Brojne trzavice Pantovčaka i Banskih dvora, od posjeta predsjednika Srbije na početku do Marakeškog sporazuma na kraju 2018., obilježile su vanjskopolitičku godinu u kojoj je Hrvatska rutinski odradila predsjedanje Vijećem Europe i Srednjoeuropskom inicijativom a "nogometnom diplomacijom" u crveno-bijelim dresovima, nekome više ili manje simpatičnom, postala prepoznatljiva širom svijeta.
Hrvatska je u ovoj godini napunila pet godina članstva u Europskoj uniji i nastavila raditi na približavanju eurozoni, šengenskom prostoru i Organizaciji za ekonomsku suradnju i razvoj (OECD), što je vlada proglasila prioritetima za 2018.
Zbog složenih odnosa sa susjedima uspjeh je bio relativan. Žestoka retorika sa Slovenijom ublažena je, ali blokadu hrvatskog pristupa OECD-u Ljubljana nije uklonila.
Ljubljana također kaže kako hrvatski pristup Schengenu ne ovisi o njoj nego o evaluacijskom odboru, ali tek će se vidjeti hoće li Slovenija upaliti crveno svjetlo, zbog inzistiranja na implementaciji arbitražne presude o granici, kada pristup Hrvatske šengenskoj zoni bude na dnevnom redu.
Mađarska, pak, više ne blokira ulazak u OECD pa je stoga jedino pitanje koje opterećuje odnose između dviju zemalja, kako su to nedavno Zagrebu kazali premijeri Andrej Plenković i Viktor Orban, problem upravljanja Inom u kojoj je jedan od suvlasnika mađarski Mol.
U prvoj polovici godine vanjskopolitičkim sadržajem godine dominirao je posjet srbijanskog predsjednika Aleksandra Vučića i odnosi sa Srbijom, dok je u drugom polugodištu na dnevnom redu bila Bosna i Hercegovina, pokušaji da se u toj zemlji utječe na izmjene izbornog zakona i izbor Željka Komšića u Predsjedništvo BiH.
Premijer Plenković bio je ove godine u važnom posjetu Kini, predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović nastavila je promovirati Inicijativu triju mora koju je uz Vučićev posjet izdvojila kao najvažnije ovogodišnje vanjskopolitičke teme.
U zemlji su se lomila koplja oko Marakeške deklaracije i Istanbulske konvencije, a predsjednik vlade novinarima je rekao da se upravo na ta dva primjera vidjelo da Hrvatska vodi odgovornu politiku, "ne popušta političkim pristicima, ne popušta histeriji, plašenju, dezavuiranju."
"Obje su teme izazvale veliki interes, ali smo obje proveli na način koji smo htjeli, uvjereni da radimo dobro", rekao je.
Godina je završila s još uvijek neriješenim problemom oko kupovine američkih aviona F-16 Barak od Izraela, koju je zakočila američka administracija.
Disonantni tonovi
Premijer i predsjednica trebali bi po ustavu biti sukreatori vanjske politike, ali na brojnim se primjerima ove godine pokazalo da 'sukreiranje' nije bilo harmonično.
"Bilo je disonantnih tonova, određenih trenutaka koji se možda i nisu trebali dogoditi", rekao je nedavno u emisiji Hrvatskog radija predsjednik Sabora Gordan Jandroković.
Na koje je "tonove" i "trenutke" točno mislio, predsjednik Sabora nije rekao. Ali već je početkom godine bilo jasno da Vučićev dolazak nije bio usuglašen.
Činilo se kako između predsjednice i premijera nisu izbrušeni stavovi o temama koje će u Zagrebu biti na dnevnom redu. Plenković je htio da se Vučiću postavi pitanje ratne odštete i isprike za agresiju, što je predsjednica otklonila.
Idući je problem izbio nakon predsjedničina poziva Vladimiru Putinu, s kojim se sastala na marginama Svjetskog nogometnog prvenstva u Rusiji, da posjeti Hrvatsku.
Plenković je primjerenost poziva doveo u pitanje pošto je upućen netom nakon trovanja dvostrukog ruskog špijuna u Engleskoj, za što je Zapad optužio Rusiju.
On, pak, zdušno podupire Ukrajinu, zemlju za koju je bio zadužen u Europskom parlamentu i koja od 2014. i aneksije Krima ima vrlo zategnute odnose s Rusijom. Na summitu SEI-ja osudio rusku akciju u Kerčkom tjesnacu rekavši da se radi o neprihvatljivom kršenju međunarodnog prava.
