Kriza otežala naplatu poreza: Država krajem 2010. potraživala 14 milijardi!

ZAGREB - Hrvatska je prošlu godinu zaključila s dosad rekordnim iznosom neplaćenih poreza i doprinosa.

Država je, naime, lani na ime neplaćenih poreza i doprinosa potraživala čak 14 milijardi kuna, što predstavlja oko 13 posto iznosa poreza i doprinosa koji su se lani slili u državnu blagajnu. Najveći dio tog duga, oko 12 milijardi kuna, odnosi se na poreze, a na neplaćene doprinose otpada dvije milijarde kuna.

Rast dugova

Kriza u koju je potonulo hrvatsko gospodarstvo, ubrzala je rast poreznih dugova: potkraj 2008. bilo ih je nešto više od sedam milijardi kuna, a do kraja 2010. ti su se dugovi gotovo udvostručili, što znači da su tijekom 2009. i 2010. godine rasli za tri milijarde kuna godišnje.

Nelikvidne tvrtke

- Zemlja je i dalje suočena sa značajnom nezaposlenošću i nelikvidnošću, zbog čega se proračun možda neće puniti u skladu s očekivanjima. Zato bi Ministarstvo financija posebnu pozornost trebalo posvetiti što boljem prikupljanju državnih prihoda - upozorava Mihaela Bronić s Instituta za javne financije u najnovijoj analizi.

Reprogram duga

Drugim riječima, država bi trebala poraditi na naplati potraživanja, čime bi smanjila potrebe za zaduživanjem. Ipak, pitanje je koji se od tih poreza još mogu naplatiti. Naime, dio je njih nakon šest godina završio u zastari, a ugasile su se i mnoge tvrtke-dužnici, koje postoje još samo na papiru.

Zbog toga Bronić smatra da je Vlada poduzela dobar korak kada je donijela odluku o reprogramu poreznog duga i njegovoj postupnoj otplati, jer će tako naplatiti barem dio potraživanja.

Inače, kada se u ukupnu kalkulaciju uključe i nenaplaćeni porezi, znatno se mijenja i pozicija Hrvatske na poreznom zemljovidu Starog kontinenta.

Porezno opterećenje

Podaci Eurostata pokazuju da je porezno opterećenje u Hrvatskoj nešto manje od prosjeka EU, a malo veće nego u novim članicama Unije. No, ta usporedba ne stoji jer naša statistika prikazuje samo naplaćene poreze, a ona u EU sve poreze. Kada bi se i u Hrvatskoj primjenjivala ista metodologija, onda bi porezno opterećenje bilo veće.