ZAPEO NA USTAVNOM SUDU

KRITIKE STRUČNJAKA ‘Novi Obiteljski zakon je loš: Kako će pokojni muž doći matičaru i priznati dijete?!’

Suci su zakon osporili zbog forme, a ne sadržaja. Uskoro će se baviti i suštinom
Zagreb, 191113.Markov trg.Sabor.Redovita sjednica Sabora s raspravom o prijedlogu Zakona o socijalnoj skrbi.Na fotografiji: Milanka Opacic.Foto: Goran Mehkek / CROPIX
 Goran Mehkek / CROPIX

Pokojni muž trebao bi doći matičaru i priznati dijete, smiju se zagrebačke odvjetnice koje se bave obiteljskim pravom dok listaju novi Obiteljski zakon i komentiraju njegov članak 61.

Njih osam - Ljubica Matijević Vrsaljko, Ines Bojić, Teuta Palčić, Tanja Petković Gregurek, Eleonora Katić, Vesna Jurički, Sanja Matovina Lulić i Nataša Pečarević - podnijelo je Ustavnom sudu zahtjev za ocjenu ustavnosti tog zakona i obustavu njegove primjene. Zakon je izglasan 6. lipnja, objavljen je u Narodnim novinama 20. lipnja, 24. lipnja odvjetnice su podnijele zahtjev, 28. lipnja je stupio na snagu, a 3. srpnja Ustavni ga je sud - osporio.

Osporio ga je većim dijelom temeljem forme, a ne sadržaja. Uz odvjetnice je, naime, svoj zahtjev za ocjenu ustavnosti podnio i Petar Marija Radelj, teolog iz Zagreba, koji je dosad Ustavnom sudu predao najmanje 700 zahtjeva.

Sporne odredbe

Radelj je u svojem najnovijem zahtjevu, koji je Ustavni sud ovaj put uvažio, upozorio na nelogičnosti završnih i prijelaznih odredbi. U rekordno kratkom vremenu Ustavni mu je sud dao za pravo i naložio Saboru da hitno uskladi te odredbe. Međutim, Ustavni će se sud baviti i sadržajem zakona, sasvim sigurno i spornim člankom 61.

U tom je članku predlagatelj želio, kako stoji i u obrazloženju, riješiti probleme koji nastaju isključivom presumpcijom bračnog očinstva. Naime, dosadašnjim zakonom bilo je propisano da je otac djeteta u svakom slučaju majčin suprug ako je dijete rođeno u braku ili 300 dana nakon prestanka braka. U praksi nije bila rijetkost da, tijekom dugotrajne brakorazvodne parnice, žena počne novu vezu i u njoj rodi dijete drugog čovjeka, a njezin još uvijek važeći muž bude upisan kao otac. Da bi se biološki otac upisao kao otac, trebalo je pokrenuti skupi sudski postupak koji bi formalni suprug često opstruirao pa su znale proći godine prije nego što se biološki otac uspijevao upisati.

Ne bi li to olakšao, zakonodavac je namjeravao dopustiti da se, ako se dijete rodi tijekom brakorazvodne parnice ili 300 dana nakon prestanka braka, majčin suprug, biološki otac i majka mogu dogovoriti, bez suda, te da se kao otac upiše djetetov biološki otac.

Amandman SDP-a

I točno tako pisalo je u prijedlogu Obiteljskog zakona. Međutim, Klub SDP-a je nakon drugog saborskog čitanja uložio amandman kojim je tražio izmjene. Umjesto da se ova odredba odnosi na očinstvo djeteta “rođenog za trajanja postupka radi poništaja ili razvoda braka”, kako je pisalo u konačnom prijedlogu, u važećem zakonu piše da se to odnosi na svu djecu, makar roditelji bili u sretnom braku te niti ne namjeravaju pokrenuti razvod - po čemu je Hrvatska jedinstvena u Europi - te na dijete čijoj je majci brak završio - smrću.

- Valjda bi onda taj njezin pokojni muž trebao doći priznati da nije otac ili da je otac, ne možemo procijeniti - govore odvjetnice.

A zakon je, tvrde, pun takvih kontradiktornosti.

Na snazi dva zakona

Novi Obiteljski zakon rađen je dvije godine, a odvjetnice su ga od njegova prvog drafta žestoko kritizirale. Nema sumnje, kažu, da je postojeći zakon trebao određene izmjene, no smatraju da novi zakon nije bio potreban, a njegov sadržaj smatraju lošim, neprohodnim i neprovedivim.

Ustavni je sud u neuobičajeno kratkom roku proučio oba zahtjeva te je očigledno odlučio da je mnogo lakše baviti se onim Petra Marija Radelja.