Između dva najvažnija politička brda u državi u drugoj polovici godine izbila je afera oko odlaska na prihvaćanje tzv. Marakeške deklaracije, UN-ovog sporazuma o izbjeglicama, na koje je predsjednica obećala da doći, ali se potom predomislila čime su i premijer i Ministarstvo vanjskih i europskih poslova ostali zatečeni.
Na javno čuđenje ministrice vanjskih i europskih poslova predsjedničkom odlukom, ona je odgovorila najsnažnijom kritikom MVEP u svome mandatu. Diplomatima je zamjerila loše informiranje javnosti u pogledu Marakeške deklaracije i poručila im da se "malo zbroje".
Ujedno, pošto iz hrvatskog ustava proizlazi da Hrvatsku u Europskom vijeću predstavljaju šef države i vlada, Grabar-Kitarović kazala je ljetos da želi dati doprinos budućem hrvatskom predsjedanju EU-om, a ne taj posao u cijelosti prepustiti vladi.
Hrvatska vlada je unaprijed odbila 'ponudu' rekavši da Hrvatsku u vijeću predstavlja premijer.
Odnosi sa Srbijom - korak naprijed, nazad dva
Predsjednica Grabar-Kitarović smatra da je Vučićev posjet u veljači bio glavni vanjskopolitički događaj ove godine.
"Godina je bila obilježena brojnim vanjskopolitičkim aktivnostima, a ja bih izdvojila dolazak predsjednika Vučića. Iako je posjet doživio puno kritika, duboko vjerujem da RH i Srbija moraju razgovarati jer ako mi nećemo riješiti otvorena pitanja, tko će", rekla je novinarima predsjednica na božićno-novogodišnjem prijemu.
Unatoč zapaljivim izjavama s obje strane i dosta napetog ozračja uoči posjeta te braniteljskim prosvjedima, završna ocjena bila je da su redoviti susreti na najvišoj razini nužni za rješavanje otvorenih pitanja.
Ali nije prošlo dugo do novog zaoštravanja. Predsjednik Sabora Jandroković prekinuo je u travnju posjet Srbiji zbog incidenta radikala Vojislava Šešelja koji je gazio hrvatsku zastavu u parlamentu. Hrvatska je tražila nedvosmislenu osudu, Srbija relativizirala incident.
Ministar obrane Aleksandar Vulinu proglašen je nakon toga personom non gratom kada je namjeravao doći na komemoraciju u Jasenovcu, a Vučić je uzvratio recipročno i ministru Damiru Krstičeviću do daljnjega uskratio ulazak u Srbiju.
Uoči obilježavanja godišnjice Vučić je nadmašio samoga sebe usporedbom današnje Hrvatske i nacističke Njemačke, rekavši kako je “Hitler htio svijet bez Židova, a Hrvatska je željela Hrvatsku bez Srba”.
Nezadovoljstvo Komšićevim izborom
U drugom dijelu godine bili su izbori u BiH, zemlji za koju je Hrvatska strateški zainteresirana i upozoravala je da postojeći izborni zakon Hrvate stavlja u nepravedan položaj.
Na izborima 7. listopada za hrvatskog člana predsjedništva većinom glasovima Bošnjaka izabran je Željko Komšić na veliko nezadovoljstvo službenog Zagreba i HDZ-a čiji je kandidat Dragan Čović poražen.
Premijer Plenković rekao je da takav ishod nije dobar niti za Hrvatski narod niti za BiH i potom na Europskom vijeću kazao da je u BiH izigran duh Daytona.
Komšić, koji je u kampanji bio dosta oštar prema hrvatskom državnom vrhu, optužio ga je za upletanje u unutarnje stvari BiH.
Hrvatski Sabor u prosincu je usvojio Deklaraciju o položaju hrvatskog naroda u BiH u kojoj se poziva na izmjene Ustava BiH i izbornog zakona u cilju ostvarenja ravnopravnosti hrvatskog naroda u toj zemlji. U dokumentu se upozorava na marginaliziranost Hrvata u BiH i navodi kako je hrvatski član Predsjedništva BiH i treći put izabran glasovima bošnjačkog naroda.
Zastupnički dom parlamenta BiH mogao bi već na prvoj idućoj sjednici mogao razmatrati prijedlog rezolucije "o osudi uplitanja Hrvatske u unutarnje poslove BiH", rečeno je iz Sarajeva.
