Kronično nam nedostaje medicinskih sestara, a one obave 80 posto posla oko zaraženih koronom

- Gdje je to došlo do pucanja zdravstvenog sustava? Gdje to pacijent nije dobio zdravstvenu skrb? Pripremili smo se, imamo planove, zasad ugroze nema - rezolutno je to u petak ustvrdio ministar zdravstva Vili Beroš. Brojke su, tvrdi on, još takve da mjesta panici nema. Na odjelima intenzivne njege, navodi Beroš, ima 1450 mjesta. U KBC-u Split dostupno je 220 kreveta za COVID-19 bolesnike. U KBC-u Rijeka 179, u KB-u Dubrava 845 kreveta, u Klinici za infektivne bolesti 132 kreveta.

- Imamo 1150 respiratora u akutnim bolnicama koji se na dnevnoj bazi raspodjeljuju prema potrebama. Imamo 119 specijalista infektologije i 66 specijalizanata koji su raspoređeni sukladno vršnom opterećenju - ističe Beroš, najavljujući da će se nagrade za liječnike koji su na prvim crtama vidjeti na njihovim plaćama za prosinac.

Zasad, dakle, Hrvatska ima dovoljan broj kreveta, dovoljan broj specijalista i dovoljnu količinu tehnike da izbjegne katastrofu.

Ono što ministar nije spomenuo jest jedan drugi nedostatak. Onaj medicinskih sestara. Kojih je i prije korone u sustavu nedostajalo 4500. A koji bi se, ako se stanje drastičnije pogorša, mogao pokazati tragičnim, piše Slobodna Dalmacija.

Duje Klarić/CROPIX

- Kad padnemo u postelju, cijeli sustav zdravstva i njege oboljelih od korone leži na brizi medicinskih sestara. A ako broj zaraženih nastavi rasti, a mjere ne daju rezultate, doista može doći do pucanja upravo zbog toga što nema dovoljno medicinskih sestara. Svaka čast svakome, ali medicinske sestre su, prema znanstvenim radovima objavljenima i prije epidemije, obavljale 80 posto poslova oko bolesnika.

Na liječnike, laborante, inženjere, spremačice i ostale zdravstvene radnike otpada ostalih dvadeset posto. Ne umanjujemo mi ničiji rad, liječnici su tu da odrede terapiju, ali medicinske sestre su one koju tu terapiju daju pacijentima. I koje su uz njih 24 sata - kaže Ankica Prašnjak, predsjednica Glavnog vijeća Hrvatskog strukovnog sindikata medicinskih sestara i tehničara.

Na terenu se, ističe ona, taj manjak osjeti. Rade se preraspodjele unutar bolnica: povlače se ljudi, zatvaraju se odjeli i čitav se sustav fokusira na COVID bolesnike.

- Hoće li to biti dovoljno, ne mogu vam reći. Nadam se samo da će mjere polučiti neke rezultate i da više nećemo imati toliki broj oboljelih i hospitaliziranih. Jer kad se oboljeli iz bolnice premjeste u depandanse, kao što je Arena u Zagrebu, s njima tamo moraju ići i medicinske sestre. A njih ne možemo 'nacrtati' i stvoriti - zaključuje.

Kadar

Ona se još otprije zalagala za povećanje kvota za upis u medicinske škole, kako bi Hrvatska nadomjestila manjak sestara i tehničara. Žao joj je, kaže, što je nisu htjeli poslušati.

Bivša sindikalna čelnica Spomenka Avberšek 35 godina radila je kao medicinska sestra na kirurškom odjelu.

- Uvijek sam mlađim doktorima govorila: 'Vi utvrđujete dijagnozu i operirate zato jer ste za to školovani, ali iza toga 80 posto posla rade sestre'. Pogotovo naše sestre koje su visoko educirani kadar. Liječnici su nositelji struke, ali nositelji rada, brige, njege, tople riječi i utjehe su medicinske sestre - ističe Avberšek za Slobodnu Dalmaciju.

U epidemiji koronavirusa to još više dolazi do izražaja. Liječnik će bolesnika intubirati, no nakon toga medicinska sestra preuzima brigu o njemu.

- Naše su sestre najvažnija karika sustava i trebamo ih čuvati. Imamo vrhunski kadar, no niti im se to priznaje, niti im se adekvatno plati - zaključuje Spomenka Avberšek.