Krše li banke zakon novim uvjetima konverzije?

Ako utvrdi da aneks ugovora o konverziji kredita koje je klijentima ponudila Erste banka nisu u skladu sa zakonom, HNB je najavio da će djelovati “sukladno svojim ovlastima na temelju zakona”.

Tako je centralna banka odgovorila na alarm iz Udruge Franak koja je obavijestila sve relevantne institucije da Erste banka krši zakon time što je u aneks ugradila odredbu prema kojoj bi, ako Ustavni sud suspendira Vladin model za švicarce, prestali i učinci konverzije.

Kako će HNB reagirati, ostaje vidjeti, ali svakako nije jasno krši li doista Erste banka zakon. Zanimljivo, Ustavni sud je za danas najavio konferenciju za novinare na kojoj će se očitovati o spornim zakonima o kreditnim institucijama i potrošačkom kreditiranju.

Dodatni uvjeti

Pravni stručnjaci o tom problemu imaju različito mišljenje, a Miljenko Giunio spada u one koji misle da banka tom klauzulom ipak ne narušava prava potrošača.

Odredba o zabrani dodatnih uvjeta glasi: “Ako potrošač prihvati izračun konverzije kredita, vjerovnik neće… postavljati dodatne uvjete potrošaču kojima bi se derogirala njegova druga prava”.

Predstavlja li odredba iz bankine klauzule uz izračun konverzije “dodatni uvjet kojim se derogiraju potrošačeva prava”?

- Bojim se da na to slijedi negativan odgovor. Njime se, naime, ne derogiraju nikakva potrošačeva prava. Bankina klauzula formulirana je za slučaj naknadnog ukidanja zakona, nakon što potrošač, korisnik kredita, prihvati izračun. Klauzula je pokušaj ‘premoštenja’ pravne situacije koja proizlazi baš iz toga što Ustavni sud ne može poništiti zakon, tj. s učinkom unatrag, nego ga samo može ukinuti, s djelovanjem od dana objave odluke. Tada bi, bez ovakve klauzule, sve što je učinjeno prije objave ukidne odluke Ustavnog suda - bio svršen čin - objašnjava Giunio.

No, dodaje da bi ta klauzula, koliko god imala svoju životno i matematički opravdanu logiku, mogla u eventualnim postupcima naići na upitnu formalnopravnu prihvatljivost. U zakonu stoji da vjerovnik “neće”, a ne da “ne smije” postavljati dodatne uvjete. Kako se “neće” obično uzima u imperativnom smislu, Giunio kaže da bi to “moglo upućivati na moguću pravnu nevaljanost takvog uvjeta”.

Naglašava također da dodatno postavljanje uvjeta nije obuhvaćeno prekršajnom odgovornošću za banke.

Loše posljedice

Hoće li i druge banke slijediti primjer Erste banke i kako će reagirati dužnici, ostaje vidjeti. Prema neslužbenim informacijama, neke banke ipak neće u aneks ugrađivati slične klauzule, ali neke hoće. Isto tako, neki dužnici u švicarskim francima kažu da će prihvatiti prijedlog banke o konverziji bez obzira na pravni rasplat događaja, ali ima i onih kojima se ponude uopće ne čine atraktivnima. Na sve loše posljedice primjene samog zakona jučer je ukazala i nova Udruga kreditnih dužnika (Kreda) koju je osnovao dio bivših članova Udruge Franak.

Očito nezadovoljni rješenjem Ministarstva financija, oni tvrde da je postojeće zakonsko rješenje “u potpunosti zanemarilo presudu Vrhovnog suda i legaliziralo jednostranu promjenu kamatnih stopa od strane poslovnih banaka”. Sada se pokazuje da nisu svi dužnici bili sretni ni s time kako se u cijeloj priči postavio ministar financija Boris Lalovac.

Iz Krede tvrde da je dobro tempirao provedbu zakona jer je znao da će ga dužnici, ako kuverte stignu prije izbora, debelo kazniti. Lalovac nestao “Ministar Lalovac je u predizbornim mjesecima poput čarobnjaka mahao čarobnim štapićem i obećavao izlazak iz dužničkog ropstva, uhićenje bankara, sankcije za neplatiše poreza, a potom nestao netragom.

Od svih čistki koje je najavljivao, jedino je očistio loš portfelj bankara”, poručuju iz Krede. Dodaju kako je ministar izjavljivao da su bankari bahati i da su podcijenili 50 tisuća dužnika, “a ustvari ih je podcijenio upravo on kalkuliranjem s izborima, datumima i rokovima provođenja zakona”.

Spočitavaju mu i to da se “previše bavio medijskim ratovima koji, nažalost, nisu urodili nikakvim plodom”.