Vijeće Europe i Srednjoeuropska inicijativa
Hrvatska je od svibnja do studenoga predsjedala Vijećem Europe. Prioriteti su joj bili borba protiv korupcije, pitanja decentralizacije i zaštita manjina te promicanje kulture.
U okviru tog predsjedanja održan je veći broj događanja i konferencija posebno posvećenih svakoj od ovih tema, što u Zagrebu, Strasbourgu ili na drugim mjestima.
Predsjedanje Vijećem Europe, istaknuto je, bila je prilika da se Hrvatska politički i kulturno brendira i pripremi za predsjedanje Europskom unijom u prvoj polovici 2020.
Srednjoeuropska inicijativa (SEI) imala je svoj summit u Zagrebu na kraju jednogodišnjeg hrvatskog predsjedanja. Skup je okupio pet premijera, a u središtu pozornosti bio je mađarski Viktor Orban.
On je naglasio da nesuglasice u nekom gospodarskom pitanju - onome Ine i MOL-a, koje je usporedio s "trnom pod noktom" - ne mogu biti važnije od višestoljetne zajedničke povijesti dvaju susjednih naroda.
Plenković u Kini
Premijer Plenković ove je jeseni boravio u petodnevnom posjetu Kini s ambicioznim ciljem jačanja gospodarskih i političkih odnosa Hrvatske s najmnogoljudnijom zemljom svijeta i drugim svjetskim gospodarstvom.
Uz susrete s tamošnjim čelnicima, Plenković je pogledao i most Hangzhou Bay koji je sagradila tvrtka China Road and Bridge Corporation koja gradi i Pelješki most.
Premijer je posjetio sajam China International Import Expo na kojem je bilo preko 2800 tvrtki iz cijelog svijeta. Otvorio je i Ured HTZ-a, važan s obzirom na sve veći interes kineskih turista za Hrvatsku.
Plenković je rekao da Kina pokazuje zanimanje za ulaganja u obnovu hrvatske željezničke infrastrukture i brodograđevne industrije, što bi se moglo realizirati u sklopu inicijative "Kina+16".
Summit te inicijative koja obuhvaća Kinu i 16 zemalja srednje i istočne Europe iduće će godine biti održan u Hrvatskoj. Ta se inicijativa smatra iznimno važnom zbog kineskih ulaganja u regiju, a njezina je sinteza upravo Pelješki most.
Izraelski avioni
Izraelska prodaja Hrvatskoj 12 modificiranih američkih aviona F-16 Barak starih tridesetak godina zapela je krajem godine kada ju je zaustavila američka administracija jer svaki kupac američke vojne opreme mora tražiti dopuštenje Washingtona za daljnju prodaju.
"Izraelci moraju prihvatiti naše tehničke zahtjeve i kada se to učini možemo krenuti dalje i prodaja zrakoplova biti će odobrena", kazao je nedavno američki veleposlanik Robert Kohorst.
Izraelski premijer Benjamin Netanyahu rekao je za izraelsku televiziju prije nekoliko dana, prvi put se oglašavajući po pitanju tih aviona, da osobno pregovara s Amerikancima kako bi riješio zastoj.
"Postoje kontakti između dviju zemalja, osobno sam uključen. Prerano je da bismo mogli jasno reći kako stvari stoje, ali radimo na tome", dodao je Netanyahu.
Hrvatske vlasti više su puta istaknule da će prihvatiti samo onakve avione kakvi su dogovoreni s Izraelom i neće pristati na drugu cijenu osim ugovorene.
Hrvatsku bi kupnja F-16 kroz trebala stajati oko 2,9 milijardi kuna.
Nogometna diplomacija i Marylin Monroe
Ove su godine sportaši uvelike doprinijeli prepoznatljivosti Hrvatske u svijetu, ali je to učinila i hrvatska predsjednica koja je, uz ostale svoje navijačke aktivnosti, u lipnju i srpnju u Rusiji srčano bodrila hrvatske nogometaše.
Dok je u inozemstvu za to pobrala velike simpatije, mišljenja u Hrvatskoj bila su podijeljena.
"Ako me pitate bih li to ponovila - naravno da bih, jer to sam ja", kazala je novinarima.
Iako su je neki zbog toga, kako je rekla, kritizirali, predsjednica ističe da želi zadržati svoju spontanost. Želi da ona definira protokol, a ne protokol nju.
"Tako ću se i nastaviti ponašati" rekla je i pozvala se na izjavu koja se pripisuje Marylin Monroe: "Žene koje slijede pravila ponašanja rijetko stvaraju povijest".
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....