Radelj je pobrojao pogreške u prijelaznim i završnim odredbama. Naime, novi zakon stupio je na snagu 28. lipnja, a u prijelaznim odredbama stoji da stari zakon prestaje važiti 1. rujna. Stoga Radelj upozorava da će u srpnju i kolovozu u Hrvatskoj biti na snazi dva normativna akta potpuno istog imena koji propisuju potpuno različita rješenja. Nadalje, iako je zakon stupio na snagu krajem lipnja, većina njegovih članaka počinje se primjenjivati tek 1. rujna ili 1. siječnja 2015. Kako je izračunao Radelj, čak 98,4 posto njegovih odredbi ne stupa sada na snagu.

U Saboru nakon ljeta

Od početka 2015. na snagu bi trebale stupiti odredbe koje propisuju obiteljsku medijaciju, odnosno dogovor oko daljnje skrbi za djecu nakon razvoda. Međutim, budući da stari zakon prestaje važiti 1. rujna, a obiteljska medijacija stupa na snagu tek 1. siječnja 2015., ostaje razdoblje od četiri mjeseca u kojemu nema ni jednog, ni drugog instituta.

Ministrica Milanka Opačić već je najavila kako ne vjeruje da će Sabor to stići odraditi do ljetne stanke, a 1. rujna na snagu treba stupiti i veći dio odredbi Obiteljskog zakona.

Dr. Rešetar, suautorica zakona:

Najbolji su europski eksperti ocijenili zakon kvalitetnim

Odvjetnice koje su podnijele zahtjev upozoravaju i na odredbe koje su u svojoj osnovi diskriminirajuće. Primjerice, roditelj s kojim dijete živi nakon razvoda može biti kažnjen do 30.000 kuna ili do šest mjeseci zatvora ako ne potiče dijete ili ne dopušta kontakte drugom roditelju.

Istodobno, ako drugi roditelj ne dođe na dogovoreno viđanje - nikome ništa.

- Kazni nema ni u našem zakonu, ni u zakonu bilo koje europske zemlje jer je nemoguće i nesvrsishodno natjerati nekoga da viđa dijete ako to ne želi. To je protivno interesu djeteta. Dijete treba drugog roditelja, ali kvalitetnog roditelja, a ne roditelja koji dođe samo zato da ne bi išao u zatvor - odgovara dr. Branka Rešetar, voditeljica radne skupine koja je izradila Obiteljski zakon. Ta docentica s Katedre za obiteljsko pravo osječkog Pravnog fakulteta pretrpjela je niz kritika i napada s najrazličitijih strana. No, od zakona ne odustaje.

- Ja znam da je taj zakon dobar. Rađen je u suradnji s još deset stručnjaka, isključivo u najboljem interesu djeteta i temeljem najbolje europske prakse. On doista u nekim pogledima bitno mijenja dosadašnju praksu i stoga ga je, kao i svaku promjenu, teško prihvatiti. No, zakon je suvremen i dobar, kakvim ga je ocijenilo i više međunarodnih recenzenata, a sigurna sam da će za nekoliko godina, s učincima njegove primjene, to shvatiti i domaća javnost - kaže dr. Rešetar.

Odluka Ustavnog suda, kaže, nije je uznemirila.

- Tko radi, taj i griješi. Ne umanjujem vrijednost tehničkih pogrešaka jer one mogu proizvesti probleme. Ne bojim se hoće li Ustavni sud ocjenjivati sadržaj. Jer imam potvrde od najboljih europskih stručnjaka da je kvalitetan.

‘U središtu je dijete, a stvara se kaos koji se neće provesti’

Indikativno je da je Ustavni sud na kraju svog izvješća poslanog Saboru naglasio kako je “dužan primijetiti” da su prigovori o prekratkim rokovima prilagodbe na novi zakonski režim vrlo ozbiljni te najaviti kako će se Obiteljskim zakonom svakako i dalje baviti - neće stati na formi.

- Mi doista smatramo da ovaj zakon nije dobar i na to smo od samog početka ukazivale. Kao praktičarke, dobronamjerno smo ukazivale na pogreške i lutanja. Novine u zakonu su goleme, a rokovi za pripremu kratki. Znamo kako je to dosad išlo: nema obiteljskih sudova, tek se tu i tamo otvaraju odjeli, do dana današnjeg nije zaposlen niti jedan psiholog na sudu, iako su nasušno potrebni. Govorimo o zakonu kojemu u središtu treba biti dijete, a stvaramo kaos koji nitko neće moći provesti - kažu odvjetnice.

Dijete formalno doista jest u središtu novog zakona - no tko će brinuti o njegovim pravima? Zamišljeno je da će biti osnovan Centar za posebna skrbništva, s verziranim odvjetnicima koji će u slučaju konfliktnih razvoda na sudu zastupati interes djeteta.

- Međutim, najavljeno je da će za cijelu Hrvatsku biti zaposleno samo osam odvjetnika. Pa samo potpisnice zahtjeva u ovom trenu zastupaju stranke u barem 100 konfliktnih razvoda! Osam zaposlenih odvjetnika ne može pokriti ni naše slučajeve - kažu. Upozoravaju da nema pratećih pravilnika ni zakona na koji se oslanja niz odredaba.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
09. studeni 2024 10:38