni dužnosnici Petrov i Grmoja nisu upoznati. Roman Leljak, koji je u Zagrebu primljen na visokoj političkoj razini kao ekspert, osuđivani je kriminalac koji je u Sloveniji odležao skoro četiri godine u zatvoru između 2008. i 2012. zbog financijskih malverzacija. Usto, on je bivši obavještajac JNA, u kojoj je također završio u zatvoru kada je 1988. ukrao kasetofon i neke novce.
Unatoč ovakvoj biografiji Leljak se predstavlja kao vodeći slovenski istražitelj Udbinih arhiva i autor nekoliko knjiga kojima je navodno razotkrio djelatnost bivše Službe službe državne sigurnosti, poznatije kao Udba. Objavio je knjigu “Špiclji Udbe” (“Suradnici Udbe”) i u njoj su objavljeni popis, fotografije i adrese svih slovenskih suradnika Udbe i njihovih suradnika uz zaključak da su oni još uvijek na vodećim funkcijama u bankama, velikim kompanijama, politici, pravosuđu i medijima. U knjizi navodi da je za Službu državne sigurnosti u Sloveniji radilo ukupno oko 65 tisuća osoba, među kojima Borut Pahor, sadašnji predsjednik susjedne države.
Prema Leljakovu istraživanju, još uvijek je oko 35% Slovenaca povezano za Udbu i, prema njegovoj teoriji, oni na izborima redovito glasaju za lijeve stranke i podržavaju komunizam. A sve zato jer svoj društveni položaj trebaju zahvaliti činjenici da je netko njihov radio za Udbu. Drugim riječima, Roman Leljak je klasični desničarski propagandist i zagovornik teorija prema kojima Udba još uvijek vlada u državama ex-Jugoslavije, a u Hrvatskoj ima veliku potporu nekih medija i javnih osoba poput Zlatka Hasanbegovića i Velimira Bujanca. Pritom se redovito prešućuje podatak da je Leljak bio oficir i profesionalni špijun u Jugoslavenskoj narodnoj armiji. U Beogradu je završio školu za vojne kriptografe, a potom službovao u Pančevu, gdje je bilo jedno od sjedišta Kontraobavještajne službe, famoznog KOS-a.
Vojni zatvor
Kao što smo naveli, u JNA je zbog krađe osuđen na 14-mjesečni zatvor, što je poslije opisivao kao politički proces. Vratio se u Sloveniju i osnovao ZAT (Založba za alternativne teorije) te 1993. upleo u skandal s uvozom automobila na leasing, zbog čega su u Austriji zabranili poslovanje s Leljakovom tvrtkom. Tu nije bio kraj i 2005. je osuđen jer je oštetio 448 osoba i pronevjerio 54.000 eura od Dinersa, među ostalim, na astronomske račune u pariškom striptiz-klubu Crazy Horse. Godine 2008. završio je u zatvoru Dob i ondje napisao nekoliko knjiga s tematikom Udbe. U listopadu 2015. opet se našao na sudu zbog duga od 580.000 eura banci Sparkasse i osobama koje su mu posuđivale novac, a prošle godine mu je suđeno jer je u parlamentu izvadio kemijsku olovku i tvrdio da je to eksplozivna naprava pa je reagiralo osiguranje.
Leljakova kriminalna biografija ne predstavlja prepreku vodećim političarima u Hrvatskoj koji od ovog Slovenca traže savjete kako treba izgledati Zakon o arhivima. Uostalom, Leljak često gostuje u Hrvatskoj, a kako razmišlja pokazuju njegove teze poput one da su partizani činili zločine u Jasenovcu, da “Za dom spremni” ne treba sankcionirati jer nije isključivo ustaški pozdrav i da treba izjednačiti kukasti križ i petokraku.
Istraživač amater
“Skandal je, i to neviđenih razmjera, kada se o pitanju arhivske građe konzultira slovenskog istraživača amatera poput Romana Leljaka. To je i degradacija Studija arhivistike u Hrvatskoj, koji školuje stručnjake s magisterijima i doktoratima, dok naša vlast angažira osobu čije se cjelokupno znanje svodi na događaje koji su se događali tijekom deset svibanjskih dana 1945. A što se tiče arhivske građe, treba jednostavno prekopirati rješenja o objavi poslije 30 godina, kao što imaju Slovenija i Velika Britanija. I onda neka mediji svakog 31. prosinca publiciraju sve zanimljive arhivske podatke otprije tri desetljeća”, smatra povjesničar Tvrtko Jakovina.
'Nisam čovjek bez grijeha, ali korektno radim'
Roman Leljak otkriva da je na poziv Mosta jučer u Zagrebu proveo dva sata u razgovoru s ljudima iz te stranke, na čelu s Nikolom Grmojom, koji rade na prijedlogu zakona koji bi omogućio da i u Hrvatskoj budu javnosti dostupni podaci iz komunističkih arhiva. Predložio im je, kaže, da Hrvatska donese zakon sličan onome koji je 2006. u Sloveniji donio Janez Janša, a prema kojemu su postali dostupni svi dosjei političara iz komunističkog doba. Međutim, 2014. je, dodaje, Slovenija donijela novi zakon o arhivskoj građi koji je zatvorio vrata arhiva.
“Problem je što državna birokracija čini arhive nedostupnima pozivajući se na ljudska prava i zaštitu privatnosti. To je bio problem u Sloveniji, a bojim se da će biti i u Hrvatskoj. Nakon 2006. sam slobodno uzeo dosje Milana Kučana i kopirao ga. Smatram da je arhive trebalo otvoriti jučer, a ne danas. Treba to riješiti što prije. Da bismo dobili pravu sliku o komunističkom režimu i saznali pravu povijesnu istinu, trebaju biti javno dostupni dosjei svih ljudi koji su u to vrijeme obavljali političke funkcije. Mnogi Hrvati su bili žrtve tog sistema i istina će za njih biti olakšanje”, kaže Leljak. Stekao je, dodaje, dojam da će Mostov tim napraviti dobar prijedlog zakona.
Leljak ističe da se mnogima ne sviđa to što on radi već 30 godina. Zbog toga je bio žrtva podmetanja u koje ubraja i priče o njegovim navodnim financijskim malverzacijama i drugim kaznenim djelima.
“Do 1987. sam godinu dana bio u jugoslavenskoj vojnoj tajnoj službi i tamo sam puno naučio. Imam 180 raznih kaznenih prijava. Svašta sam proživio. Kada sam 1988. odlazio iz JNA, proveo sam 14 mjeseci u zatvoru. Kada sam otkrio Hudu jamu proveo sam dan u pritvoru. Nisam čovjek bez grijehova, ali korektno radim, kaže Leljak.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....